Svjetska banka požuruje europske zemlje u zaštiti područja istoka Staroga kontinenta od srozavanja životnog standarda, sve težih ekonomskih prilika kao i rastućeg siromaštva, sažetak je danas objavljenog izvješta ove međunarodne institucije o ekonomskim prilikama deset novih članica Europske unije te Hrvatske koja to kani biti.
Naime, prema procjeni Svjetske banke, područje europskih zemalja proizašlih iz nekadašnjih socijalističkih sustava u posljednja dva desetljeća gomilalo je gospodarske poteškoće koje je aktualna kriza još više produbila.
- Istočna Europa posebno je pogođena u ovim turbulentnim vremenima, procijenio je Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Aziju.
Pristupajući Europskoj uniji, deset novih članica poteklih iz bivših socijalističkih sustava obvezale su se na veću otvorenost tržišta te na integraciju u svjetsku ekonomiju, podsjetio je Gill dodajući kako se na taj način išlo u porast gospodarskog rasta te smanjenje siromaštva.
Ako se, pak, svijet odgovarajući na krizu okrene protekcionizmu, zemlje u razvoju će se naći u poteškoćama u zadržavanju postavljenih ciljeva.
Financijski paketi pomoći koji se ulažu za očuvanje industrije u razvijenim zemljama trebali bi biti usmjereni i na prekograničnu proizvodnju, a ne samo nacionalnu. U vrijeme ekonomske krize, protekcionizam bilo koje vrste vrlo je opasno sredstvo za gospodarski oporavak, piše u izvješću Svjetske banke.
Izgledi za ekonomski rast novih članica EU splasnuli su pred krizom, one su suočene s problemima likvidnosti, izložene nestabilnosti banaka, kao i padu izvoza, procjenjuje se.
Preporučuje se usklađivanje financijskoga zakonodavnog okvira s poticajima za zapošljavanje, pojednostavljenje potrošačkih regula te unapređenje djelotvornosti domaćih javnih institucija.
Uspoređujući tržišta istočne Azije te Latinske Amerike, nove članice EU ušle su u krizu s visokim javnim dugovima, strogim tečajnim uvjetima te bankama koje su ovisne o stranim depozitima više nego domaćoj ušteđevini.
(S.M.)
