Najviše državne nagrade na području sporta "Franjo Bučar", kao nagradu za životno djelo u 2018. godini, dobili su Milka Babović, Vladimir Janković te posmrtno Mate Parlov.
Dobitnici godišnje nagrade su Zlatko Dalić, Luka Modrić, hrvatska nogometna reprezentacija, Miho Bošković, Tin Srbić, Neven Bertičević, Dino Sinovčić, Josip Bilić, Ivo Trumbić, Vjekoslav Šafranić, Boško Božić i Petra Deša.
Nagrada koju Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta u Hrvatskoj nazvana je po ocu našeg olimpizma, sportskom piscu i profesoru Franji Bučaru.
Nagrade za životno djelo:
MILKA BABOVIĆ (90) jedna je od najpoznatijih sportskih novinarki koja se sportskim novinarstvom počela baviti 1949. godine u Narodnom sportu (današnje Sportske novosti). Od 1957. godine radi na Radio televiziji Zagreb na kojoj je bila prva sportska reporterka u Hrvatskoj te osnivačica Sportske redakcije Hrvatske televizije i njezina prva urednica. Bila je i atletska reprezentativka, svjetska studentska prvakinja (1953. i 1957. godine) i peta na Europskom prvenstvu u Bernu 1954. godine u trčanju na 80 metara s preponama. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja, među kojima i Zlatno pero Hrvatskog novinarskog društva 1974. godine, Nagrada za životno djelo Hrvatskoga zbora sportskih novinara 1994. godine te godišnja Državna nagrada za sport Franjo Bučar 2014. godine.
VLADIMIR JANKOVIĆ (77) dugogodišnji je uspješan odbojkaški djelatnik. Skupio je više od 150 nastupa za reprezentaciju bivše države, s kojom je nastupio na tri europska i dva svjetska prvenstva. Osvajač je dvije zlatne medalje s mediteranskih igara, a u bogatoj trenerskoj karijeri trenirao je osamnaest klubova u četiri države. Kruna trenerske karijere mu je osvajanje Lige prvaka 1990. godine. Kao izbornik vodio je reprezentacije tri različite države, a najveći uspjeh mu je osvajanje Srednjoeuropske odbojkaške lige 1997. godine s reprezentacijom Slovenije. Za svoj rad primio je mnoga priznanja i nagrade među kojima i Nagradu "Matija Ljubek" za životno djelo 2005. godine te godišnju Državnu nagrada za sport Franjo Bučar 2015. godine.
MATE PARLOV - preminuo je 29. srpnja 2008. u Puli. Jedini je boksač u povijesti koji je kao amater osvojio olimpijsko, svjetsko i europsko zlato te kao profesionalac europsku i svjetsku WBC titulu. Bio je osmerostruki prvak bivše države, peterostruki prvak Balkana, dvostruki amaterski prvak Europe, olimpijski pobjednik 1972. godine, amaterski prvak svijeta 1974. godine, profesionalni prvak Europe 1976. godine i profesionalni prvak svijeta 1978. godine. Kao izbornik boksačke reprezentacije bivše države na OI u Los Angelesu 1984. godine osvojio je zlato, srebro i dvije bronce. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja, među kojima: Istarski sportaš stoljeća 1999. godine, Hrvatski sportaš stoljeća 2000. godine, član WBCove Kuće slavnih 2006. godine. Godine 2013. posmrtno mu je dodijeljeno odlikovanje Red kneza Branimira s ogrlicom.
Dobitnici godišnjih nagrada:
JOSIP BILIĆ (košarka) - sportski djelatnik koji je 50 godina radio u sportu, od toga 33 kao profesionalac u košarci;
TIN SRBIĆ (gimnastika) - svjetski prvak na preči 2017. godine kada je proglašen i najboljim sportašem Hrvatske;
IVO TRUMBIĆ (vaterpolo) - osvajač srebrne medalje na OI u Tokiju 1964. i zlatne na OI u Ciudad de Mexicu 1968.;
MIHO BOŠKOVIĆ (vaterpolo) - osvajač zlatnih medalja na SP u Melbourneu 2007., EP u Zagrebu 2010. te OI u Londonu 2012. godine, a najboljim igračem Europe proglašen je 2012. i 2017. godine.
ZLATKO DALIĆ (nogomet) - izbornik koji je s hrvatskom nogometnom reprezentacijom osvojio drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji, što je najveći nogometni rezultat u povijesti Republike Hrvatske;
LUKA MODRIĆ (nogomet) - kapetan reprezentacije koja je na SP u Rusiji osvojila srebrnu medalju, a Luka dobiva Zlatnu loptu kao najbolji igrač prvenstva. UEFA ga je izabrala za najboljeg igrača Europe u sezoni 2017/2018 a FIFA ga bira za najboljeg igrača svijeta 2018. godine;
DINO SINOVČIĆ (plivanje) - nastupio je na Paraolimpijskim igrama 2016. u Brazilu i zauzeo peto mjesto u disciplini 100 metara leđno u svojoj kategoriji tjelesnog oštećenja;
NEVEN BERTIČEVIĆ (sportski novinar) koji je postavio standardne pisanja o sportu pogotovo u tenisu i košarci;
BOŠKO BOŽIĆ (košarka) - jedan od najdugoročnijih košarkaških trenera i jedan od osnivača KK Zagreb koji je 1995. i 1999. bio izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije;
VJEKOSLAV ŠAFRANIĆ (karate) - višestruki prvak bivše države u teškoj i apsolutnoj kategoriji u kojoj je postao i svjetski prvak 1976. godine;
PETRA DEŠA (kuglanje) - višestruka je europska prvakinja i aktualna svjetska prvakinja u kuglanju za slijepe i slabovidne osobe;
MUŠKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA - osvajanjem drugom mjesta na SP u Rusiji ostvarila je najveći uspjeh hrvatskog nogometa te jedan od najvećih uspjeha hrvatskog sporta uopće.
Odluka o dobitnicima nagrada donijeta je temeljem prispjelih prijedloga na ovogodišnji Natječaj, a donio ju je Odbor Državne nagrade za sport Franjo Bučar koji čine Damir Knjaz, Đurđica Miletić, Venio Losert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, Mario Stanić, Darko Kralj i Mila Horvat koji su svoj honorar za rad u Odboru darovali Zakladi Hrvatski olimpijci.
Dobitnici nagrade za životno djelo dobili su, osim povelja i zlatnih medalja s likom Franje Bučara, i novčani iznos od 50 tisuća kuna neto, dok su dobitnici godišnjih nagrada, uz povelje i medalje, nagrađeni i novčanim iznosom od 20 tisuća kuna neto.
Obraćajući se nazočnima zamjenik tajnice Središnjeg državnog ureda za šport Krešimir Šamija istaknuo je da su u posljednje dvije godine prihodi za sport iz državnog proračuna povećani za 100 milijuna kuna, a da je isto toliko sredstava ove godine povučeno i iz Europskog socijalnog fonda.
Svečanoj dodjeli nagrada u ime Predsjednika Vlade RH potpredsjednik i ministar obrane Damir Krstičević, a u ime predsjednice RH njezin izaslanik Tomislav Mađar te brojni saborski zastupnici.
Čestitajući ovogodišnjim laureatima predsjednik hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je da je sport važan kako za zdravlje tako i za i odgoj.
