Bivši Dinamov direktor, potom i dopredsjednik Tomislav Svetina (49), i nakon naprasne smjene u Dinamu nije odustao od kandidature za predsjednika Zagrebačkog nogometnog saveza (izbori su 17. prosinca). U svojem prvom medijskom istupu nakon odlaska iz Dinama Svetina govori o razlozima napuštanja kluba, o svojoj kandidaturi, o budućem ustroju ZNS-a i Dinama...
Kako je došlo do vašega odlaska iz Dinama? O razlozima odluke Izvršnog odbora do sada se samo nagađalo.
– Najiskrenije, čast mi je i privilegij bilo raditi u Dinamu, ja ne osjećam nikakvu gorčinu nakon svega. Tih šest i pol godina smatram najljepšim godinama svoga poslovnog života. Dinamo prije mojeg dolaska i sada izgleda bitno drukčije. Ne govorim da sam ja za to zaslužan, ja sam sigurno tome pridonio, ali cijeli je tim izvrsno funkcionirao, puno ljudi bilo je uključeno u svim segmentima, organizacijskom, poslovnom... No, svaka priča ima svoj početak i kraj. Kada imate situaciju da vam se neke poslovne, strateške odluke ne poklapaju, onda dolazi do rastanka. Nije riječ o konkretnom sukobu, nego je ona posljedica drukčijih shvaćanja.
Vaših i Mamićevih?
– Ja ću reći klupskih, a s obzirom na to da je Zdravko najmoćniji čovjek u klubu, onda to je to tako. Konkretna povoda nije bilo. To je jednostavno trajalo; u nekoliko situacija uhvatili smo se u različitim stavovima. To je eskaliralo i došlo je do toga da je Izvršni odbor donio odluku o mojem razrješenju. S Dinamom sam potpisao sporazumni raskid, formalno sam u Dinamu do 31. prosinca.
Smijenjeni ste nakon što je Udruga “Dinamo – to smo mi” objavila da joj je u klubu bio omogućen uvid u članstvo, te tvrde kako u njemu nema Mamića.
– To je potpuno neutemeljena spekulacija. Niti sam bio zadužen za članstvo niti ja odlučujem o tome. Osim toga, Zdravko Mamić je član Dinama.
Kako ste kao klupski djelatnik mogli trpjeti da se klub vodi s udaljenosti od 500 kilometara, iz Međugorja?
– Ne bih rekao da se klub vodi s udaljenosti od 500 km. Klub operativno jako dobro funkcionira, odluke se donose u klubu, u kojemu ima izuzetno kvalitetnih, profesionalnih, čestitih ljudi.
Ali, smijenjeni ste Mamićevom direktivom?
– Nemam tu što ni dodati ni oduzeti. Ja sam od kluba dobio odluku o razrješenju u kojoj se ne navode razlozi. Ali, nema ni potrebe za tim.
Dinamo vam je uskratio potporu za kandidaturu za predsjednika ZNS-a. Je li to poljuljalo vašu poziciju u odnosu na protukandidata Peru Karatovića?
– Dok sam bio kandidat Dinama, imao sam potporu više od 20 klubova grada Zagreba. Nakon uskraćivanja Dinamove podrške, ponovno sam se čuo s klubovima i njihova podrška sada je još veća. Smatram da, bez obzira na to tko će biti izabran, nije nužno da kandidat Dinama bude predsjednik ZNS-a. Dinamo je najveći, najbolji klub u Zagrebu, ali ne postoji ZNS zbog Dinama. ZNS treba više skrbiti o drugim klubovima jer oni su inkubatori igrača koji, ako zadovoljavaju svojom kvalitetom, na kraju završe u Dinamu. Treba stvoriti puno širu bazu da i drugi klubovi imaju kvalitetne uvjete, da djeca još kvalitetnija dolaze u Dinamo. Nije mi se svidjela analogija kolege Karatovića koji kaže da se bez podrške Dinama ne može biti predsjednik ZNS-a. Kad bismo primijenili tu analogiju, onda Čeferin nikako ne bi mogao postati predsjednik Uefe, nego bi ta pozicija pripadala samo Englezima, Španjolcima, Nijemcima ili Francuzima, a svi drugi trebali bi biti poslušni i sretni ako dobiju mrvice. Druga je stvar ta što je Karatović možda bio malo bliže oltaru pa je malo bolje čuo molitvu. Inače, i sam Karatović tvrdio je da sam ja najbolja, najkompetentnija, najsposobnija i najkvalitetnija osoba za funkciju predsjednika ZNS-a. Ali, respekt prema njemu i NK Sesvetama
Smjernice vašega programa?
– Ravnopravnija raspodjela sredstava ZNS-a, njegovo transparentnije poslovanje, donošenje odluka unutar tijela ZNS-a, na sjednicama Izvršnog odbora, Skupštine, a ne putem Odbora za hitnost, zatim kvalitetnija suradnja sa svim institucijama Grada Zagreba. ZNS mora kvalitetnije i jače kapitalizirati svoj potencijal; to je 15 tisuća članova, to je više od 50 objekata, sve u cilju da se klubovima olakša natjecanje.
