U subotu je u hotelu Sheraton u Zagrebu održana Tribinu o reformi znanosti i visokog obrazovanja u organizaciji autora Otvorenog pisma Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. te hrvatskog ogranka Udruge Marie Curie alumnija. Riječ je bilo o, zapravo, javnoj tribini o Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju o kojem je posljednjih tjedana bilo riječi u hrvatskim medijima. Ova tribina nastavlja se, također, na skup iz rujna 2021. o pitanjima mobilnosti znanstvenika i financiranja znanosti i visokog obrazovanja u RH. Organizirana je izvan institucionalnih i stranačkih okvira, a iznesena stajališta sudionika predstavljaju njihova osobna razmišljanja čime se dodatno željelo pridonijeti kvaliteti budućeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Krajnji cilj tribine bio je usuglašavanje konstruktivnih ideja članova hrvatske akademske zajednice preko adrese savjetovanje2022@gmail.com, uključujući onih koji rade izvan domovine, u vidu zaključaka skupine građana koji će se uključiti u javno savjetovanje Vlade RH sa zainteresiranom javnošću. Kako se navodi u službenoj izjavi nakon tribine, od uvođenja demokracije Republika Hrvatska imala je pet nacionalnih strategija koje su uključivale znanost i visoko obrazovanje (2001., 2003., 2006., 2014. i 2021.) i dva temeljna zakona (1993. i 2003.). Strategije iz 2006. i 2014. nisu utjecale na izmjenu zakona, pa je i dalje na snazi već zastario Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. Javnosti su trenutačno dostupna čak tri različita nacrta prijedloga Zakona: onaj iz mandata ministrice Blaženke Divjak, tzv. alternativni prijedlog Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te službeni iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. S druge strane, analize stanja i brojčani pokazatelji o uspjehu hrvatske znanosti u programu Obzor2020 u odnosu na usporedive zemlje jasno ukazuju na krajnju potrebu provođenja reformi u sustavu. Nadalje, višegodišnje nefunkcioniranje sustava zaštite i promicanja etike u znanosti i visokom obrazovanju, te političko interveniranje u rad saborskog Odbora za etiku, narušilo je javno povjerenje u akademsku zajednicu zbog nerješavanja etičkih prijava.
Kako nam je rekao jedan od organizatora tribine, dr. sc. Tomislav Stojanov s University of Nottingham iz Ujedinjenog Kraljevstva najživlja se rasprava vodila oko etike i čestitost koja u ovom Nacrtu prijedloga Zakona ne da nije doživjela reformu nego je i značajno unazađena. - Uvođenje stegovne odgovornosti zaposlenika radi narušavanja ugleda instituacije i ukidanje etičkoga tijela na nacionalnoj razini istaknute su kao veliko razočarenje. Naveden je cijeli niz argumenata zašto je potrebno ojačati etičke mehanizme na nacionalnoj razini. Od nedovoljne educiranosti članova na nižoj razini institucije da se nose sa složenim i osjetljivim predmetima (npr. plagijati, akademske slobode i akademski mobing), straha etičkih povjerenstava na nižoj razini od rješavanja etičkih prijava kod osoba nad osobama koje obnašaju visoke dužnosti, postojanja sukoba interesa u malim ustanovama, ali i postojanja diskriminacije zaposlenika javnih znanstvenih instituta koji nemaju dvije etičke razine kao što ju sada imaju zaposlenici na ustanovama za visoko obrazovanje (fakultetska i sveučilišna razina), kaže dr. Stojanov nastavljajući kako je jedan od primjera krajnje potrebe reforme sustava etike i čestitosti ilustriran primjerom lako dokazivog plagijata ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek u procesu koji je trajao nevjerojatnih 10 godina, a koji vrlo vjerojatno nikada ni ne bi bio dokazan da ministrica nije pokrenula sudski proces.
- Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci spomenut je u pozitivnom svjetlu u pitanju slobode govora u javnim nastupima. Zabrinjavajuće oblike političkog pritiska na članove Odbora za etiku ispričao je ak. Vlatko Silobrčić koji je predsjedao tim tijelom. Činjenica da već godinama ne postoji Odbor za etiku iako je predviđen Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, te da čak dva natječaja članova Odbora za etiku MZO-a nisu procesuirana šalje vrlo obeshrabrujuću političku poruku. Spomenuta je opasnost da se etička povjerenstva koriste kao akademsko oružje, međutim naglašeno je da to ne znači da etička razina na nacionalnoj razini nije potrebna. Problematizirano je i pitanje nemogućnosti anonimnih etičkih prijava, odnosno inzistiranja da prijave mogu podnositi samo članovi akademske zajednice, kaže organizator tribine. Što se tiče akademske izvrsnosti, nastavlja, istaknuto je da Nacrt prijedloga Zakona ne postavlja nikakve temelje za minimalne kriterije za napredovanje, čime se otvara prostor za proizvoljno propisivanje kriterija od strane budućeg Nacionalnog vijeća.
- Još je neobičnije da se ne spominju ni kriteriji za izbor Nacionalnog vijeća, Matičnih odbora ili Sveučilišnih vijeća. Ukidanjem koeficijenata i napredovanjem svih otvara se ujedno prostor za mediokraciju jer ima područja koje se ne brinu previše za izvrsnost. Širenje ovlasti ministra u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, kako se diskutiralo, može se smatrati dvosjeklim mačem. Spominjalo se da Nacrt krpa određene rupe, međutim ipak premalo ističe izvrsnost. U raspravi se istaknulo da PMF ima tradiciju izvrsnosti neovisno o zakonima jer je imao ljude koji su znali odabrati osobe koje su najviše pokazivale i obećavale, prenosi dr. Stojanov ističući kako se istaknuo i problem da Nacrt prijedloga Zakona uopće ne pretpostavlja strateško planiranje razvoja znanosti i obrazovanja nego samo obvezuje Nacionalno vijeće da izradi "mjere za unapređenje".
- Dok Rektorski zbor i Zbor veleučilišta okupljaju sveučilišta i veleučilišta, postavilo se pitanje zašto javni znanstveni instituti nemaju svoj zbor. Postavilo se i pitanje diskrepancije da ravnatelji javnih znanstvenih instituta nemaju ograničenje broja mandata, dok rektori i dekani imaju, kaže.
Voditelji tematskih blokova na tribini bili su prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovnomatematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (izvrsnost), akademik Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (etika i čestitost) i dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju (razvoj). Gosti koji su pristali podijeliti svoja razmišljanja bili su prof. dr. sc. Neven Žitomir Barišić, Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institute of Solid State Physics, Vienna University of Technology, dobitnik prestižnog projekta Europskog istraživačkog vijeća Europske komisije, prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, bivša predsjednica Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, dr. sc. Tvrtko Smital, Institut Ruđer Bošković, član više radnih skupina i povjerenstava koje su radile na pripremi temeljnih zakonskih prijedloga iz područja znanosti i visokog obrazovanja, uključujući aktualni Nacrt prijedloga Zakona iz 2022., prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, ministrica znanosti i obrazovanja 2017. – 2020., te sociolog znanosti dr. sc. Nikola Petrović, Institut za društvena istraživanja. Tribinu je otvorila dr. sc. Iva Škrinjar, zamjenica voditeljice hrvatskoga ogranka Udruge Marie Curie alumnija, a moderirao je dr. sc. Tomislav Stojanov..
