Znanost je disciplina koja priznaje jedino izvrsnost. Samo iz izvrsnosti u znanosti dolaze rezultati. Dok u sportu imamo zlatne, srebrne i brončane medalje, u znanosti postoji samo zlatna. Kada znanstvenik otkrije neku novu važnu pojavu, on je to otkrio prvi, ne može naknadno netko drugi to ponovo otkriti! U Hrvatskoj je 2014. i 2015. godine uspostavljeno 13 znanstvenih centara izvrsnosti na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Njih deset 2017. godine dobilo je zajednička sredstva od 50 milijuna eura dodijeljenih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na razdoblje od pet godina. Ove godine, dakle, slijedi predviđeni produžetak za koji je ponovo potrebno ishoditi novac iz europskih fondova, što je utemeljeno na srednjoročnom vrednovanju rezultata deset znanstvenih centara izvrsnosti. To bi značilo da je svrha ovih znanstvenih entiteta razvoj i afirmiranje aktualnih, međunarodno konkurentnih istraživanja na visokoj razini okupljanjem najboljih istraživača i istraživačkih grupa na nacionalnoj razini. Jednostavnije – osiguravan je razvoj karijera mladih znanstvenika. O tome dosta govore i brojke. Broj je znanstvenika koji rade u okviru platforme znanstvenih centara izvrsnosti od 2017. godine do ožujka 2021. godine povećan sa 667 na 1096 znanstvenika, obranjeno je 155 doktorskih disertacija, broj znanstvenih radova na platformi Web of Science je 2079, količina prikupljenih sredstava izvan državnog proračuna je veća od 146 milijuna eura...
Prof. dr. sc. Rozelindra Čož-Rakovac s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu voditeljica je ZCI-ja BioProCro koji se bavi bioprospectingom mora, odnosno istraživanjem i razvojem znanja o održivom korištenju i upravljanju biološkim resursima mora. – Znanstveni centar izvrsnosti za bioprospecting mora BioProCro bazira se na istraživanjima različitih morskih staništa koja su se u zadnjem desetljeću intenzivirala zbog velikog genetičkog potencijala koji je otkriven kod morskih makro/mikroorganizama. Svi dolje navedeni rezultati impliciraju ili daljnja istraživanja ili ulaze u fazu kliničkih ispitivanja za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj ili kozmetičkoj industriji – govori te posebno ističe mikroorganizame koji se najbrže prilagođavaju ekstremnim morskim staništima i smatraju se neiskorištenim izvorima novih enzima funkcionalnih u različitim uvjetima i s jedinstvenim biokatalitičkim potencijalom (razgradnja organskog otpada u prehrambenoj, kemijskoj, farmaceutskoj industriji, bolnicama, u otpadnim vodama...).
– Odredili smo mikroorganizme za bioremedijacije (iz ekstremne morske niše 35 m duboke eutrofne jame). Izolirano je 65 bakterija vrste Alcanivorax borkumensis koje pokazuju veliki potencijal za razgradnju hidrokarbonata (ulja, alkana, alkena). U tijeku je određivanje enzimatskog potencijala (proteaze, esteraze, lipaze, amilaze, celulaze i ligninaze) na 240 izolita bakterija – opisuje tek neka od dostignuća svojeg znanstvenog centra izvrsnosti. Prof. Čož-Rakovac kaže kako je, osim navedenog, svrha centara ubrzati inovacije, realizirati industrijska rješenja, osposobiti nove generacije visokokvalificiranih stručnjaka i podržati razvoj održivog i konkurentnog europskog proizvodnog okruženja.
– Osnivanju ZCI-ja pristupa se na različite načine s obzirom na administrativno upravljačku strukturu koja je svojstvena svakoj državi, a njihov broj i područja istraživanja u okviru svakog centra određena su potrebama pojedine zemlje/društva. Svaki Centar izvrsnosti ima važnu ulogu u dobro izbalansirana tri stupa trokuta znanja: edukaciji, stvarajući stručne kadrove s novim vještinama/znanjima, istraživanjima i razvoju,(provođenje vrhunskih istraživanja. te prijenosu i primjeni rezultata u gospodarstvo Današnje gospodarstvo suočava s različitim pritiscima kao što su nestabilna tržišta i trendovi, globalna zdravstvena, energetska, klimatska i politička kriza, uz nedostatak visoko obrazovanih kadrova za rješavanje visokotehnoloških izazova.