Razišli ste se s Mamićem, ali ne možete pobjeći od činjenice da ste šest i pol godina bili na istoj liniji, zajedno radili, bili ste često njegov grudobran.
– Ako netko želi prigovarati zbog određenih formi, onda će to uvijek moći. Forma je nešto što nas predstavlja, ali bitan je sadržaj, to je ono što moraš ponuditi. Ja se toga razdoblja u Dinamu ne sramim, a ljudi koji su surađivali sa mnom znaju moje stavove, kakav sam, što sam prezentirao.
Lovru Majera doveli ste u Dinamo iako je Mamić bio protiv?
– Je li netko stao iza nečega, sada nije bitno. Bitno je da je Lovro Majer u Dinamu. On je bio najbolji igrač Hrvatske lige, dinamovac je, Zagrepčanin, želio je doći u Dinamo, pa i njegov klub Lokomotiva bio je zainteresiran da dođe k nama. Trebamo biti sretni da se Lovro što prije oporavi i zaigra za Dinamo.
Zaustavili ste treći dolazak Sammira u Dinamo?
– To je uprava zaustavila, a ja sam bio dio uprave. U oba slučaja odluke su bile jednoglasne.
Je li kandidatura za ZNS vaš prvi korak prema osvajanju Hrvatskog nogometnog saveza?
– Lani je bila održana Skupština HNS-a na kojoj je Davor Šuker dobio mandat na četiri godine. Kategorički to tvrdim, moja kandidatura za ZNS nema veze s Hrvatskim nogometnim savezom. Ovo je redovita Skupština ZNS-a, jedino je izvanredno što se sada pojavljuju dvojica kandidata
Kako ocjenjujete rad predsjednika HNS-a Šukera?
– Kad u nečijem mandatu reprezentacija osvoji drugo mjesto na svijetu i kad mlada selekcija izbori plasman na EP, onda ovo pitanje nema smisla. HNS je uvjerljivo najuspješniji sportski savez u Hrvatskoj, pa i šire.
Kako gledate na stanje 1. HNL?
– Prva HNL je izuzetno dobro uređena, napravljen je ozbiljan iskorak, s deset članova stabilizirala se i postala prepoznatljiva. S novim terenima napravljen je ozbiljan iskorak, iako nedostaje podrška lokalne samouprave oko infrastrukture. Puno su veći problem niže lige, primjerice druga liga koja broji 14 članova nije dobra. Tu sustav treba mijenjati. Vidim budućnost druge lige s 10 ili 16 članova, bez drugih momčadi prvoligaša koje bi trebale igrati u trećim ligama. Trebaju nam maksimalno tri treće regionalno posložene lige i tada bismo dobili kvalitetu nogometa koja bi davala dovoljnu količinu igrača za najveća dostignuća.
Nacionalni stadion?
– Kad čujem termin “nacionalni stadion”, to mi je znak da se nikada neće napraviti novi stadion. Graditi nacionalni je bespredmetno. Hrvatska treba stadione koji će biti dostojni 21. stoljeća, na njima se treba igrati HNL, a onda je svejedno gdje će igrati reprezentacija. Ona bi se trebala jako dobro osjećati u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci... Dakle, dobar put je gradnja stadiona u Osijeku, adaptacija Poljuda, Maksimira. Ne treba patiti od megalomanskih projekata.
U Dinamu ste bili zaduženi za provedbu preoblikovanja kluba. Gdje je taj proces zapeo?
– Dinamo vidim kao klub koji će svake godine igrati Ligu prvaka ili koračati Europskom ligom kao sada, dovoljno kvalitetan da bude ozbiljan konkurent i u proljeće, a to jedino može s kvalitetnim strateškim partnerom. Razgovaramo li o ozbiljnom europskom klubu, onda ne vidim Dinamo ustrojen po načelu “jedan član, jedan glas”, nego kao klub koji će, naravno, imati svoje članove, ali i titulara, strateškog partnera s kojim bi imao ugovor s čvrstim garancijama, s ozbiljnim ulaganjima, prije svega u nogometnu školu, u kvalitetan stručan rad. I onda bi Dinamo bio na razini PSV-a, Ajaxa, Anderlechta, Olympiacosa... Stvorila se društvena i medijska klima da nije pravi trenutak za preoblikovanje Dinama, pa i Gradska skupština donijela je neke zaključke koji nisu bili obvezujući, ali ih je politički jasno bilo iščitati. I onda su se našli formalno-pravni razlozi da se zastane s preoblikovanjem.
Jeste li kao Dinamov djelatnik sudjelovali u razgovorima s navijačkim vođama?
– Nije tajna da smo Igor Kodžoman, Krešimir Antolić i ja razgovarali s navijačkim vođama. Jedino se razgovorom može doći do kvalitetnih rješenja. Upravo ta sinergija s navijačima koja se dogodila ove jeseni jedan je od razloga što je ostvaren ovaj sportski rezultat.
