Na 72 km od ukupnih 193 km Sueski kanal je udvostručen, ima dvosmjernu stazu, što otvara nove mogućnosti za razvitak trgovinske razmjene između Europe i Dalekog istoka.
Veći prihodi
Novih 72 km bit će otvoreno na svečanosti 6. kolovoza ove godine, točno godinu dana od početka radova, a prolazak brodova bit će skraćen sa 18 na 11 sati. Cilj je udvostručiti prolazak brodova s današnjih 49 na 97 dnevno do 2023. godine. Promet brodova egipatskim kanalom između Crvenog i Sredozemnog mora bit će cjelodnevni, u oba smjera. Odnosno, dnevno bi u svakom smjeru u prosjeku trebalo proći po 45 brodova. U 2014. ostvaren je prihod od 5,3 milijarde dolara, a u roku od osam godina taj bi prihod trebao porasti za 259%, odnosno iznositi 13,2 milijardi dolara godišnje.
Izvršni direktor radova na udvostručenju Sueskog kanala, admiral Mohab Mamish kazao je da otvaranje drugog toka Sueskog kanala znači mnogo i to ne samo za Egipat već za svjetski promet. Taj dio kanala iskopan je u rekordnom vremenu, odnosno u godinu umjesto u tri godine, koliko je bilo isprva predviđeno. Predviđena je izgradnja industrijske zone i suvremenog grada.
– Prvi put u povijesti, 6. kolovoza mimoilazit će se u Sueskom kanalu brodovi. Jedni će ići na sjever, a drugi na jug – kazao je Mamish.
Da bi se izdubio dodatni dio kanala, bageri i dizalice izvukli su 250 milijuna tona pijeska. Izgradnju toga dijela kanala inicirao je egipatski predsjednik Abdel Fattah El Sisi, koji je izabran 8. lipnja 2014. i 28 dana poslije započeli su radovi na kopanju kanala. Ceremonijom koja će se održati 6. kolovoza predsjednik El Sisi želi šefovima država i vlada, koji će doći na svečanost, „pokazati sposobnost Egipćana". Svirat će se, dakako, trijumfalni marš iz Verdijeve „Aide".
Na izgradnji kanala radilo je 25.000 osoba danju i noću.
– Taj kanal dar je Egiptu i svijetu – ponosno kaže El Sisi. Službeno nije objavljen iznos potrošen za izgradnju dodatnog dijela kanala, ali se govori o 8,2 milijarde dolara. Sueski kanal pušten je u promet 16. studenoga 1869., a sada, nakon gotovo 150 godina, ulazi u novi život, a s njime i luke u Sredozemnom moru.
Dobra povezanost
Promet brodova udvostručit će se, a jesu li hrvatske luke spremne za nove izazove? Prije svega, je li Hrvatska spremna? Imaju li luke prostore za iskrcavanje i razvrstavanje robe, jesu li željeznički dobro povezane s unutrašnjošću... Pitanja su to na koja treba ne samo brzo odgovoriti nego odgovore realizirati jer inače od proširenja Sueskog kanala nećemo imati ništa.
Pitanja iz zadnjeg odlomka trebalo bi adresirat na aktualnu vlast i ministra-sabotera Hajdaša....ali ah, kaj njih briga za hrvatske luke ?!