– Samo zemlje koje su fokusirane na inovacije, obrazovanje te brzo prilagođavanje promjenjivim uvjetima mogu napredovati. Međutim, većina zemalja Europe nema razvijene inovativne procese, infrastrukturu, razvijene tehnologije, dovoljno visokoobrazovanog kadra kojima bi odgovorila na gospodarske i društvene izazove. Stoga formiranje centara izvrsnosti kao organizacijske jedinice za provođenje sveobuhvatnih, interdisciplinarnih temeljnih istraživanja s mogućnošću primjene u gospodarstvu je jedini odgovor na globalne promjene odnosne pritiske današnjice. Svaka razvijena država svjesna važnosti ZCI potiče njihove formiranje okupljajući najbolje istraživačke timove kako bi se uhvatili u koštac s kompleksnim znanstvenim i tehnološkim izazovima te standardizirali najbolje prakse za široko usvajanje i usmjerili puteve razvoja u određenom području, govori nam prof. Čož-Rakovac dodajući kako su centri izvrsnosti osnovani ne samo Europi već u cijelom svijetu npr. u SAD-u, Kanadi, Australiji itd. Modeli se razlikuju u detaljima, ali osnovna ideja je svuda ista: putem natječaja za ZCI treba identificirati najbolje grupe znanstvenika koje pojedina zemlja ima i omogućiti im dugotrajno stabilno financiranje predloženih i prihvaćenih programa čiji cilj nije da se slijepo prati neki unaprijed zadani slijed istraživanja (kao što je često slučaj s istraživanjima koja se financiraju klasičnim znanstvenim projektima) već je cilj postizanje izvrsnosti, odnosno vrhunskih rezultata na svjetskoj razini.
– Stoga u zadaće ZCI-ja spadaju: vrhunski rezultati istraživanja, proboji u području istraživanja ili otvaranje novih područja, vrhunska edukacija mladih ljudi, suradnja s drugim vrhunskim istraživačkim centrima, generiranje novih tehnologija ili znanja koja se mogu prenijeti poslovnim subjektima, iznalaženje najboljih praksi za istraživanja i sudjelovanje u kreiranju znanstvenih politika. Praksa je da se biraju na 10 godina s evaluacijom nakon 5 godina te su različito financirani, od 5 milijuna eura do 40 milijuna eura po centru – kaže naša sugovornica. Centar koji vodi ostvario je od svojeg osnivanja suradnju, između ostalih, s tvrtkom Phyox na biotehnološkoj kultivaciji mikroalgi, s Jadranskim galenskim laboratorijem na izolaciji i identifikaciji organskih molekula, s Podravkom na izolaciji biološki aktivnih molekula zelenim tehnologijama, s Belupom na izolaciji i identifikaciji organskih molekula...
Znanstveni centar izvrsnosti QuantiXLie koji vodi prof. dr. sc. Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, ostvario je jednu i za širu javnost interesantnu suradnju. Riječ je o projektu “Razvoj naprednog IT sustava za precizno određivanje broja ljudi u otvorenim i zatvorenim prostorima” u partnerstvu s tvrtkom Aduro Idea.
– Znanstveni centar izvrsnosti nas je potaknuo da se naša istraživanja počnu prelijevati u gospodarski sektor. Naime, u okviru ZCI-ja smo u postupku prijave jednog patenta, potpisan je i izvršen jedan ugovor o transferu tehnologije dok je drugi u pripremi – kaže prof. Buljan. Također, on odnosno PMF su partneri na jednom IRI projektu vrijednom 6,7 milijuna kuna s tvrtkom Aduro Idea gdje se istražuje mogućnost brojenja ljudi koristeći WiFi tehnologiju.
