Znanost je konačno maknula sedam desetljeća star veo tajne o nestanku 12 građana Ljubuškoga, uglavnom civila – Hrvata i Bošnjaka, nakon ulaska partizanskih jedinica u taj hercegovački gradić. Završena je identifikacija posmrtnih ostataka pronađenih u kolovozu 2011. u masovnoj grobnici iza zgrade tamošnjega MUP-a.
Rješenje i za Bleiburg
Odmah nakon njezina otkrića, u identifikaciju tih skeletnih ostataka uključili su se forenzičari iz Hrvatske – prof. dr. Dragan Primorac i prof. dr. Gordan Lauc te bosanskohercegovački znanstvenik prof. dr. Damir Marijanović. Cjelovita analiza DNK obavljena je u zagrebačkom laboratoriju Genos.
Ta vijest, čije će pojedinosti uskoro biti obznanjene i javnosti, nije samo obiteljima nestalih skinula težak teret tuge i neizvjesnosti zbog sudbine njihovih najmilijih koja je trajala od toga 27. studenoga 1944. nego je i najava da će hrvatski znanstvenici to omogućiti i tisućama drugih koji ni danas ne znaju kako i gdje su u ratu i poraću skončali članovi njihovih obitelji i rođaci. Zločini iz toga razdoblja dosad su bili pod velom tajne, malo se o njima zna, a identitet stradalih bio je i jest predmet naklapanja i nagađanja. Čak i nakon toliko godina isti model može se primijeniti na identifikaciju ubijenih u Bleiburgu, što je za Hrvatsku i vrlo osjetljivo emocionalno pitanje.
– Politički i znanstveno to se prije nitko nije usudio napraviti. Identifikacija se obavlja usporedbom DNK dobivenog brisom sluznice usta rodbine ubijenih te se uspoređuje s DNK izdvojenim iz skeletnih uzoraka pronađenih na mjestu događaja. Za identifikaciju forenzičari obično koriste zube čije stanice, iz kojih će se izdvojiti DNK, štiti najtvrđa supstanca u ljudskom organizmu – caklina – ili duge kosti. Najlošiji rezultati dobivaju se pri pokušajima utvrđivanja identiteta osobe iz kostiju lubanje, rebara ili zdjeličnih kostiju, prije svega zbog toga što sadrže manje stanica – objašnjava prof. dr. Dragan Primorac.
Najčešće se koristi analiza tzv. genomskog ili nuklearnog DNK koji se nasljeđuje pola od oca i pola od majke, ali isto tako se analizira i Y kromosom, svojstven muškarcima. U slučaju iznimne degradacije uzoraka, znanstvenici analiziraju takozvani mitohondrijski DNK (mtDNK) koji se nasljeđuje isključivo majčinom linijom.
– Mitohondrijski DNK nalazi se u staničnim organelama koje proizvode energiju (mitohondriji), ima ih na tisuće u stanicama, nasuprot nuklearnom DNK gdje postoje samo dvije kopije i logično je da mtDNK pomaže u identifikaciji i onih slučajeva gdje analiza genomskog DNK nije dostatna – kaže prof. dr. Primorac.
Najbolji za istraživače
Hrvatski su znanstvenici tako otvorili mogućnost pružanja odgovora na mnoga neriješena pitanja iz 2. svjetskog rata koja više od 70 godina muče i druge države, posebice Finsku, koja je od zime 1939. do 1945. izgubila 93.500 vojnika, najvećim dijelom na ruskoj fronti. Slične probleme trebaju riješiti i Njemačka i Francuska.
Tvrtki Genos prije nekoliko dana predsjednik Ivo Josipović uručio je Povelju Republike Hrvatske. Isti je laboratorij lani znanstveni časopis The Scientist proglasio najboljim mjestom za rad istraživača na svijetu.
>> Forenzičari sa Šalate riješe četiri sumnjive smrti dnevno
Sigorno se Josipović grize, dao povelju Genosu, a oni raskrinkali partizanske zločine