Prvi put je doktorska disertacija Stephena Hawkinga javno dostupna. Nakon što je zaprimilo stotine i stotine zahtjeva za uvid u tezu na kojoj je 1966. godine diplomirao slavni astrofizičar, Sveučilište u Cambridgeu, uz Hawkingovo dopuštenje, digitalizirani doktorat otvorilo je svakome tko se s time želi upoznati.
Bit će zanimljivo doznati koliko će čitatelja doista razumjeti što je tada 24-godišnji Hawking napisao.Doktorat pod naslovom "Svojstva širećeg svemira", u kojem je riječ o implikacijama i posljedicama širenja svemira, donosi zaključak kako sazviježđa ne mogu biti stvorena rastom tek malih poremećaja. Javnosti je dopušteno da dobije uvid u njegov doktorat kako bi se potakla istraživanja, "gledanje u zvijezde, a ne u pod, razmišljanja o našem mjestu u svemiru te pokušavalo razumjeti svemir''. To su riječi slavnog fizičara koji je naglasio i da svatko, bilo gdje u svijetu, treba imati slobodan, neometan pristup ne samo njegovu istraživanju već i istraživanju svakog velikog i znatiželjnog uma kroz spektar svega što ljudi danas razumijevaju.
"Svaka generacija 'stoji na ramenima' onih prije njih, kao što sam ja kao mladi doktorand Cambridgea bio inspiriran radom Isaaca Newtona, Jamesa Clerka Maxwella i Alberta Einsteina. Divno je čuti da su mnogi već pokazali interes za moju disertaciju, nadam se da neće biti razočarani kada konačno dobiju pristup", rekao je još dr. Hawking.
Sveučilište u Cambridgeu nada se da će ovaj potez potaknuti i druge da objavljuju svoje disertacije. Od ove jeseni doktorandi tog sveučilišta obavezni su svoje radove predati u digitalnom obliku i nastojat će se da radovi budu dostupni. Isto će se pokušati i sa znanstvenicima koji su se školovali na Cambridgeu, među kojima je i 98 nobelovaca. Različiti su radovi iz digitalne arhive sveučilišta samo ove godine skinuti više od milijun puta. Redovna arhiva sadrži osam milijuna knjiga, milijun karata, smještenih na ukupno 200 km polica koje se šire svake godine za još tri kilometra.
Podsjetimo, već kao 21-godišnjaku Hawkingu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza te mu liječnici nisu davali više od dvije godine života. No, unatoč bolesti koja ga je ostavila prikovanog za stolac s mogućnošću glasovnog komuniciranja samo kroz sintetizator glasa, Stephen Hawking postao je dominantni znanstveni um 20. ali i 21. stoljeća. Njegova Kratka povijest vremena iz 1988. još uvijek je jedna od najuspjelijih popularno-znanstvenih knjiga koja se prodala u deset milijuna primjeraka, a prevedena je na više od 40 jezika. Na Cambridgeu je Hawking od 1979. do 2009. držao istu titulu kao i Isaac Newton – Lucasian professor of mathematics.
