Ovogodišnji su laureati Nobelove nagrade za fiziku Syukuro Manabe, Klaus Hasselmann i Giorgio Parisi, objavljeno jučer u Stockholmu. Odbor za dodjelu nagradu je dao Manabeu jer je 60-tih godina postavi temelje razumijevanju djelovanja stakleničkih plinova čime je pokazao da razine CO2 u atmosferi odgovaraju rastu temperature na Zemlji. Njemački znanstvenik Hasselman nagrađen je jer je otprilike desetljeće nakon Manabeovog otkrića uspostavio pouzdane klimatske modele unatoč velikim meteorološkim varijacijama. Talijan Parisi nagrađen je odvojeno kao znanstvenik koji je "otkrio interakciju poremećaja i oscilacija fizikalnih sustava". Otkrio je, kako se navodi, skrivena pravila iza prividno slučajnih kretanja i kovitlanja plinova ili tekućina. Radovi ove trojice znanstvenika među najvažnijima su za razumijevanje klimatskih promjena koje su danas najvažnijom svjetskom temom. Doista kada je prof. Parisi upitan o tome je li vrijeme kada je dobio Nobela tempirano, odgovorio je kako 'moramo djelovati sada i to vrlo brzo bez ikakvog odlaganja'. Klimatski modeli koje su razvili Manabe i Hasselman danas su ključni dokaz klimatskih promjena na temelju kojega o svojim potezima odlučuju lideri zemalja uključenih u UN-ovu konferenciju o klimi, COP26. Manabe je danas na Sveučilištu Princeton u SAD-u, Hasselmann radi na Institutu Max Planck za meteorologiju u Hamburgu, a Parisi na Sveučilištu Sapienza u Rimu. Novčani dio nagrade od 1,15 milijuna dolara podijelit će, dakle, Manave i Hasselman s jedne strane te Parisi s druge. Zašto su ovi Nobeli od posebne važnosti opisano je u službenoj izjavi odbora za dodjelu nagrada.
– Otkrića koja su dobila priznanje ove godine pokazuju kako naše znanje o klimatskim promjenama počiva na čvrstim znanstvenim temeljima, zasnovanima na rigoroznim analizima i promatranjima. Ovogodišnji laureati svi su pridonijeli kako bismo dobili dublji uvid u svojstva i evoluciju kompleksnih fizikalnih sustava, rekao je Thors Hans Hansson, predsjedavajući Nobelovog odbora za fiziku.