– Tu koristimo ekspertizu koju imamo u razumijevanju interakcije elektromagnetskog zračenja s materijom. WiFi je dio elektromagnetskog spektra te međudjeluje s ljudskim tijelom – imamo refleksiju, refrakciju i apsorpciju WiFi valova na ljudskom tkivu. Te se perturbacije u polju mogu koristiti za izvlačenje informacija poput koliko je ljudi prisutno u polju. Ekspertizu za ovaj projekt smo stekli višegodišnjim znanstvenim radom iz područja optike i fotonike te u konačnici kroz ZCI platformu. Sada se to znanje prelijeva u gospodarski sektor. Drugi primjer je suradnja s tvrtkom Uprise s kojom smo prijavili jedan Horizon 2020 projekt u kojem planiramo koristiti kvantne algoritme za optimizaciju problema distribucije električne energije u elektroenergetskoj mreži, a planiramo suradnju i dalje – opisao je prof. Buljan.
Sustavi na vodiku
Nastavio je da je prilikom prijave ZCI platforme na natječaj 2015. godine ideja bila fokusirati se na teme iz fizike koje su zanimljive i suvremene, a opet one koje će uključiti većinu međunarodno prepoznatih teorijskih fizičara u RH, te one koji imaju potencijal da to postanu.
– “Kvantna” u naslovu ZCI-ja odnosi se na istraživanja u domeni kvantne fizike. Tu su uključena istraživanja iz fizike kondenzirane tvari, ultrahladnih atomskih sustava optike i fotonike te nuklearne fizike. Velika motivacija za odabir tih smjerova istraživanja je budućnost kvantnih tehnologija poput razvoja kvantnih računala, senzora utemeljenih na toj tehnologiji i slično. Na razvoj kvantnih tehnologija znanstvenici se često referiraju kao druga kvantna revolucija. Ona prva se dogodila s razvojem poluvodičke tehnologije gdje kvantna fizika ima presudnu ulogu, a što je rezultiralo sve dostupnim računalima, mobitelima i sl. Mi smo naš centar pokrenuli 2015. godine, dok je EU program Quantum Flagship pokrenuo 2018. godine u istom smjeru istraživanja, iz čega je razvidno da se nalazimo na pravom mjestu u pravo vrijeme, što je presudno za znanstvena istraživanja – govori voditelj centra QuantiXLie. Posebno je istaknuo da su na projektu ZCI-ja za kvantne i kompleksne sustave te reprezentacije Liejevih algebri otvorili oko 40 radnih mjesta za doktorande, postdoktorande i administrativno osoblje za administrativno praćenje projekata. Tako se u RH barem na određen period zadržao niz visokokvalificiranih mladih ljudi da razvijaju svoje karijere unutar RH. Dio njih nastavlja svoju karijeru s dodatno stečenim znanjem u gospodarskim subjektima koji posluju u RH, a dio nastavlja akademsku karijeru.
– Iako je to za znanost nebitno, time smo pretočili milijune kuna iz direktnih projektnih EU sredstava u budžet RH. Na sve isplaćene plaće platili smo poreze, svi ti mladi ljudi žive i troše svoje plaće u RH te stvaraju dodatnu vrijednost svojim radom.
Zaključno: u kontekstu demografskog problema s kojim se RH susreće ovaj projekt je od iznimne važnosti, govori prof. Buljan. U nečemu smo čak i prilično ispred Europe, a to je razvoj sustava temeljenih na vodiku. ZCI STIM na sveučilištu u Splitu vodi prof. dr. sc. Vlasta Bonačić-Koutecky, cijenjena profesorica fizikalne i teorijske kemije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Centar izvrsnosti STIM primjer je interdisciplinarnog istraživanja, a karakteristična je suradnja između timova unutar Centra kao i internacionalna mreža vrhunskih istraživača pri čemu se provode istraživanja pogona vodikom i gorivnim člancima, dizajniranja i primjene nanostrukturiranih materijala za biosenzore u medicini, zagađenja voda i klimatske promjene. I ta istraživanja dala su rezultate u suradnji s gospodarstvom.
