Donedavno većini ljudi posljedice klimatskih promjena i nisu bile previše vidljive. No danas, nakon brojnih vrlo konkretnih iskustava kroz koja smo prošli posljednjih godina, jasno nam je da su one tu i da uvelike mijenjaju naš život i naše navike. Iako su ekstremna vrućina ili suša prve asocijacije kada spomenemo globalno zatopljavanje, vrlo uskoro, možda već za pet godina, one bi mogle u velikoj mjeri početi mijenjati i naše prehrambene navike. Neke namirnice koje su nam sada dostupne, pa čak i jeftine, mogle bi postati nedostupne ili bi mogle upasti u kategoriju skupog luksuza koji si mogu priuštiti samo oni imućniji. Tako bi ljubitelji kave, čokolade, trešanja, višanja i drugog koštuničavog voća za nekoliko godina mogli otkriti da si uživanje u tim namirnicama više ne mogu priuštiti u onoj mjeri u kojoj su navikli.
Desetkovan urod
Kava je jedna od poljoprivrednih kultura koju bi klimatske promjene mogle gotovo desetkovati. Ekstremna suša u Brazilu u proljeće 2014. godine uzrokovala je vrtoglav porast cijena sirove kave, a neki analitičari predviđaju da bi Južna Amerika, koja proizvodi goleme količine, zbog klimatskih promjena mogla postati potpuno nepogodna za uzgoj kave. Čak 80 posto površina na kojima se trenutačno uzgaja kava do 2025. godine moglo bi postati nepogodno za uzgoj. Predviđa se i da bi se zbog suša ta proizvodnja mogla polako početi seliti u Aziju. Problema s kavom mogli bi imati i oni koji je uzgajaju u Africi. Stručnjaci za uzgoj ove biljke kažu da bi između 65 i 100 posto regija koje trenutačno proizvode kavu moglo postati presuho i prevruće pa bi se proizvodnja također mogla preseliti na neko drugo, pogodnije mjesto. Krajnji rezultat svega toga manje su količine i znatno više cijene.
Zbog suše i sve viših temperatura u idućih nekoliko desetljeća mogli bismo ostati i bez vrlo velikih količina ploda kakaovca, glavne sirovine za proizvodnju čokolade. Osobito kritično moglo bi biti u Gani i Obali Bjelokosti gdje bi suša i visoke temperature mogle desetkovati urod. Luksuz bi mogle postati i trešnje i višnje jer im u kritičnom razdoblju rasta ploda trebaju hladne noći. Povišenje temperature može odgoditi cvatnju i oplodnju, što opet znači manje voća. U SAD-u neke plantaže trešanja i višanja već bilježe pad uroda i do 90 posto. No ovo se ne odnosi samo na koštuničavo voće. I ostalih vrsta voća moglo bi biti znatno manje, a ono bi moglo biti i lošije kvalitete, i to upravo zbog nedostatka hladnoće.
Proizvođači vina u Europi, Australiji, Sjevernoj Americi i Južnoj Africi mogli bi se suočiti s činjenicom da geografske lokacije koje su do sada davale vrhunska vina više neće biti pogodne za uzgoj vinove loze zbog viših temperatura i manjka vlage. Vinogradi bi se mogli preseliti na neke sjevernije geografske širine, no to je dug i tegoban proces. Sigurno će i vino biti na popisu onoga što će poskupjeti zbog klimatskih promjena.
Iako nam šalica kave, kockica čokolade ili čaša vina nikako nisu luksuz, bez toga se može preživjeti. No ima i onih temeljnih namirnica čiji bi manjak mogao izazvati glad i pothranjenost. Mahunarke, koje su u mnogim dijelovima svijeta jedan od temelja prehrane, izuzetno su osjetljive na promjene klime. Škodi im vrućina i pretjerana količina vlage. Procjenjuje se da bi prinosi ovih kultura mogla pasti i do 25 posto. Ugrožen je i urod kukuruza, rast temperature na globalnoj razini od samo jednoga stupnja smanjio bi urod za 7 posto. Urod te žitarice već je 4 posto manji nego što bi bio da nema klimatskih promjena. Kako je velik dio kukuruza zapravo hrana za životinje, osobito goveda i svinje, skuplji kukuruz mogao bi značiti i više cijene mesa. Među ugroženim kulturama je i pšenica.
Povećanje količina ugljikova dioksida u morima i oceanima dovodi do njihove veće kiselosti, što bi moglo imati loš utjecaj na brojne vrste koje u moru žive, a koje koristimo u svojoj prehrani. Britanski znanstvenici izračunali su da se kiselost oceana u odnosu na predindustrijsko doba povećala za otprilike 25 posto. Oni upozoravaju i da se jako velik broj ribljih vrsta teško i sporo prilagođava povećanoj kiselosti mora pa mnogima od njih prijeti izumiranje. Problem je i zagrijavanje mora, a već je uočeno da se ribe iz južnih mora sele sjevernije.
Pomicanje kultura
Znanstvenici s američkog sveučilišta Stanford kažu da je poljoprivreda izuzetno osjetljiva na klimatske promjene, ali da sve to nikako ne smijemo tumačiti kao nešto strašno i katastrofično. Zbog tih promjena treba biti zabrinut zato što će one definitivno u sljedećih nekoliko desetljeća imati utjecaj na naše prehrambene navike.
Kao i u svemu ostalom, najgore će proći siromašne zemlje koje se nalaze u vrućim i toplim dijelovima svijeta, osobito one u kojima većina stanovništva izravno ovisi o onome što proizvede na svojoj zemlji. Globalno zagrijavanje njihovu bi poljoprivredu moglo uništiti u velikoj mjeri. Dio je rješenja u navodnjavanju poljoprivrednih površina, ali i u „pomicanju" kultura na sjevernije geografske širine. Možda ćemo za 50 godina u Dalmaciji i drugdje na našoj obali uzgajati kavu i kakaovac, a vinova loza će se preseliti u Skandinaviju.
Sa Stanforda poručuju da u svim namirnicama o kojima je bilo riječi u ovome tekstu uživamo dok su jeftine i dostupne jer bi one za koje desetljeće mogle postati nedostupan luksuz.
>> Klimatski šokovi ugrožavaju vodu, hranu i energiju
>> Globalno zatopljavanje riješilo spor između Indije i Bangladeša
Nismo li taj članak čitali i prošle godine !?