Njemačka industrijska proizvodnja pala je u rujnu najsnažnije u nešto više od dvije godine a blago je smanjen i izvoz, nagovješćujući prigušen kraj godine za najveće europsko gospodarstvo.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u rujnu 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, izvijestilo je u utorak ministarstvo gospodarstva i energetike. To je njezin najveći pad od kolovoza 2014.
U ovogodišnjem kolovozu proizvodnja je poskočila 3,0 posto.
U trećem tromjesečju u cjelini proizvodnja je na tromjesečnoj razini porasla mršavih 0,3 posto, poduprta 0,9-postotnim rastom aktivnosti u građevinskom sektoru.
Visoka razina narudžbi u građevinskom sektoru i poboljšani pokazatelji raspoloženja "signaliziraju blagi oporavak proizvodnog sektora u idućim mjesecima", ocjenjuju u ministarstvu.
Pritom su nove narudžbe u industriji u rujnu smanjene 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, budući da oporavak potražnje iz zemalja koje nisu članice eurozone nije bio dovoljan da nadoknadi oštar pad potražnje iz partnera u eurozoni.
U kolovozu narudžbe su uvećane 0,9 posto.
U trećem tromjesečju u cjelini sezonski prilagođene industrijske narudžbe uvećane su 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, oslonjene na snažniju inozemnu potražnju, iskazanu u rastu novih narudžbi za 2,4 posto. Domaća je potražnja smanjena 2,1 posto.
Izvoz također smanjen u rujnu
Tradicionalni oslonac njemačkog gospodarstva izvoz također je posustao u rujnu, smanjivši se za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su sezonski prilagođeni podaci državnog zavoda za statistiku.
Smanjen je i uvoz, za 0,9 posto u odnosu na kolovoz, izvijestio je Destatis.
Time je vanjskotrgovinski višak u rujnu kliznuo na 21,3 milijarde eura, s revidiranih 21,6 milijardi eura koliko je iznosio u kolovozu.
U prvih devet mjeseci ove godine sezonski neprilagođeni izvoz porastao je 0,8 posto, najviše zahvaljujući pojačanoj potražnji iz zemalja Europske unije koje nisu članice eurozone. Uvoz je gotovo stagnirao u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Njemačko je gospodarstvo po svemu sudeći posustalo u trećem tromjesečju, nakon relativno snažnog rasta u prvom i drugom tromjesečju, od 0,7 odnosno 0,4 posto.
U vladi očekuju da će u cijeloj 2016. godini gospodarstvo porasti 1,8 posto, najsnažnije u pet godina, zahvaljujući uzletu osobne potrošnje i pojačanoj državnoj potrošnji na zbrinjavanje izbjeglica. te procvatom u građevinskom sektoru.
>> U Njemačkoj je više od 690 tisuća slobodnih radnih mjesta, a ovo su najtraženija zanimanja
Velika je razlika između onoga što se piše u medijima i stvarnog stanja cjelokupne ekonomije EU. To više sliči na ono kada jedan investitor sagradi 100 stanova i to se prozove razvoj pojedinog područja, Problem nastane poslije kada ljudi koji kupe stanove traže od opčine da se sagrade škole ceste vrtići uglavnom komunalna infrastruktura a općina i dalje nema para. Onda stanari i starosjedioci ostanu u velikim problemima dio stanova se godinama ne proda pa investitor ne može vratit uloženo Na kraju od svega ostane veliki napuhani ekonomski balon koji kada pukne općina bankrotira ili kao u Hrvatskom slučaju živi od kredita koji se opet obija investitoru i općini o glavu jer građani nemaju para za stanove tako ni općina nema koristi od te investicije. Tako rade po cijelom svijetu umjetno napuhavaju ekonomiju ali račune plaćaju sa novim kreditima.