ŠTETA UTROŠENOG VREMENA

Ovo pokušavamo postići tehnologijom, a neki smatraju da nema puno smisla

Robot Titan catches the attention of exhibition visitors at the Hannover Messe industrial trade fair in Hanover, Germany, 13 April 2015. The exhibition runs from 13 April until 17 April 2015. This year's partner country is India. Photo:?FRISO?GENTSCH/dpa/
Foto: PIXSELL/DPA
1/2
30.09.2016.
u 20:32

Kada se neki problemi pokušaju riješiti tehnologijom, nastane samo više problema.

U digitalnom i tehnološkom društvu u kojem živimo stvara se tehnologija koja poboljšava našu okolinu i čine naš život lakšim.

No, ponekad postoje iznimke te ljudi tehnologiju i ideje koriste i unaprjeđuju samo zato jer mogu i zato što zvuči cool. Često je to potpuno nepotrebno i na najboljem putu da završi gubitkom vremena i novca. 

Neki znanstvenici smatraju da se neki problemi jednostavno ne mogu riješiti s računalima, a ponekad kada se ti problemi pokušavaju riješiti zapravo se stvori još više problema. Ovo su neki od primjera prema portalu Topnetz.

Autonomna vozila i njihove posljedice

Samovozeći automobili trebali bi pomoći osobama s invaliditetom koje same ne mogu voziti automobil, a nemarna vožnja trebala bi postati stvar prošlosti. 

Prvi problemi s kojima su se kompanije koje provode testiranja susrele su dozvolama. Tako je California omogućila testiranje takvih automobila, no u automobilu se ujedno mora nalaziti i licencirani vozač koji bi pratio vozilo i preuzeo kontrolu ako bi to bilo potrebno.

To dovodi do pitanja kako bi to trebalo funkcionirati, a cijela stvar mogla bi biti ogromna pravna i moralna kaljuža. Zakonodavci nisu sigurni trebaju li se takvi automobili proizvoditi da budu samovozni s mogućnošću da osoba upravlja s njima ili da samo budu samovozni.

Također su zabrinuti i kada je pitanje programiranja u smislu procjene rizika. Pitanje je i kako bi se donosile odluke u slučaju opasnosti jer bi većina ljudi donijela odluku koja bi zaštitila njih. Neki zakonodavci smatraju da bi ti automobili trebali donijeti odluku koja bi sačuvala većinu života iako to znači smrtnu posljedicu za osobu u automobilu. Iako bi ovo moralno imalo smisla, ljudi vjerojatno ne bi ušli u takva vozila. 

Pronalazak algoritama kojima je moguće predvidjeti budućnost čovječanstva

Predviđanje budućnosti je nešto što ljudi pokušavaju predvidjeti od davnina, no astrologija i proricanje uglavnom su zamrli u prosvijetljenom svijetu. No to ne znači da ne postoje neki ljudi koji su još uvijek opsjednuti time da znaju što će se dogoditi u budućnosti. 

Diljem svijeta postoji više projekata kojima je cilj sastaviti superračunala koja će obrađivati podatke po nevjerojatno visokim brzinama kako bi prikazali vjerojatnu budućnost čovječanstva. 

Jedna grupa pokušavao naučiti računalo da predvidi ponašanje čovječanstva u budućnosti tako da pregledava video snimke. Među njima su i televizijske serije poput The Big Bang Theory i američka verzija serije The Office

Stvarni život ima puno više varijabli i puno je nasumičniji te nepredvidiv.

Postizanje besmrtnosti bez obzira na sredstva

Ljudi su odavna opsjednuti time da postanu besmrtni. Postoje priče o onima koji su otišli na putovanja i potratili život u pokušaju da postanu besmrtni. 

Neki znanstvenici proučavaju besmrtnu meduzu Turritopsis dohrnii u nadi da će otkriti kako se može vratiti u embrij i liječiti. No, to je samo vrh ledene sante u odnosu na ono što se pokušavalo kako bi ljudi postali besmrtni. 