– Na području vodika primjeri suradnje s industrijom su razvoj sustava s gorivnim člancima za povećanje dosega električnog autobusa s tvrtkama Bosch Engineering i ElringKlinger iz Njemačke i tvrtkom VDL iz Nizozemske, sustav je uspješno razvijen i primijenjen u VDL-ovu električnom autobusu (Horizon 2020). Tu je i suradnja s tvrtkama Alstom iz Velike Britanije, General Electric iz Švicarske, Daimler i Nucellsys iz Njemačke i Helbio iz Grčke, na razvoju stacionarnog sustava gorivnih članaka za kogeneraciju koji je instaliran na testnom poligonu tvrtke Alstom u Engleskoj (Horizon 2020). Istaknula bih i projekt razvoja viličara na pogon vodikovim gorivnim člancima s tvrtkom Platinum Impala iz Južne Afrike. Zatim je tu i suradnja s tvrtkom Catamaran Lines iz Splita na preuređenju katamarana “Komiža” na pogon gorivnim člancima i vodikom. Hibridni sustav gorivnih članaka i baterija razvijen je za tvrtku Volkswagen, a primijenjen je na automobilu Volkswagen Passat GTE. Primjenom novorazvijenog sustava ostvarena je radna učinkovitost automobila pogonjenog gorivnim člancima i baterijama ekvivalentna potrošnji od 2,5 litara benzina na 100 km. Smanjeni su troškovi izvora napajanja za 15%, ostvarena je nulta stopa emisije CO2, povećan je vijek trajanja gorivnih članaka u iznosu od 50%, a domet automobila s jednim punjenjem spremnika vodika bio je veći od 600 km, pri čemu punjenje spremnika vodika traje manje od 3 minute. Uspješan je bio i razvoj nove mikrogorivne ćelije kao alternativnog izvora energije za baterije sa širokom primjenom u medicine i okolišu, u tijeku su patentne prijave – kaže prof. Bonačić-Koutecky. Kada se radi o području dizajna i primjene novih nanostrukturiranih materijala za biosenzore, ti su materijali pokazali veliki potencijal u poboljšanju ovih svojstava za kemijske i biološke senzore.
– S brzim razvojem tehnologije materijala fluorescentni nanoklasteri zlata pojavljuju se kao novi funkcionalni materijali za dijagnostičke primjene, uključujući detekciju biomarkera. Primjena u području biološkog starenja uključuje oštećenje proteina koji provode i osiguravaju održavanje gotovo svih staničnih funkcija jer su starenje i bolesti povezane sa starenjem složene posljedice kumulativnog oksidativnog oštećenja proteina. Razvili smo novu i moćnu strategiju za poboljšanje detekcije proteinskih karbonila optičkim metodama. Konkretno, funkcionalizirani nanoklasteri zlata s karakterističnim strukturnim i optičkim svojstvima korisne su mete u otkrivanju tumorskih biomarkera. Naše otkriće svojstava bio-nano hibridnih sistema prepoznato je i priznato na svjetskoj razini. Imamo napredak i u razvoju novih nanostrukturiranih materijala na bazi grafena u neuroelektroničkim sučeljima za biomedicinsku primjenu u implantatima pužnice i moždanog debla. Ova svojstva su od ključne važnosti u kontekstu inovativnih pristupa novim kliničkim uređajima za potpunu obnovu sluha u gluhih osoba, opisuje široku paletu interesa znanstvenog centra izvrsnosti koji vodi. Kada se radi o istraživanjima u području vode, klime i okoliša ona su usmjerena na identifikaciju bioaktivnih tvari iz morskog okoliša, održivu proizvodnju biovodika mikroalgama te praćenje onečišćenja u rijekama i obalnim vodama uz pomoć drona.
