Još se sunce teško pomaljalo kroz magle i oblake koji su se vukli sa Sjevernog mora, a luksuznim hotelom Thermae Palace na golemoj pješčanoj plaži u belgijskom Ostendeu već su odzvanjale budilice i telefoni. Sedam je sati, vrijeme za ustajanje degustatorima iz čitava svijeta koji su stigli na najveće svjetsko vinsko ocjenjivanje - Concours Mondial de Bruxelles.
Do ručka 50 čaša
Jer, već u pola devet moramo biti spremni na svojim "radnim" mjestima, za stolovima u dvije prostrane hotelske dvorane. I zadržat ćemo se tu do 13 sati, srčući i pljujući najraznovrsnija vina iz čitava svijeta, prosječno po 50 čaša na dan, tri dana, bijelih i crnih, slatkih, desertnih, pjenušaca i šampanjaca.
Ukupno je ove godine ocijenjeno više od 4600 vina i 170 jakih alkoholnih pića iz 46 zemalja, što Concours, u njegovom 12. izdanju, čini najvećom takvom smotrom na svijetu. Vina je, u 30 posebnih žirija (plus dva za žestice) sa po pet članova, ocjenjivalo više od 150 kušača iz čitava svijeta, iz 43 zemlje - enolozi, vinski trgovci, novinari, vinari, profesionalni degustatori, znanstvenici. Među njima su bili i specijalizirani hrvatski novinari, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik i Večernjakov izvjestitelj.
Kako je svake godine uzoraka sve više, glavnog direktora priredbe Baudouina Havauxa pitali smo koji im je krajnji cilj - deset tisuća? Nasmijao se, odgovorivši da je realno najviše pet-šest tisuća! Jer, valja osigurati dovoljno prostrane dvorane na jednome mjestu za kušanje, desetke tisuća prikladnih čaša, sobe u istome hotelu za sve kušače i goste, objede i večere, osigurati im svima dolazak i povratak, uskladiti redove letenja...
Osim jedinstvene prigode za upoznavanje najraznovrsnijh vina iz najegzotičnijih ili pak najpoznatijih vinogorja, Concours je i neponovljivo mjesto susreta i druženja, razmjena iskustava starih znanaca i novopridošlica u svijet vina - od Japana, Venezuele i Singapura pa do Slovačke. Tako nas je već prve večeri na besprijekornom hrvatskom oslovio postariji gospodin František Lipka. I objasnio da je profesor slavistike u Bratislavi i prvi veleposlanik demokratske Čehoslovačke u Beogradu, a postavio ga je bio predsjednik Havel. Nakon osamostaljenja Slovačke, Hrvatske i Slovenije, postao je i prvi veleposlanik u Zagrebu, pričao je o čestim i mimo protokola razgovorima s Tuđmanom, a dakako da je dobro upoznao čitavu Hrvatsku. I njena vina, pokazao se dobrim znalcem i poštovateljem, i velikim podupirateljem ulaska Hrvatske u EU.
Vinski lobi za Hrvatsku
Kako smo i s njegovim kolegom, enologom Fedorom Malikom, pa Čehinjom Helenom Baker, Šibenčaninom iz Slovenije Marinom Berovičem dobri znanci i prijatelji, to se odmah osnovao zajednički stol s mnogo potpore opravdanom priključenju EU. Tome se nažalost nisu pridružili i naši vinari - iako smo zabilježili čak 200-postotno povećanje uzoraka u odnosu na lani, to je bio porast samo sa dva na šest vina! Srećom, od toga je zlatnu medalju osvojio traminac kasne berbe 2003. podruma Mladina iz Jastrebarskog.