Kloniranje ljudi, prijenos svijesti i kloniranje i zamjena organa samo su neki od pokušaja. Ove studije uspjele su produžiti život, no daleko je to od istinske besmrtnosti. Istina je zapravo da bi besmrtnost imala loše posljedice za cijeli svijet. Kako bi prirodni ekosustav ispravno radio, ljudi trebaju prirodno umirati. U trenutku kada bi svijet bio prenapučen i kada ne bi bilo dovoljno hrane i vode za sve, to što ne može umrijeti od bolesti, ozljeda ili starosti ne znači da besmrtna osoba ne može umrijeti od gladi.

Problemi koji su došli s ekranima na dodir

Izum dodirnika i njihova široka upotreba dovela je do velikog broja ispravaka riječi i vremena potrebnog da ljudi ponovno napišu te iste riječi. Napravljeno je na desetke aplikacija koje bi ljudima trebale pomoći da pravilno tipkaju na uređajima koji su nevjerojatno loši za tiplanje. Ta sučelja sada se pojavljuju na mnogim mjestima i obično uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Iako se dodirnici čine futurističkima, zbog njih je tipkanje sporije i manje precizno te zapravo ne predstavljaju neku istinsku korist za korisnika. Iako trebamo bolju tehnologiju od miša i računala, dodirnik je zapravo korak unazad. Možda jednog dana nađemo zaista učinkovito i nefrustrirajući način kako koristiti elektroničke uređaje.

Glas za aktivaciju i prepoznavanje govora je ogroman gubitak vremena i novca 

Prepoznavanje govora je komplicirano te je vrlo teško raditi na tome. Čak je i teško naučiti računalo da prepozna ispravne riječi. Problem prepoznavanja može se pojaviti čak i kada je osoba prehlađena.

Da bi prepoznavanje glasa bilo uspješno, računalo mora pohraniti veliki iznos različitih dijalekata i naglasaka i staviti ih u pravi kontekst. Ovo je primjer pokušaja da se stvari iz sci-fi filmova pokušaju integrirati u tehnologiju ne zato što je to dobra ideja već zato što je cool.

Pokušavanje stvaranja istinske umjetne inteligencije s punom svijesti

Mnogi ljudi su opsjednuti idejom Sci-Fi robota koji je svjestan sebe, no ne postoje znanstvenici, barem ne oni ozbiljni, koji pokušavaju stvoriti umjetno biće koje ima svijest. Problem je u tome što zapravo ne znamo što čini svijest. Najbolja istraživanja mozga ni blizu ne daju odgovor na to zašto su ljudi potpuno svjesni svojeg postojanja, a neki znanstvenici vjeruju kako, da slučajno stvorimo takvo računa, vjerojatno ne bi bili ni svjesni.

Kao što stručnjaci ističu, računala ne trebaju svijest kako bi bili bolji i efikasniji od ljudi u određenim stvarima. Ako umjetna inteligencija pobjedi čovjeka, primjerice u šahu, ona neće biti svjesna toga, no svejedno je pobijedila. Teoretski govoreći, kada bi došlo do greške u programiranju koja bi dovela do toga da umjetna inteligencija napravi nešto loše po čovječanstvu, to bi napravila vrlo učinkovito i brzo. Bila bi i teško zaustavljiva jer bi imala kontrolu nad puno stvari u našem životu, a mnogi stručnjaci već govore o implementiranju raznih prekidača za uništavanje i drugih sigurnosnih značajki.

Upravljanje i spajanje na energetske mreže putem interneta

Iako je potrebno puno posla kako bi struja bila dostupna svakodnevno, mnogi ljudi ne shvaćaju koliko je lako da nešto pođe po zlu. Elektrane mogu pohraniti energiju samo za kratko vrijeme pa moraju biti stalno u pogonu kako bi proizvodili dovoljnu količinu potrebne energije. U slučaju velikih katastrofa nestanak struje može znatno usporiti napore za oporavak i mone ljude staviti u opasnosti. Zato je važno da energetska mreža bude dobro održavana i sigurna od bilo kakvih prijetnji.

