Hoće li se uskoro i u Hrvatskoj prvoligaške nogometne utakmice igrati na umjetnoj travi? Takva mogućnost postoji, ali među našim klubovima nema zeinteresiranih. Paradoks je u tome što Fifa u sklopu "Projekta gol", pomoći nogometnim savezima tranzicijskih zemalja, nudi i financijsku pomoć pri postavljanju umjetne trave, Udruga prvoligaša obavijestila je o tome naše klubove, iz kojih zasad, začudo, odgovora - nema!
Prošli tjedan Hrvatski nogometni savez posjetio je dr. Eric Harrison, Fifin savjetnik za "Projekt gol" i predsjednik Europskog odbora za standardizaciju, nakon što je u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu i Orašju, dogovorio postavljanje dvaju terena s umjetnom travom. Zanimljivo je da će posao izvesti zagrebačka tvrtka "Concept 90", koja je posao dobila na međunarodnom natječaju.
Ne mijenja svojstva ni na minus 20 Celzijevih stupnjeva
Već 1975. godine, na Mediteranskim igrama u Alžiru, nogometni turnir igran je na umjetnoj podlozi. No, tada je to bio "tepison", na kojemu se igralo kao u dvorani: lopta je odskakala gotovo kao na parketu, svaki pad bio je bolan, a klizeći startovi jamčili su ozljede. Današnje podloge nešto su sasvim drugo - imaju sve značajke prirodne trave.
- Fifa već godinama surađuje s institutima koji se bave traženjem podloge koja bi zadovoljila strogo postavljene zahtjeve - objasnio je savjetnik u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) Ante Pavlović, koji je bio domaćin dr. Harrisonu.
Kakvi su to zahtjevi?
- Podloga mora biti takva da se na njoj igra s jednakim kopačkama kao na prirodnoj travi. Dalje, mora osigurati izbjegavanje ozljeda toliko koliko je to moguće izbjeći na prirodnoj podlozi. Potom ne smije biti blještavila, mora biti trajnija od prirodne trave a jednako propusna za oborine. Neki su proizvođači - osobito je cijenjena talijanska tvrtka "SoccerPro" - uspjeli proizvesti novu generaciju umjetne trave, koja je posve neovisna o vremenskim uvjetima - prenio je Pavlović mišljenje dr. Harrisona, koji je, nakon brojnih provjera, ustanovio da ta podloga ne mijenja svojstva ni na minus 20 Celzijevih stupnjeva. To je osobito važno za skandinavske zemlje, a ne manje za zemlje osobito topla podneblja, gdje je održavanje igrališta s prirodnom travom iznimno skupo.
Na našim prostorima postavljanje bi bilo jednostavnije negoli, recimo, u zemljama oštre klime, jer ne bi bila nužna asfaltna podloga.
Da je nova trava doista dobra zamjena za prirodnu Fifa je dokazala dopuštenjem da se na njoj igraju neke kvalifikacijske utakmice unutar Concacafa i Afrike. Sada pak želi da bar jedan prvoligaški stadion u šest tranzicijskih država ima takvu podlogu - i da se na njemu igraju službene utakmice - za što je već izdvojeno dva milijuna švicarskih franaka.
Na prirodnoj travi 300 sati godišnje, na umjetnoj 24 sata dnevno
U nas takve trave još nema. Postoje umjetne podloge uz neke hotele, ima ih na igralištima na kojima vježbaju polaznici privatnih nogometnih škola, ali riječ je o zastarjelim proizvodima. Trava nove generacije možda bude postavljena na Zagrebovu poligonu, slične želje, navodno, imaju u Hrvatskom dragovoljcu i Hajduku, grad Rijeka planira čak tri takva terena.
Prednosti takvih podloga je mnogo, a najveća je što se može koristiti 24 sata dnevno. Tereni s prirodnom travom mogu se koristiti, bez posljedica i uz skupo održavanje, oko 300 sati - godišnje. Proizvođač umjetne trave jamči da "new grass" sedam godina neće promijeniti svojstva. Što bi takva podloga značila za ponudu naših hotela, tradicionalnih odredišta nogometnih klubova za vrijeme zimskih priprema, suvišno je govoriti.
Mnogi su klubovi već postavili igrališta s umjetnom travom, zasad samo za treninge (Inter, Milano, Parma, Perugia...), ima ih petnaest u Španjolskoj, osam u Kini...
Kada će prva u nas?
Darko DRAŽENOVIĆ
