Vladina retorika o brodogradnji ubrzano se mijenja. Premijer, koji
je HRT-ovu Dnevniku plus potkraj rujna kazao kako “nijedan radnik u
brodogradnji neće ostati bez posla zbog ulaska u EU”, više to ne
naglašava, a potpredsjednik Polančec otvoreno govori o otpuštanjima.
Više nema klauzula
– Na žalost, više nema mogućnosti socijalnih klauzula koje bi prilikom
prodaje brodogradilišta jamčile ostanak svih zaposlenih u određenom
roku, ali će država učiniti sve da ih ostane što više, a da se
eventualni višak zbrine prema postojećim propisima – rekao je Polančec
na ovotjednoj konferenciji o socijalnom dijalogu u metalskoj
industriji.
Kroes:
Hrvatskim brodogradilištima jednaka pravila kao poljskima!
Premijer Sanader nije trebao reći da nitko neće biti otpušten, već da
nitko neće biti ostavljen na cjedilu, kaže jedan ekonomski analitičar,
ali kako je Europska komisija ponovno podsjetila Hrvatsku na kašnjenje
s obvezama u brodogradnji, više nije trenutak za nijanse. Europska
komisija traži da se za 40 posto smanje korišteni kapaciteti
brodogradilišta.
Vlada je predložila smanjenje ukupnih kapaciteta 26 posto. Zahtjev
Europske komisije smatra se drastičnim, ali u Vladi kažu kako to ne
znači da samo Uljanik ima šanse za opstanak. Koji se kapaciteti režu i
za koliko, mora se znati prije raspisivanja natječaja za privatizaciju.
Natječaji bi trebali biti objavljeni sredinom studenoga. Iako će
kasniti, odluka o smanjivanju kapaciteta zapravo je vrlo blizu. Dugovi
brodogradilišta bankama popeli su se na 8,5 milijardi kuna.
Država bi ih rado prebacila na buduće kupce, no to će teško ići. Ako bi
se išlo na restrukturiranje brodogradnje, što je Europska komisija
ocijenila kao nerealno, država bi u idućih 12 godina trebala tome
dodati još 22 milijarde jamstava i ‘živi’ novac za ulaganje u obnovu.
Nema vremena
U vrijeme kad je vrlo teško doći do novih kredita, kad i znatno
profitabilnija brodogradilišta smanjuju kapacitete, a brodari trpe
gubitke zbog pada vozarina, Vlada više nema mnogo vremena za odgađanje
teških odluka.
Pogotovo budući da mora vući poteze koji će zaštititi
ukupnu nacionalnu ekonomiju, pri čemu je neizbježno rezanje mnogih
stavki u državnom proračunu, čak i neovisno o tome što traži EK.
Činjenice o našim škverovima
Dugovi - oko 8,5 milijarda kuna, više od milijardu eura, iznose dugovi
brodogradnje koje bi država rado prebacila na kupce
Nerealno - za restrukturiranje bi bilo potrebno oko 22 milijarde kuna
novih državnih jamstava i ‘živi’ novac za obnovu
Naputak - Europska komisija procjenjuje da bi Hrvatska morala smanjiti
brodogradilišne kapacitete 40 posto
Odluka - za koliko i gdje rezati kapacitete, trebalo bi odlučiti prije
nego što se raspišu natječaji za privatizaciju
