Uputili pismo

Apel hrvatskih liječnika i znanstvenika: Zabrinuti smo i ovo su naše preporuke za prevladavanje korona krize

Kolaž znanstvenici
Foto: Pixsell/Privatna arhiva
1/4
06.12.2020.
u 11:08

Pismo javnosti više od 20 liječnika i znanstvenika poziva na zajedništvo i oprez u najkritičnijem razfoblju pandemije

Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj. Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama. Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj., sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.

Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju "vjerojatni slučajevi", te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci. Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni. U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5% sa sadašnjih 30-tak %. Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val. Zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih. Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava "semafora", te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu.

Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.

Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako.

Prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov

Prof dr. sc. Nenad Ban

Doc. dr. sc. Ilija Brizić

Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain

Prof dr. sc. Ivan Đikić

Prof. dr. sc. Stipan Jonjić

Doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić

Dr. sc. Petra Klepac

Dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić

Doc. dr. sc. Vladimir Krajinović

Doc. dr. sc. Marko Kutleša

Prof. dr. sc. Pero Lučin

Dr. sc. Krešimir Luetić

Prof. dr. sc. Igor Mezić

Prof. dr. sc. Bojan Polić

Prof. dr. sc. Kristijan Ramadan

Prof. dr. sc. Igor Rudan

Doc. dr. sc. Marija Santini

Prof. dr. sc. Mihaela Skobe

Dr. sc. Saša Srića

Prof dr. sc. Igor Štagljar

Prof. dr. sc. Goran Tešović

Prof. dr. sc. Andrej Trampuž

Dr. sc. Boris Ujević

Dr. sc. Domagoj Vučić

Komentara 124

WE
weAreCro
12:04 06.12.2020.

Sinoc napisem komentar da se je medijima muk o situaciji u Francuskoj gdje je posebno u Parizu stanje skoro pa ratno. Razlog su svakodnevni prosvjedi koji su prerasli u nerede zbog radikalnih mjera njihovog stozera. Zbog toga dobijem zuti karton i brise mi se komentar. S obzirom da nas ne informirate o važnim dogadajima u svijetu pitam jeste li vi javni servis ili PR agencija? Moj komentar niti vrijeđa ikoga, niti siri lazne vjesti a vi ga svejedno brisete... pa da li mi zivimo u demokratskom društvu gdje se na javnom servisu može iznijeti mišljenje u skladu s pravilima ponašanja ili je na snazi nevidljivi totalitarizam?

CO
Colors
11:57 06.12.2020.

“Od 139.415 zaraženih umrlo ih je 1964, dakle na 100 tisuća 1408. Od onih 3.900.000 koji nisu zaraženi umrlo ih je približno 46.586, dakle na 100 tisuća umrlo ih je 1194. Prema ovoj stopi po kojoj se umiralo među onima koji nisu zaraženi od onih 139.415 zaraežnih umrlo bi ih 1665, dakle 299 manje, da nisu bili zaraženi Prema ovim podacima corona bi mogla biti odgovorna za smrt 299 osoba, a ne za 1964. Uzima se da je u Hrvatskoj sredinom 2017. godine živjelo 4.124.531 stanovnik, a sredinom 2019. godine 4.065.353, pa s obzirom na trend pada broja stanovnika može se uzeti da je sredinom 2020. godine u Hrvatskoj živjelo između 4.030.000 i 4.040.000 stanovnika, pa kada od tog broja oduzmemo 139.415 koliko ih je bilo zaraženo, proizlazi da njih cca 3.900.00 nije bilo zaraženo. U Hrvatskoj je do kraja listopada umrlo 43.796 osoba, pa ako po istom tom prosjeku dodamo i broj za ova 33 dana nakon kraja listopada, moglo bi se raditi o tome da ih je od početka godine do danas umrlo 48.550, pa kada od tog broja oduzmemo onih 1964 koji su umrli a bili su zaraženi, proizlazi da je od ovih 3.900.000 koji nisu bili zaraženi umrlo 46.586 ili na 100 tisuća njih 1194. To je gruba i jednostavna usporedba utemeljena na podacima koji su u javnosti dostupni a i nesporni. Naravno da se može izvrći kritici i dodatnim podacima mijenjati zaključke koje pruža, ali metodološki nije slabija od onih koje nam se plasiraju.”

KV
kvatri
11:54 06.12.2020.

Ovi režimski plaćenici su zabrinuti što ljudi dovoljno ne vjeruju u njihov korona kult, a mi smo zabrinuti što kontrolirani mediji vrše neviđenu cenzuru i npr. ne izvještavaju o uličnom ratu u Parizu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije