Novi hrvatski veleposlanik u Rusiji bit će Tonči Staničić, potvrđeno nam je iz više diplomatskih izbora. Procedura imenovanja hrvatskog diplomata u Moskvi ipak nije potpuno završena jer se još čeka agreman, odnosno pristanak zemlje prijateljice.
Tonči Staničić profesionalni je diplomat i bio je, među ostalim, hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori te Bugarskoj.
Mjesto prazno dvije godine
Tako se, među više imena kojima se baratalo, iskristaliziralo ono koje će popuniti mjesto koje je ispražnjeno prije gotovo dvije godine odlaskom bivšeg veleposlanika u Moskvi Igora Pokaza. Iako je Pokaz šest mjeseci prije povlačenja Ministarstvu vanjskih poslova najavio svoje planove i najavio odlazak iz privatnih razloga, odugovlačilo se s rješenjem i pronalaženjem njegove zamjene.
Hrvatska tako – u toj važnoj – državi nije imala svog predstavnika na najvišoj razini. Dogovor nije postignut tada, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, a nije ni poslije, u vrijeme Vlade Tomislava Oreškovića, iako je tada načelno prihvaćeno da u Moskvu ode Jakov Despot, direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Moskvi. Imenovanje veleposlanika, govorilo se, bilo je otežano i zato što je svaki predloženi diplomat morao biti prihvaćen od Moskve, što je eliminiralo više prijedloga.
Imenovanje novog veleposlanika, oko kojeg su se složili sukreatori vanjske politike, premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, trebalo bi olakšati i relaksirati odnose između Hrvatske i Rusije, koji se periodički, posljednjih godina, zaoštravaju.
Za posljednje eskalacije tenzija, lani u studenome, nastale nakon što je rusko Ministarstvo vanjskih poslova reagiralo na posjet premijera Plenkovića Kijevu točno na dan obljetnice Majdana te na premijerove izjave da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom, pa stoga hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavonije devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini, u Rusiji se sve češće počelo postavljati pitanje zašto Hrvatska nema veleposlanika i je li prazno mjesto u veleposlanstvu zapravo politička poruka. Govorio nam je o tome počasni konzul RH u Rusiji Stefano Vlahović, poslovni čovjek i vlasnik kompanije Produkty Pitania.
– Sve je teže ovdje objasniti zašto je to mjesto toliko dugo prazno – kazao nam je tada Vlahović.
No uz imenovanje novog veleposlanika, drugačija retorika prema Rusiji dolazi i od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. U intervjuu za austrijski list Kleine Zeitung predsjednica se zapitala: “Zašto se natežemo s Rusijom kada bismo s Moskvom trebali razgovarati o tome kako zaustaviti rat u Siriji?” te iznijela pozitivan stav prema izabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji nema Rusiju na piku kao njegovi prethodnici.
Distanciranje od H. Clinton
– Čini mi se da je riječ o razumnoj i realnoj poziciji. Pomirena je s činjenicom dramatičnog pada utjecaja NATO-a – smatra analitičar Davor Gjenero, koji u tim izjavama vidi i distanciranje od Hillary Clinton, koju je K. Grabar-Kitarović podržavala. S tim se slaže i Žarko Puhovski, koji ističe da je predsjednica “izgubila političko uporište” jer projekt Tri mora, “njezino čedo, Trumpu nije zanimljiv”, ali i da je izolacija Rusije, na čemu je inzistirao SAD, prošlost.
Putin je zaustavio rat u Siriji. To mu treba priznati