Gimnastičar Tomislav Marković nije prvi naš sportaš koji je imao problema sa srcem. Nažalost, zbog zatajenja srca mnogi su i preminuli. Markovićev kolega gimnastičar Darijo Možnik preminuo je u studenom 2011. godine zbog fibroze srčanog mišića. Ivan Turina, bivši vratar Dinama, preminuo je u pak snu od zatajenja srca. Dan prije normalno je trenirao u svom klubu, švedskom AIK-u, ali onda ga je izdalo srce. Samo dva mjeseca kasnije zbog zatajenja srca preminuo je i Alen Pamić, sin poznatog trenera Igora Pamića. Igrao je mali nogomet, odjednom je pao na travu i više mu nije bilo spasa. Posljednjih godina mnogo je europskih nogometaša umrlo zbog srca – od Mađara Mikloša Fehera, koji je umro na utakmici svoje Benfice, potom Antonija Puerte, koji je skončao sa samo 22 godine nakon utakmice svoje Seville, pa do Kamerunca Viviana Foea, koji je umro zbog zatajenja srca na utakmici Kameruna i Kolumbije u Kupu konfederacija.
Nažalost, u modernom sportu, koji traži puno odricanja i iziskuje napore do krajnjih granica, sve više sportaša ima problema sa srcem.
– Sve smo češće svjedoci iznenadnih smrti kod vrhunskih sportaša. Takva iznenadna smrt najčešće je povezana s neprepoznatim kardiovaskularnim bolestima. Sportaši s kardiovaskularnim abnormalnostima skloniji su riziku od iznenadne srčane smrti, a okidač su izloženost fiziološkom i psihološkom stresu tijekom intenzivnog treninga ili natjecanja. Rješenje je u prevenciji i pravodobnom otkrivanju anomalija – rekao je cijenjeni kardiolog doc. dr. sc. Edvard Galić te dodao:
– Zahtjevi današnjeg vrhunskog sporta postaju sve suroviji, a ambicije su sve veće, dok su mogućnosti organizma ograničene. Današnji sport zahtijeva ponekad i nadljudske napore. U takvoj ambiciji sportaš je prisiljen intenzivirati svoj trenažni proces smanjujući pritom vrijeme za odmor i oporavak organizma.