– Analiziramo klimatske pomake u ekstremima razine mora, posebno u poluzatvorenim i osjetljivim morskim sredinama. Novi smjer je stvaranje umjetnih grebena kao žarišta biološke raznolikosti na moru na morskim platformama za eksploataciju plina ili nafte koje prestaju s radom, govori voditeljica ZCI STIM.
Jedini znanstveni centar izvrsnosti iz područja tehničkih znanosti je ZCI za znanost o podatcima i kooperativne sustave. Suvoditelji ZCI-a su profesori FER-a Sven Lončarić i Ivan Petrović. U ovaj ZCI je uključeno više od 80 profesora iz 12 hrvatskih znanstvenih institucija i jednog poduzeća, s komplementarnim ekspertizama u ključnim tehnologijama za razvoj sustava za analizu velikih podataka i kooperativnih tehničkih sustava za širok spektar primjena u proizvodnoj industriji, uslužnim djelatnostima, energetici, javnoj upravi, poljoprivredi itd.
– Glavni je cilj istraživanja našega ZCI-ja razvoj novih metoda i tehnologija u domenama znanosti o podacima i naprednih kooperativnih sustava koje će biti primjenjive u realnom sektoru bilo da se njima poboljšavaju postojeći proizvodi, procesi i usluge ili će se na njima temeljiti razvoj potpuno novih proizvoda, procesa i usluga. Već do sada ZCI je ostvario velik doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva na nekoliko načina: 32 istraživačka projekta ZCI-ja izravno su financirali industrijski partneri vlastitim sredstvima, odobreno je 9 patenata i potpisana su 4 licencijska ugovora za prijenos tehnologije u gospodarstvo, osnovana su 3 nova tzv. spin-off poduzeća članova ZCI-ja i u suradnji s hrvatskim tvrtkama kao korisnicima bespovratnih sredstava provedena su ili su u provedbi 53 projekta financirana iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, koji su pretežno usmjereni na povećanje razvoja novih proizvoda i usluga proizašlih iz aktivnosti istraživanja i razvoja u okviru ZCI-ja – rekao nam je prof. dr. sc. Ivan Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koji vodi ovaj centar s prof. dr. sc. Svenom Lončarićem s istog fakulteta.
Suradnje s tvrtkama
U ovom znanstvenom centru izvrsnosti uz 53 IRI projekta s industrijskim partnerima od početka je ugovoreno više od 40 istraživačkih projekata izravno financiranih od gospodarskih subjekata u iznosu većem od tri milijuna eura. Najznačajnije su suradnje s tvrtkama Ericsson Nikola Tesla koja je i partner u ovom ZCI-ju, Končar-Institut za elektrotehniku, Rimac Automobili, Dok-Ing, Inetec, RASCO, Elektro-kontakt, Xlyon, Microblink. Ford Motor Company, Huawei, Technologies Oy iz Finske. Odobreno je deset patenata, potpisana četiri licencijska ugovora i osnovana tri spin-off poduzeća.
– Postignuto je zaista puno u ostvarenju svih četiriju glavnih ciljeva djelovanja ZCI-ja. Prvo, u ZCI-ju se uistinu provode vrhunska, granična istraživanja, što potvrđuje više od 1200 znanstvenih radova koje su članovi ZCI-ja do sada objavili u međunarodnim časopisima, od čega oko četvrtine radova u vrhunskim, tzv. Q1 časopisima. Drugo, ZCI snažno pridonosi jačanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u području svoga djelovanja u Republici Hrvatskoj, što se najizravnije očituje zapošljavanjem više od 150 doktoranada i poslijedoktoranada i nabavom nove znanstvene opreme sredstvima projekata koje su ključni istraživači uključeni u ZCI osvojili na kompetitivnim međunarodnim i nacionalnim natječajima. Treće, ZCI je ostvario iznimnu međunarodnu suradnju, što je rezultiralo s oko 40 projekata iz programa Obzor 2020 i više od 50 drugih međunarodnih projekata s ukupnim financiranjem u iznosu oko 15 milijuna eura. I četvrto, neposredno mjerljivi doprinosi ZCI-ja razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva dani su u odgovoru na prethodno pitanje, a ovdje posebno želimo istaknuti važnost ZCI-ja u stvaranju i izgradnji tzv. znanstveno-inovacijskog ekosustava u područjima znanosti o podacima i kooperativnih sustava na razini cijele Hrvatske. ZCI je omogućio da se prvi put u Hrvatskoj ostvari sustavna suradnja najkvalitetnijih istraživača u području djelovanja ZCI-ja iz svih najvažnijih hrvatskih istraživačkih institucija od Dubrovnika, Splita, Rijeke, Zagreba pa do Osijeka. Uvjereni smo da će, uz odgovarajuću daljnju državnu financijsku potporu, u okviru ZCI-ja stasati nova generacija istraživača koja će imati snažan utjecaj na daljnji razvoj, kako znanosti i visokoškolskog obrazovanja tako i nove industrije s visokom dodanom vrijednošću – kaže prof. Petrović.
