Što je Sanader učinio u prvih sto dana Vlade? U tom razdoblju obično
vrijede dva nepisana pravila. Prvo, vlade uživaju poštedu od kritika i
drugo, u tom razdoblju obično vuku najteže poteze. U Sanaderovu
slučaju, međutim, nije se dogodilo ni jedno ni drugo. Niti su Vlada i
on osobno bili pošteđeni kritika, niti su povukli neke osobito teške
poteze, osim, naravno, ukidanja ZERP-a za nečlanice EU.
Drugi Sanaderov mandat počeo je, što se toga tiče – atipično. Razloge
možemo tražiti na više strana. Riječ je o vladi koja ni u prijašnjem
mandatu nije iznenađivala nekim posebnim reformskim potezima. U ovom
mandatu, pak, Sanader je već na samom startu i uz blagoslov Sabora
uobičajenih “sto dana” produljio na prvih šest mjeseci.
Naime, ubrzo nakon što se ponovno udomila u Banskim dvorima, Vladina
ekipa izašla je s novim planom, prema kojem sve zaostatke iz prošlog
mandata završava do kraja prvog polugodišta. Sto dana tako je
protegnuto na 180. Pa kad ga opozicija proziva zbog kašnjenja EU
zakona, Sanader mirno uzvraća da će “Vlada ostvariti sve što je
planirala učiniti u prva dva tromjesečja...”
Prvih stotinu dana tako će se uglavnom pamtiti po dvije
unutarkoalicijske krize i – tri žene. I odustajanje od ZERP-a i
priznanje nezavisnosti Kosova bile su teške odluke za Sanaderove
koalicijske partnere, ali ne toliko teške da bi izazvale raspad
vladajuće koalicije. Upravo suprotno, druga koalicijska vlada u tim je
krizama postavila svojevrsne modele opstanka unatoč razlikama u
stavovima.
Svaka na svoj način, prvih stotinu dana nove vlasti obilježile su tri
dame – Đurđa Adlešič, Vesna Pusić i Bianca Matković. Između tih triju
osoba gotovo da nema ništa drugo zajedničko osim što su upravo unutar
tih vremenskih međa pristale svoje potencijale ugraditi u hrvatske
pripreme za EU. Premda bez puno iskustva u tom području, šefica HSLS-a
Đurđa Adlešič zdušno se prihvatila guranja reformi u pravosuđu i javnoj
upravi, te je praktički u nekoliko tjedana pod njezinom palicom iz
Vlade prema Saboru otišlo više dokumenata koje Bruxelles od Zagreba već
dugo očekuje. Od strategije reformi državne uprave, preko Zakona o
sukobu interesa, do besplatne pravne pomoći i racionalizacije sudske
mreže.
Stjecajem okolnosti, nakon što su pogoršani odnosi između SDP-a i
HNS-a, Vesna Pusić dolazi na čelo Nacionalnog odbora za pregovore s EU.
Pusićeva godinama gradi međunarodne kontakte, kao što godinama zastupa
i hrvatsko približavanje EU. Njezin svjetonazor u tom se pogledu u
potpunosti poklapa s deklariranim programskim smjerom vladajuće
koalicije, iako u mnogim drugim elementima, HNS i HDZ i dalje
predstavljaju dva svijeta. S pozicije šefice Nacionalnog odbora,
Pusićeva će gurati pripreme za EU na posve nov način, a isto to činit
će i Bianca Matković, HDZ-ova državna tajnica kojoj je Sanader, upravo
na nagovor Pusićeve, kao pedantnoj i energičnoj povjerio
“discipliniranje” ministarske ekipe.
Prvih sto dana proteklo je u znaku vanjske politike, u znaku ZERP-a i
deblokiranja pregovora s EU, u znaku gužve oko priznanja Kosova,
pozivnice za NATO i Bushova posjeta. Preostalih dva i pol mjeseca
obilježit će neke druge teme. Uz minimalne plaće, recimo, koje Vlada
“duguje” sindikatima, to će u prvom redu biti restrukturiranje
brodogradnje i ostali uvjeti za EU. Priliku za iskazivanje entuzijazma
tu dobivaju i mnogi drugi igrači, ne samo tri spomenute dame. Je li se
Sanader u prvih 100 dana okružio s dovoljno znanja i političke volje,
vidjet će se u iduća dva i pol mjeseca, dokad traje rok za mjerenje
prvog prolaza uvjeta za EU.
BEZ KRINKE