Novom smjernicom (direktivom) o odlaganju nuklearnoga otpada, koju je Europska komisija u srijedu poslala na prihvaćanje Vijeću EU i Europskom parlamentu, a koja će vrijediti i za Hrvatsku, zemlje članice Europske unije dobit će četverogodišnji rok unutar kojega moraju sastaviti nacionalne programe za izgradnju trajnih odlagališta i upravljanje njima. Oni moraju uključiti čvrst vremenski okvir za izgradnju te podroban opis svih djelovanja, procijenjenih troškova i načina financiranja.
U odlučivanje o upravljanju nuklearnim otpadom mora se uključiti javnost, a EK može zahtijevati da se predloženi planovi u nekome njihovu dijelu promijene. Smjernica dopušta da se dvije ili više država članica dogovore da zajednički koriste odlagalište u jednoj od njih. Izvoz nuklearnoga otpada u zemlje izvan EU zabranit će se.
EK preporučuje da se nuklearni otpad odlaže u “duboka geološka odlagališta”, dakle u pećine duboko u zemljinoj utrobi, od kojih svaku treba posebno sigurnosno procijeniti. Dubina se ne navodi.
Pri odlaganju nuklearnoga otpada pravno obvezujućima u EU postaju standardi koje je sastavila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Među ostalim, to znači da će dozvole za gradnju odlagališta izdavati neovisna tijela u zemljama članicama, koja će također biti zadužena za njihov nadzor i sigurnosnu raščlambu.
Na području EU danas rade 143 nuklearke iza kojih godišnje ostane oko 7000 prostornih metara nuklearnoga otpada, što danas završava u privremenim odlagalištima. Najviše ih je u Francuskoj (58), a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (19), Njemačka (17), Švedska (10), Španjolska (8), Belgija (7), Češka (6), Finska, Mađarska i Slovačka (po 4), Bugarska i Rumunjska (po 2), te Nizozemska i Slovenija (po 1).
Ne brinite se imaju oni plan kako otpad smjestiti u ličke jame. A poslije ćemo se čuditi kao za Hypo iako smo sve znali par mjeseci prije afere i internetom su kružile priče.