Svijet je na korak bliže lijeku za COVID- 19 zahvaljujući otkriću njemačkog tima stručnjaka koji predvodi hrvatski znanstvenik Luka Čičin-Šain. Jedan od znanstvenika s kojima smo intenzivno komunicirali tijekom pandemije novoga koronavirusa jest i prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
Unatrag nekoliko tjedana višekratno nam je prof. Čičin-Šain spominjao kako se u tom centru radi intenzivno na istraživanju novog koronavirusa te borbi protiv njime uzrokovane bolesti COVID-19.
Onda je prije nekoliko tjedana stigla vijest iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” o izoliranju virusa SARSCoV- 2, a pritom je prof. dr. sc. Alemka Markotić naznačila suradnju upravo s prof. Lukom Čičin-Šainom.
Jučer je pak posredovanjem njemačkih medija stigla vijest kako je skupina znanstvenika s prof. Čičin-Šainom na čelu postigla vrijedan rezultat.
VIDEO Ugledni hrvatski znanstvenici otkrivaju što dosad znamo o koroni
Prema pisanju njemačkih novina Braunschweiger-Zeitunga, znanstvenici iz tamošnjeg Helmholtz centra za infektivna istraživanje uspjeli su prepoznati antitijela koja sprečavaju da novi koronavirus SARS-CoV-2 uđe u stanicu.
“Sad se tek sve zahuktava”
- Zadovoljni smo s ovim gdje smo sada, ali sada se tek stvari zahuktavaju. Pred nama još posla koji treba obaviti kako bismo napravili klinička istraživanja ujesen a, na kraju krajeva, ni to nije garancija da će sve i profunkcionirati. Puno je sada u znanosti Indijanaca koji su odapeli po strelicu prema tom grizliju, a koja će ga ubiti nitko ne zna, no šanse su ipak bolje kada ih se odapne puno istovremeno, rekao nam je prof. Čičin-Šain koji se nada da će ujesen doista imati lijek.
– To je najbolji scenarij, dakle slučaj u kojem sve funkcionira. U ovom trenutku nemamo razloga misliti da to neće uspeti, no uvijek se može dogoditi nešto nepredviđeno, možda i nešto sasvim jednostavno. Za sada smo prilično u planu, tamo smo gdje sam želio da budemo kada smo krenuli koncem veljače. Mislim da možemo stići u planiranom roku, s time da priča i nije u cijelosti vezana samo za nas, nego je riječ o suradnji više grupa koje su najbolje u tome što rade. Mi smo specijalizirani za rad s virusom i možemo napraviti takve eksperimente u kojima gledamo blokira li neka supstanca zaista virus, razrađujemo ih i činimo boljima i bržima kako bismo te eksperimente mogli koristiti u što većem broju, minijaturiziramo ih kako bismo ih mogli napraviti što veći broj, umjesto 24, recimo, 96 različitih eksperimenata na jednoj ploči, govori nam.
Antitijela o kojima se radi su monoklonska. O čemu se zapravo radi?
- Razlika između monoklonskih i poliklonskih antitijela je nešto što je imunolozima odmah jasno. Zamislite to tako da u našem tijelu imamo jako puno limfocita, a svaki od tih limfocita je u stvari klon za sebe, pa pravi malo drugačije antitijelo. To znači da imamo jedan široki repertoar antitijela koja mogu prepoznati virus. To je ono što se aktivira kada nekoga imuniziramo, on tada stvara antitijela koja prepoznaju virus. Ona se stvaraju jer se klonovi limfocita koji prepoznaju virus dobivaju signale da su njihova antitijela nešto prepoznala pa se počnu brže razmnožavati. Izdvojiš li jedan klon koji prepoznaje taj virus, razmnožit ćeš isključivo limfocite čija antitijela gađaju virus. Ukoliko su to antitijela koja ne samo prepoznaju virus nego ga prepoznaju na onom mjestu gdje je ključno blokirati virusu šansu da se veže za stanicu, tada imaš neutralizirajuće monoklonsko antitijelo koje doista može onemogućiti taj virus da uđe u stanicu. Taj pristup nudi mogućnost da se virusna infekcija prestane širiti, objasnio nam je prof. Čičin-Šain.
