LOME SE KOPLJA

Olimpijske igre će zbog Putina i Rusije doživjeti fijasko? 'Vaš stav nije pametan'

Russian President Putin attends a news conference in Moscow
Foto: SPUTNIK/REUTERS
1/8
09.01.2023.
u 12:04

Mnogima je problematičan stav predsjednika MOO-a Thomasa Bacha koji je za to da se ruske sportaše na OI propusti na mala vrata kroz azijska kvalifikacijska natjecanja

Ako se Vladimir Putin ne zaustavi, ne prestane li razarati Ukrajinu i ne obustavi li rusku vojnu agresiju na susjeda, Olimpijske igre u Parizu mogle bi doživjeti bojkot pa i fijasko. A to bi se moglo dogoditi ako čelni čovjek Međunarodnog olimpijskog odbora Thomas Bach ne promijeni stav o tome treba li ruskim i bjeloruskim sportašima dozvoliti da nastupe na sljedećim Igrama.

Nijemac na čelu MOO-a sklon je ideji da se tim sportašima pruži prilika da izvade olimpijsku vizu, što zagovara i francuski predsjednik Macron, a jedan od prijedloga je da to pokušaju kroz azijska kontinentalna natjecanja. S obzirom na to da se Rusija proteže i azijskim kontinentom, "kreativan" je to prijedlog s kojim si bi se Ruse i Bjeloruse pripustilo na OI na mala vrata.

"Stav MOO-a nije pametan"

No, ta vrsta "kreativnosti" ne sviđa se nekim zemljama, ponajprije članicama Sjevernoatlantskog saveza (NATO) koji je u svojevrsnoj pripravnosti za slučaj da Putin poželi prekrajati granice i s nekim od članica kao što su Estonija i Letonija, odnosno kandidatkinja za članstvo Finska. Zapravo, protiv nastupa bjeloruskih i ruskih sportaša u Parizu je navodno čak 14 zemalja, što ukrajinskih susjeda što zemalja u okruženju, a te zemlje su na prethodnim Olimpijskim igrama u Tokiju osvojile 900 medalja.

– Osmišljavati uvjete za uključivanje ruskih sportaša u olimpijske kvalifikacije je prerano i ukrajinski saveznici, zapravo cijela Europa, opravdano su zabrinuti – kazao je Gerhard Heiberg, bivši norveški član MOO-a i industrijalac koji je bio ključni čovjek organizacije Zimskih olimpijskih igara u Lillehammeru 1994. godine.

– Potrebno je prikupiti više informacija o Putinu i njegovim vojnim čelnicima i njihovim planovima jer su još uvijek strahovito agresivni. Po meni, prerano je da čelnici Olimpijskih odbora Azije razmatraju moguće rupe u pravilima da bi integrirali ruske sportaše u natjecanja. Ako se to nastavi, ukrajinski susjedi mogli bi pribjeći bojkotu Igara, a s obzirom na to da je Putin opsjednut sportskim trijumfima, isključivanje Rusije iz predstojećih Olimpijskih igara moglo bi ga natjerati da okonča svoj terorizam – Heibergov je pogled na situaciju.

Slično njemu govori i Alain Lunzenficher, olimpijski kroničar iz francuskog sportskog dnevnika L'Équipe. A kada glasno razmišlja ugledni novinar iz najuglednijeg europskog sportskog dnevnika, to zacijelo reflektira i stav francuskih organizatora Igara.

– Ovakav stav MOO-a nije pametan. Zapravo, to je ludo i takav plan bi mogao ubiti Igre u Parizu. Moglo bi se dogoditi da ne organiziramo Olimpijske, već ratne igre. Kada uzmemo u obzir sve ratne užase u Ukrajini, Rusiji ne treba dozvoliti nastup u Parizu.

Moguće je da slično razmišlja i predsjednik pariških Igara, višestruki kanuistički olimpijski pobjednik Tony Estanguet, no on se za sada mudro ne izjašnjava da se ne bi konfrontirao s predsjednikom svoje države. No, zato se ne suzdržava kazati što misli direktor Olimpijskih igara u Londonu (2012.) Craig Reedie, bivši predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA):

– Predsjednik MOO-a Thomas Bach upoznat je s mojim stavom da ovo nije pametan smjer.

Prije nekoliko mjeseci bivši član MOO-a Kanađanin Dick Pound, kazao je da bi se MOO trebao držati načela da zemlje agresori nisu dobrodošle u olimpijsku obitelj. Uostalom, nakon obaju svjetskih ratova zemlje koje su ga izgubile nisu nastupale na Igrama koje su uslijedile. Nakon Prvog svjetskog rata u Antwerpenu 1920. zabranjen je bio nastup Njemačkoj i Austriji, a nakon Drugog svjetskog rata s istom takvom zabranom uoči Londona 1948. suočile su se Sile Osovine Njemačka i Japan.

Šest OI bojkota dosad

Dođe li do bojkota, ponovit će se nekoliko situacija iz političke povijesti olimpijskog pokreta. Prvi se dogodio 1956. u Melbourneu gdje je odbilo nastupiti osam zemalja. Najbrojniji bojkot je bio 1980. kada je čak 66 zemalja odustalo od slanja svojih sportaša u Moskvu. Četiri godine poslije tzv. Istočni blok uzvratio je sa 16 zemalja koje su prihvatile "sugestiju" drugova iz Moskve da se njihovi sportaši ne zapute u Los Angeles. Tome se usprotivio rumunjski komunistički diktator Ceauşescu pa su Rumunji u LA-u osvojili rekordne 53 medalje (20 zlatnih).

Velik broj zemalja (29), većinom afričkih, nije nastupio i na OI u Montrealu 1976. Bila je to reakcija nakon što je MOO odbio zabraniti nastup Novom Zelandu čiji su ragbijaši, suprotno preporuci Ujedinjenih naroda, te godine otišli na turneju po Južnoj Africi u kojoj je još uvijek vladao sustav rasne segregacije poznat kao aparthejd. 

Komentara 3

Avatar cuvarkuca
cuvarkuca
08:24 10.01.2023.

Ne sjećam se da se itko usprotivio sudjelovanju na OI zemljama koje su izvršile agresiju na Irak, Afganistan, Libiju...

HO
Homophob
17:56 11.01.2023.

Njiemci i Francuzi rusonacisticki jataci! Kakvi su u sportu takvi su i u svemu drugom - prodane duse!

Avatar cuvarkuca
cuvarkuca
08:21 10.01.2023.

Moguće je da slično razmišlja i predsjednik pariških Igara - kreativan zaključak.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije