I najnoviji UNESCO-ov atlas ugroženih jezika pokazuje da je gotovo polovica od 6000 poznatih jezika osuđena na propast. Najugroženiji su jezici u Indiji, a tu mnogoljudnu zemlju slijede SAD, Brazil, Kina, Indonezija, Australija... U tri posljednje generacije odumrlo je dvije stotine jezika.
Lani je tako nestao eyah, jezik s Aljaske, i to smrću posljednje govornice toga jezika Marie Smith Jones. Proces je, očito, nezaustavljiv jer sve je više jezika koje govori tek nekoliko ljudi, a i dalje stoje podaci da 95 posto jezika u svijetu govori samo četiri posto populacije te da u prosjeku jedan jezik nestaje svaka dva tjedna. Oko devedeset posto jezika nije predstavljeno na tako moćnom mediju kao što je internet. Postoje razne kategorije jezične ugroženosti pa je po procjenama UNESCO-ovih stručnjaka 538 jezika jako ugroženo, 502 su u ozbiljnoj opasnosti, 623 u opasnosti, dok je 607 jezika ranjivo. Lingvist Christopher Moseley izjavio je da je odumiranje jezika univerzalna pojava koja pogađa sve dijelove svijeta.
UNESCO će uz pomoć norveške vlade uskoro objaviti najnoviji atlas ugroženih jezika, no na internetu već postoji interaktivni atlas o jezicima koji nestaju. Po tom atlasu u Hrvatskoj (koja je doduše shvaćena malo šire od svojih državnih granica) ugroženo je osam jezika, u Sloveniji tri, Makedoniji sedam, Srbiji šest, Bosni i Hercegovini dva jezika.
Autori što se Hrvatske tiče tako spominju arbanaški (i smještaju ga u okolicu Zadra), dalmatski, istriotski (smješten u Istru s epicentrom u Vodnjanu, jezik je to koji u nekim pjesmama Loredane Bogliun-Debeljuh uglazbljuje i po svijetu izvodi i Tamara Obrovac), istrorumunjski, venetski, vojvođanski rusinski (Hrvatska ga po autorima atlasa dijeli sa Srbijom), ladino i romanski. Većina od spomenutih jezika koja je ugrožena u Hrvatskoj, ugrožena je i u okolnim zemljama što svjedoči o bliskoj povijesti država jugoistočne Europe.
U Italiji je, primjerice, ugrožen 31 jezik, a među njima je i jezik moliških Hrvata, koji prema dostupnim podacima govori oko 5000 ljudi. A u Francuskoj koja nema baš prijateljsku politiku prema manjinskim jezicima ugroženo je 26 jezika, od toga 13 jako. Kako će se UNESCO boriti za preživljavanje jezika, a onda i kulturoloških različitosti u vrijeme posvemašnje globalizacije? Ustanovljen je Dan materinskog jezika, koji se obilježava 21. veljače i koji bi trebao pridonijeti preživljavaju jezika. A valjda i njihovih govornika.