Uz opisana četiri znanstvena centra izvrsnosti tu je još šest podjednako uspješnih. Znanstveni centar za reproduktivnu i regenerativnu medicinu koji vodi prof. dr. sc. Slobodan Vukičević razvio je prvi hrvatski lijek Osteogrow za globalnu primjenu poticaja cijeljenja kostiju, a financiranje je, osim unutar znanstvenog centra izvrsnosti, ostvareno s dva velika europska ulaganja u inovativni hrvatski lijek od ukupno 12 milijuna eura. Glavni znanstveni ciljevi ZCI-ja CerVicVac koji vodi ugledni naš imunolog prof. dr. sc. Stipan Jonjić obuhvaćaju istraživanja mehanizama imunog odgovora na virusne infekcije uključujući i imunometaboličke aspekte infekcije te karakterizaciju novih virusnih gena i njihovih funkcija, napose herpesvirusnih gena koji onesposobljavaju tijek imunog odgovora.
– Karakterizacija i identifikacija brojnih herpesvirusnih gena i njihovog utjecaja na imuni odgovor rezultirala je ključnim otkrićima u razumijevanju tkivno-specifičnih ili organ-specifičnih aspekata imunog odgovora, poput kontrole virusa u jajniku ili razumijevanja mehanizma oštećenja središnjeg živčanog sustava uslijed prirođene citomegalovirusne infekcije. U sklopu projekta istražuje se i virusi zaušnjaka, hantavirus i hepatitis virusi. U kontekstu virusa zaušnjaka napravljen je niz novih otkrića, kao što je primjerice karakterizacija genske varijabilnosti proteina M koji je ključan za formiranju novih virusnih čestica u virusima iz porodice Paramyxoviridae i Pneumoviridae, što obuhvaća širok spektar virusnih patogena koji utječu na zdravlje ljudi; ispitan je učinak genskog utišavanja na tropizam virusa zaušnjaka te je istražena imunobiologija oslabljenih virusa zaušnjaka. Spoznaje dobivene ovim bazičnim istraživanjima preduvjet su za dizajn i razvoj novih virusnih vektorskih cjepiva utemeljenih na herpesvirusima i virusu zaušnjaka, što je također jedan od važnih ciljeva djelovanja ZCI-ja. Istraživanja hepatitis C virusa (HCV) rezultirala su identifikacijom genskih mutacija odgovornih za otpornost na terapiju kod kroničnog HCV te karakterizacijom uloge proteina semaforina i njegovoj povezanosti sa razinom oštećenja jetre u pacijentima sa kroničnim hepatitisom C. Pojavom pandemije COVID-19 sve grupe koje djeluju u sklopu ovog ZCI-ja uključile su se u različite aspekte znanstvenog i tehnologijskog istraživanja te razvoj cjepiva i napredne dijagnostike virusa SARS-CoV-2. Budući da istraživanje COVID-19 nije bilo predviđeno izvornim proračunom ZCI-ja, dio spomenutih aktivnosti financiran je kroz nekoliko znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost i međunarodnim projektima, kažu tamo. Dodaju kako su osim spomenutih, neka od istraživanja započela su i prije formalnog početka rada ovog ZCI-ja, ali su strukturirana tijekom prve faze ovog projekta. Primjerice, istraživanja karakterizacije mehanizama virusne regulacije proteina iz obitelji nektina u suradnji sa znanstvenicima s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu rezultirala su cijelim nizom otkrića te patentnih prijava u području imunoterapeutika, tzv. pametnih lijekova, koje su važan segment translacijske aktivnosti ovog ZCI-ja. Temeljem tih otkrića nastala je i zajednička spin-off kompanija Nectin Therapeutic koja u različitim fazama istraživanja, uključujući i prva klinička istraživanja, razvija terapeutske pripravke za maligna oboljenja temeljene na monoklonskim protutijelima proizvedenim u Centru za proteomiku.
