Nadolazeća 2020. godina donijet će velike izazove za telekom operatere kod nas i diljem svijeta. Ono o čemu se pričalo čitavu proteklu godinu počinje se pretvarati u realnost i donijet će velike promjene i nove mogućnosti u načinu na koji koristimo internet. Drugim riječima, stiže internetska mreža pete generacije ili 5G, odnosno mreža čije će performanse u pogledu pouzdanosti i brzine prijenosa podataka daleko nadmašiti postojeću 4G tehnologiju i omogućiti brži razvoj umjetne inteligencije, napredak u medicini, povećanje sigurnosti u prometu, snažniju industriju i bolje obrazovanje, efikasniji rad pametnih kućanskih uređaja i brojne druge koristi. Osnovna brzina koju bi 5G mreže trebale dostizati je više od 1 Gbps u downloadu uz mogućnost spajanja milijun uređaja na jednom kvadratnom kilometru, što će Internetu stvari (IoT) dati jednu potpuno novu dimenziju i osjetno unaprijediti korisničko iskustvo.
No ključna prednost je smanjivanje latencije, odnosno vremena potrebnog da podatak stigne na svoje odredište. Latencija, odnosno kašnjenje na 4G tehnologiji može iznositi i 20 milisekundi, no s dolaskom 5G mreže to vrijeme će se smanjiti na par milisekundi, što u određenim slučajevima može biti pitanje života i smrti. Primjer koji se često spominje je daljinsko obavljanje operacija, jer će kirurg korištenjem para robotskih ruku moći obaviti operativni zahvat ne samo iz druge prostorije nego čak i ako se nalazi u drugom gradu. Prelazak na 5G mrežu bit će veliki iskorak za gaming industriju, ali i za streloviti razvitak VR i AR tehnologije.
Europska unija donijela je Akcijski plan za Europu prema kojem je cilj da do 2025. godine sva urbana područja i važni prometni pravcu budu pokriveni 5G mrežom. U nekim europskim zemljama, primjerice nekim dijelovima Velike Britanije, Švicarske, Austrije i Italije već je omogućeno eksperimentalno, a negdje i komercijalno korištenje 5G mreže, dok je u Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj završen proces dodjele radiofrekvencijskog spektra, što je preduvjet implementacije 5G mreže. Europska unija je u prvoj skupini prihvatila spektar od 700 MHz i 3,5 GHz, a u drugoj 26 GHz. Radiofrekvencijski spektar od 700 MHz koristit će se u ruralnim područjima i na moru jer frekvencija nižeg spektra ima znatno veći domet u usporedbi s onima višeg spektra.
U gusto naseljenim područjima će se frekvencija 3,5 GHz zbog većeg broja ljudi dok je 26 GHz namijenjen lokacijama s izrazito velikim brojem korisnika ili tamo gdje postoji potreba za velikom brzinom slanja podataka. Za Hrvatsku je puštanje 5G mreže u promet osobito važna jer će mreža nove generacije povezati superbrzim internetom ruralna područja i otoke koji su do sada imali ograničen ili gotovo nikakav pristup internetu. Jednako tako, dio Akcijskog plana EU je pronaći gradove koji će poslužiti kao poligon za testiranje 5G tehnologije.
U Hrvatskoj su interes za uključenjem u ovu inicijativu izrazili Bjelovar, Karlovac, Osijek i Rijeka, a u posljednje vrijeme sve se više spominje i Dubrovnik kao prvi hrvatski 5G grad. A1 prvi je u Hrvatskoj na komercijalom mobilnim uređajima testirao 5G mrežu i postigao brzine prijenosa podataka veće od 1 Gbps. Izgradnja infrastrukture pete generacije u A1 Hrvatska traje već nekoliko godina, a kompanija je najavila kako će u sljedeće tri ili četiri godine u njezin razvoj investirati 500 milijuna eura. Na posljednjem festivalu gaming industrije InfoGameru, finale A1 Adria Lige u mobilnim igrama po prvi se puta u regiji, ali i među prvima u svijetu, igralo na A1 5G mreži.
Sadržaj je nastao u partnerstvu s A1 Hrvatska.
