Lucija Zaninović, brončana hrvatska olimpijka, nakon Londona kao da je nestala sa scene. Tri su mjeseca prošla od OI, a Luce još nije imala nastup. Preskočila je nedavni Croatia Open, preskočit će i Svjetski kup. Doduše, danas putuje s ostatkom ekipe na daleku Arubu, ali to je nagrada za londonsku medalju.
– Idem turistički, da održim brončanu boju koju sam ovog ljeta dobila kupajući se i do kraja listopada. Šalim se, idem da budem podrška prijateljicama.
Opet ću u Međugorje
A što ju je udaljilo s tatamija ovih mjeseci?
– Čekala sam da prođu OI pa da odem na operaciju oka. Doktor Nikica Gabrić skinuo mi je zadebljanje s bjeloočnice, a sada mi fizijatar, doktor Dinko Pivalica propisuje terapije za drugi problem. Ukliještilo me u lijevoj lopatici, potom sam osjetila i kroz ruku, do vrata i nakon toga u prsima. Neurolog je kazao da su živci u redu, pa ću nakon povratka s Arube morati na magnetsku rezonanciju.
Lucija se nada da će se sve uskoro smiriti i da će se moći spremiti za Svjetsko prvenstvo u srpnju. Hoće li se i prije toga natjecanja pomoliti Gospi međugorskoj kao i prije Londona?
– Premda mi nedostaje svjetska medalja, nemam nekih velikih planova za 2013. godinu. Nikada ne molim za rezultat, samo za zdravlje. Nezahvalno bi bilo željeti nešto više. Vjera je nešto što mene i sestru pokreće, mi smo odgojene u katoličkom duhu i ona nas vodi kroz život.
A na Svjetskom kupu boje reprezentacije, koja je bila četvrta po učinku na prošlom Svjetskom prvenstvu, branit će Lucijina sestra Ana, ali i Martina Zubčić, Marina Sumić, Jelena Ivančić i Antonija Žeravica.
– Jako me zanima taj novi, ekipni sustav natjecanja. Prva runda traje pet minuta i pet cura radi svaka po minutu po unaprijed određenom redoslijedu. U drugih pet minuta trener obavi leteće izmjene, pri čemu ne može mijenjati dok ona koja je u borilištu ne ispuca tri udarca. Takva pravila potiču da se radi što više, pa to izgleda prilično atraktivno – objašnjava Lucija.
Za koju minutu mlađa blizanka Zaninović kaže da je olimpijska medalja nije promijenila. A je li joj kolajna promijenila život?
– Možda sada javnost više zna za nas, ljudi više imaju potrebu pozdraviti nas, čestitati nam, no naš publicitet još je u nekim granicama normale, možda je baš nekako dozirano kako treba.
Štedim, nema ulaganja
Poput Ivice Kostelića, i Lucija često govori u množini (“mi”), jer je neizbrisivo povezana sa sestrom Anom. Uostalom, s njom dijeli i sve novčane nagrade koje je dobila (od grada Splita i od Vlade Republike Hrvatske).
– Imamo zajednički račun i sve stavljamo na njega. Štedimo, jer te-kvon-do nije sport u kojem se može osigurati za život poslije karijere. Novac doživljavamo kao zajednički i zasada ne razmišljamo ni o kakvim ulaganjima. Živimo u stanu od 68 četvornih metara, koji smo od Grada dobile na korištenje i koji ćemo moći i otkupiti, imamo golf peticu, što smo ga kupile od starijeg brata i ništa nam više ne treba.
Savez ima para voditi Luciju kao turisticu (na Arubu), a nije imao za Goleca, na evropsko prvenstvo (u Manchaster), kao natjecatelja? To joj je nagrada što već dvije-tri godine bojkotira sva natjecanja u Hrvatskoj?