VIDEO Prof. dr. sc. Nenad Ban savjetuje čega bi se građani trebali držati i nakon opuštanja mjera
U ovom istraživanju prof. Čičin-Šain i kolege analizirali su više od šest tisuća antitijela, od kojih 750 pokazuje reakciju na koronavirus, što je preduvjet za uspješnu borbu protiv ovog patogena koji je uspio cijeli svijet staviti u karantenu. Sada se na antitijelima provode dodatna istraživanja kako bi se jasnije utvrdila njihova učinkovitost. Cilj ovog istraživanja, navodi se dalje, nije cjepivo, nego lijek kojim bi se liječilo pacijente s ozbiljnijim oblikom COVID-19.
– Princip kojim se vodimo jest pasivna imunizacija. Učinak je trenutačan, antitijela uklanjaju potencijal virusa – rekao je prof. dr. sc. Stefan Dubel s tehničkog sveučilišta u Braunschweigu. Ovo dostignuće pohvalio je i ministar znanosti Donje Saske, CDU-ovac Björn Thümler, koji je rekao kako je izuzetno zadovoljan velikim uspjehom istraživačkih instituta njegove države. Potraga za najučinkovitijim antitijelom koje bi tako imalo i potencijal za razvoj lijeka trebala bi se nastaviti do sredine lipnja. Znanstvenici iz Braunschweiga nadaju se kako će se prvi pacijenti njihovim lijekom tretirati već na jesen.
Velike nade znanstvenika Rad dr. Luke Čičin-Šaina prokomentirala je i dr. Željka Mačak Šafranko, znanstvenica koja je izolirala virus SARS-CoV-2 na Klinici “Dr. Fran Mihaljević”.
– Prof. Luka Čičin-Šain zaista je velik stručnjak i stvarno se nadam da će se njegov pristup pokazati uspješnim. Vjerojatno je naš izolat, među ostalim korišten i u tom istraživanju, ali to nije ni približno dovoljno da bismo mi sebi pripisivali ikakve zasluge – rekla je dr. Mačak Šafranko.
Naš također ugledni znanstvenik prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu podrobnije nam je, na temelju objava u njemačkim medijima, objasnio o čemu je riječ.
– Svi su takvi rezultati važan pomak u povećanju repertoara mogućih zdravstvenih intervencija koje bi mogle pomoći u boljem liječenju COVID-19 – kazao je prof. Nenad Ban, koji još nije vidio izvorni članak, ali mu se, kaže, čini da je riječ o strategiji pri kojoj bi se identificirana antitijela koja neutraliziraju virus mogla proizvesti u većim količinama i koristiti kao biološki lijek.
– Dakle, takva antitijela mogla bi se izvan organizma sintetizirati i onda dati pacijentima da bi se spriječilo vezanje virusa na stanice. Naravno, to bi možda moglo pojačati negativni imuni odgovor organizma pa je potrebno provjeriti postoje li nepoželjne nuspojave. Taj je pristup slična strategija kao i transfuzija plazme osoba koje su preboljele COVID-19, takav tretman se pokazao dosta korisnim u ograničenom testiranju. Međutim, koristeći se antitijelima, moguće ih je proizvesti neovisno o davatelju plazme tako da bi možda moglo biti moguće distribuirati lijek većem broju pacijenata – objašnjava profesor Ban, ali mu se, kaže, čini da je riječ o strategiji pri kojoj bi se identificirana antitijela koja neutraliziraju virus mogla proizvesti u većim količinama i koristiti kao biološki lijek.
Ne razumijem zašto administrator briše komentar a pišem o razlici između RNK i DNK virusa kao odgovor Milki Oreo?