– U konačnici, u prvom istraživačkom razdoblju (2017.-2022.) ZCI je polučio izvrsne rezultate, kako u bazičnim, tako i u primijenjenim istraživanjima, što se najbolje ogleda kroz skoro 200 objavljenih znanstvenih radova, od kojih je oko polovica produkt istraživanja financiranog kroz ovaj ZCI. Veći dio tih radova objavljen je u najprestižnijim časopisima u području imunologije i virusologije, poput Journal of Virology, Journal of Experimental Medicine, Nature Immunology, Immunity, Cell, PLOS Pathogens, eLife i drugim. Obranjeno je 20-ak doktorskih disertacija, prijavljeno 15-ak patenata, od kojih je pet već odobreno i sklopljeno je nekoliko ugovora u suradnji s gospodarstvom (Jadran galenski laboratorij, MedxTools Ltd., Novaratis Vaccines & Diagnostics Srl, Merus N.V., Bia Separations i drugi), navode. ZCI CEMS koji vode dr. sc. Mile Ivanda, dr. sc. Marko Kralj, dr. sc. Mario Stipčević i dr. sc. Milko Jakšić bavi se fizikom i tehnologijom ionskih snopova. U suradnji s tvrtkom Infineon iz Austrije putem analiza nečistoća silicijskih wafera kao i s Instituto Italiano di Technologia putem zračenja komponenti sunčevih ćelija za primjenu u satelitima. U projektu s Jamnicom dobilo se funkcionalno piće JamINNO+, a u suradnji i ugovorima s tvrtkama Crodux Plin, NEOS, HEP radi se na novoj tehnologiji svjetlosnih dioda gdje su prijavljena tri patenta. Uspješno je završen i projekt iz područja fotonike i optoelektronike s tvrtkom HS Produkt iz Karlovca dok se s tvrtkom Pomorski centar za elektroniku iz Splita radi u području kibetnetičke sigurnosti, kažu u ZCI-ju CerVicVac.
Suradnja fakulteta i instituta
Kako kaže prof. dr. sc. Zlatko Šatović s Agronomskog fakulteta, Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (ZCI CroP-BioDiv) koji vodi je istraživačka mreža usmjerena na prijenos znanja i tehnologije sa svrhom izravnog doprinosa napretku poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
– Istraživačku skupinu čine djelatnici triju fakulteta (Agronomski fakultet iz Zagreba; Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka; Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba) i triju instituta (Institut za poljoprivredu i turizam Poreč; Poljoprivredni institut Osijek i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split), te stoga uključuje ugledne znanstvenike sa svih visokoškolskih institucija kao i znanstvenih instituta iz područja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Ciljevi ovog znanstvenog centra izvrsnosti su povećanje upotrebe biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske u oplemenjivanju bilja, identifikacija ključnih svojstava biljnih vrsta pomoću poljskih pokusa i laboratorijskih analiza na temelju novih tehnologija fenotipizacije, genotipizacija biljnog materijala na temelju novih tehnologija genotipizacije, te primjena novih pristupa u biometričkoj analizi podataka. Istraživanja se provode na osam biljnih vrsta – modela koje predstavljaju glavne poljoprivredne kulture kao i kulture koje bi mogle postati zanimljive za poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti u Hrvatskoj: kukuruz, pšenica, soja, vinova loza, maslina, kupusnjače/lukovi, grah i dalmatinski buhač/kadulje, kaže prof. Šatović. Krajnji je cilj Znanstvenog centra izvrsnosti poticanje suradnje i sinergije između hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta na području poljoprivrede u svrhu utemeljenja nove istraživačke platforme koja će objediniti nova znanstvena saznanja i tehnološka postignuća u svrhu prevladavanja poteškoća na području oplemenjivanja bilja.
ZCI za personaliziranu brigu o zdravlju razvija glikanske biomarkere koje putem tvrtke Genos plasira na globalno istraživačko tržište. Jedan od tih biomarkera licenciran je tvrtki GlycanAge koja ga putem mreže od više od 200 suradnih poliklinika podaje na tržištima više od 40 zemalja širom svijeta. Ono što se čini posebno važnim za istaknuti jest kako znanstveni centri izvrsnosti najčešće nisu vezani za samo jednu određenu instituciju.
– Smatram da je postojanje ZCI platforme od velike važnosti za teorijske fizičare i matematičare na institucijama kojima fizika i matematika nisu u primarnom fokusu jer im omogućuje da lakše dođu do adekvatnih sredstava za istraživanja. Isto vrijedi i za kolege sa Sveučilišta u Splitu i Rijeci koji su također dio našeg centra izvrsnosti. Naime, kroz ZCI platformu mi svi zajedno u RH možemo okrupnjavati naše znanstvene potencijale i time privući više sredstava za istraživanja, posebice iz EU fondova, kaže prof. Buljan. Provođenje vrhunskih istraživanja, ističe prof. Petrović, u tehničkim znanostima zahtijeva velike interdisciplinarne timove i često skupu znanstvenu opremu koja dosta brzo zastarijeva.
– Ključni istraživači u ZCI-ju vrlo su uspješni u pridobivanju sredstava na kompetitivnim natječajima za svoje projekte, ali ti projekti u pravilu ne omogućuju međusobnu suradnju istraživačkih grupa iz više nacionalnih istraživačkih institucija i nabavu infrastrukturne opreme, pa je financiranje ZCI-ja ključno za postizanje sinergijskog učinaka i optimalnog iskorištavanja istraživačkih kapaciteta na razini Hrvatske. Slični centri izvrsnosti u razvijenim europskim državama za petogodišnje razdoblje u pravilu su financirani u iznosima od 20 do 50 milijuna eura, a mi bismo mogli ostvarivati zadane ciljeve s financiranjem u iznosu 5 milijuna eura u sljedećih 5 godina, završava prof. Petrović. ZCI nije zamišljen da postane tvrtka niti da postane samoodrživ s obzirom na nedovoljno razvijeno gospodarstvo, podsjeća prof. Čož-Rakovac, nego je to mreža koja objedinjuje znanja više različitih institucija sa stručnjacima koji uz rad u Centru rade i svoj redoviti posao kroz visoko obrazovanje mladih naraštaja i provođenja temeljnih znanstvenih istraživanja.
– Upravo zato što su postojala akumulirana ali fragmentirana znanja ZCI se pokazao kao jedino rješenje za objedinjavanje svih ljudskih i infrastrukturnih resursa u rješavanju istraživačkih izazova. U svijetu su poznati znanstveni centri izvrsnosti koje je definirala vlada (kao što je slučaj u nas) ili neka značajna organizacija, poput američkog NSA ili Amazona. ZCI znači da vam je netko taj status dao na osnovi prepoznate izvrsnosti i da vas financira jer od vas nešto očekuje. Znanstveni centar izvrsnosti nije moralno priznanje ili medalja, već dinamičan sustav koji zahtjeva kontinuirano financiranje – kaže prof. Čož-Rakovac.
Odličan članak, hvala Gosp. Vitas! Cijenim ogromni trud kojeg ste uložili da nas upoznate sa divnim ljudima koji žive i rade medu nama.