Dužnosnici u Bruxellesu i Berlinu, citirani u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, izražavaju se o grčkom premijeru i ministru financija kao o “revolucionarima iz kafića”, a financijski stručnjaci iz ostatka eurozone smiju se i za Financial Times izjavljuju da je najnoviji prijedlog iz Atene “smiješan kad ne bi bio tako tragičan”.
Ležerni ton
To su neke od reakcija na pismo s popisom reformi koje je grčka vlada poslala u petak uoči današnjeg novog sastanka Eurogrupe, a u kojemu se kao jedna od željno iščekivanih mjera nove Syrizine vlade navodi ideja o angažiranju studenata, domaćica i stranih turista kao prikrivenih agenata koji otkrivaju utajivače poreza. Nakon što je nova grčka vlada premijera Alexisa Tsiprasa bila prisiljena zatražiti produljenje dosadašnjeg programa pomoći, protiv kojega se borila na izborima, sada je suočena s padom prihoda u proračunu i sa zahtjevom iz Bruxellesa i Berlina da što prije definira reforme i mjere štednje ili gospodarskog rasta jer, tek nakon što institucije prije poznate kao Trojka revidiraju te mjere, Atena može dobiti isplate iz programa pomoći. Ne isplati li se sljedeća tranša dovoljno brzo, grčki proračun mogao bi presušiti i zbog toga su mnogi u Bruxellesu očekivali da će drugo pismo s popisom konkretnih mjera sadržavati ozbiljne korake. Neki su ostali zapanjeni ležernim tonom kojim je opisana mjera o prikrivenim poreznim inspektorima. Obični građani bili bi opremljeni audio i video prislušnim uređajima i snimali bi ugostitelje ili trgovce koji ne izdaju račun i varaju na porezu, no ne bi imali ovlasti da ih kažnjavaju. Ministar financija Yanis Varoufakis vjeruje da bi sama pojava takvih građana – inspektora utjecala na utajivače da odjednom počnu plaćati porez, što bi napunilo proračun i Grčka bi izišla iz krize. Među mjerama u pismu navodi se i oprost dugova. Grci na ime neplaćenog poreza duguju 76 milijardi eura, a nova vlada vjeruje da je od tog iznosa samo 8,9 milijardi eura naplativo.
Dijelit će hranu
Kao mjeru za poticanje rasta, grčka vlada navodi oporezivanje kockanja i klađenja na internetu. To tržište u Grčkoj vrijedi 3 milijarde eura godišnje, a Varoufakis se nada da od toga može uzeti 500 milijuna u proračun. Vlada predlaže niz mjera za borbu protiv humanitarne krize, a jedna je dijeljenje hrane u vrijednosti od sto eura mjesečno po obitelji za 300 tisuća kućanstava. Druga je mjera besplatna struja za kućanstva kojima je struja prije bila isključena zbog neplaćanja. Te dvije mjere stajat će 200 milijuna eura u 2015., a Varoufakis planira taj novac uštedjeti na troškovima ministarstava.
>> Varoufakis: Napuštanje eurozone bila bi najgora stvar za Grčku
>> Grčka pristala na produljenje programa pomoći koji izgleda kao njezin poraz
A da uvedu fiskalnu kasu?