No u SAD-u, ali i drugim razvijenim zemljama, energetska mreža može biti meta napada hakera, domaćih ili stranih. Mnoge su elektrane još uvijek analogne, no moderne elektrane umrežene su pa je upravljanje njima moguće i s drugih lokacija. Iako se možda čini da je dobro uvijek imati povezani internet, u smislu sigurnosti jedini način da elektrana bude sigurna je da ne bude spojena s vanjskom mrežom. 

Stručnjaci ističu kako bi hakerima pristup bio ograničen te da ne bi prouzrokovali puno problema, no ako nastavimo digitalizirati sve i dopuštati da se integrira u mrežu, čak i neka nesreća ili računalni crv može imati katastrofalne posljedice.

Trend kompanija da automatiziraju i digitalno integriraju sve kućanske aparate

Svake se godine na tehnološkim sajmovima pojavljuju kuhinjski uređaji koji se povezuju s vašim pametnim telefonom ili tabletom. Iako to izgleda jako cool, ljudi to jednostavno prihvatili.

Kompanije poput Samsunga svake godine "guraju" te proizvode i kupci ih svake godine odbacuju. Razlog je taj što, iako se prodaju kao praktični uređaji, oni zapravo čine stvari daleko kompliciranijim. Kupovanjem takvih uređaja samo se gomila broj stvari koje mogu poći po krivu. Također bi bilo potrebno kupiti setove aparata kako bi svi ispravno radili s priloženim aplikacijama. 

Čak i oni koji su zainteresirani za tehnologiju smatraju da je ove ideje teško prodati. Pokušavaju se prodati uređaji koji u ljudske živote uvode dodatni posao i koji bi se mogli pokvariti. Ovakva tehnologija trebala bi ljudima pojednostaviti živote, a ne otežati. 

Upotreba najnovije medicinske tehnike kako bi ljudima promijenili boju očiju

Unaprjeđenjem medicinske tehnike uspjeli smo napraviti puno medicinskih čuda. Ljudima bez udova i drugih važnih dijelova tijela omogućen je normalan život, a uspjeli smo i izliječiti ili ublažiti učinak mnogih bolesti koje bi davno dovele do smrti. 

Došli smo do točke u kojoj su ljudi zabrinutiji za troškove i dostupnost zdravstvene skrbi nego što su zabrinuti za stvarnu kvalitetu. Međutim, iako se tehnologija i kvaliteta znatno poboljšala, mnogi ljudi nemaju pristup potrebnoj medicinskoj njezi. 

Dok se neki doktori trude kako bi potrebitima osigurali medicinsku skrb, postoje oni koji u svojim laboratorijima neumorno rade na prototipu tehnologije koja će ljudima omogućiti da imaju oči plave boje.

Iako bi ovo moglo zvučati kao još jedna kozmetička operacija to je nevjerojatno skup i dugotrajan proces istraživanja od kojeg će koristi imati samo vrlo bogati. Nažalost, u moderno vrijeme neki u području medicine su daleko više zainteresirani za pronalaženje načina da se obogate nego da poboljšaju medicinsku skrb.

>> 10 ljudi, među kojima je i Tesla, tvrdilo je da ima dokaze o postojanju života izvan Zemlje

>> Musk predstavio plan za kolonizaciju Marsa: Svemirski brod s ljudskom posadom na put bi trebao krenuti 2024. godine

Komentara 1

DU
Deleted user
07:28 06.10.2016.

Najveći problem za razvoj tehnologije je novac sve je pretvoreno u profit i tako su ideje ostale zaključane netko nešto napravi i to patentira tim činom automatski ograniči daljini razvoj. Uzet će za primjer tehnologiju prinatanja plastičnih proizvoda, sa tim printanjem se može izraditi najkompliciraniji oblici od automobilskog svjetla do zupčanika itd. Ali ta tehnologija nije izmišljena danas nego još sedamdeseti godina prolog stojeća. Onda je patentirana i time je bio potpuno ograničen daljnji razvoj i komercijalna upotreba te tehnologije. Prije par godina je istekao patent i tek danas imamo komercijalnu upotrebu te tehnologije. Paradoks sami sebe kočimo u razvoju zbog profita.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije