Rijetka je prilika da u Zagrebu dočekamo vjerojatno najvećeg popularizatora znanosti u današnjem svijetu. Stiže nam Hashem Al-Ghaili porijeklom iz Jemena. Pomalo je nevjerojatna priča da je netko do takvog broja fanova došao krećući na životni put iz države koja je danas pogođena teškim ratnim djelovanjima. No on je od ranih dana zaljubljenik u znanost i tražio je način kako je na što bolji način promovirati.
Danas živi u Njemačkoj koja je i prema njegovu mišljenju obećana zemlja, predvodnik znanosti u Europi i svijetu. Tamo je i magistrirao molekularnu biotehnologiju, a njegova strast prema vizualizaciji i promociji znanosti donijela mu je gotovo 30 milijuna pratitelja na Facebooku, gotovo 105.000 na Instagramu te 200.000 na YouTubeu.
Ako tražite kako na razumljiv i popularan način predstaviti znanost ili o njoj pisati, svakako pitajte ovog mladog Jemenca koji se može podičiti i diplomom poznatog Sveučilišta Jacobs u Bremenu u Njemačkoj. Hashema podržava i naš poznati znanstvenik Igor Rudan pa je svakako privilegij što ćemo ga moći ugostiti u Zagrebu i što ćemo moći čuti njegovo predavanje na TEDxZagreb Satisfactionu, koji se u subotu 29. rujna održava u kinu Europa.
Znanost nije lako popularizirati jer traži puno razumijevanja i predznanja, a posebno je to vidljivo danas kada najjače ekonomije svijeta smanjuju ulaganja u znanost te je ostavljaju realnom sektoru. U čemu je vaša tajna, zbog čega ste tako uspješni u popularizaciji znanosti?
Kao što znate, imam magisterij iz znanosti, točnije molekularne biotehnologije. Na magisteriju sam naučio kako čitati kompleksne znanstvene podatke što mi je pomoglo da shvatim kako znanost funkcionira. A razumjeti kako ona funkcionira prvi je korak da je učinite lakše razumljivom i drugima. Kombinirao sam tu vještinu razumijevanja znanosti i propitivanja sa svojim hobijem stvaranja videa i grafičkim dizajnom. Kombiniranjem znanosti i grafičkog dizajna uspijevao sam ilustrirati kompleksne znanstvene rezultate i činjenice na najjednostavniji mogući način prateći određeni stil gdje se integrira vizualni “storytelling” s artizmom. Tako su milijuni ljudi širom svijeta zavoljeli moj rad, jer je vizualno atraktivan.
Pogledajte video - Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa
Održavati takvu stranicu traži puno angažmana. Kako pronalazite vremena za sve to i isplati li vam se?
Sve dok stranica nije dosegla 22 milijuna pratitelja sve sam radio sam. Danas ipak imam ekipu od pet ljudi koji mi pomažu pogotovo u stvaranju dnevnog sadržaja. Nadgledam svaki korak tog procesa kako bi se održala vjerodostojnost, jednostavnost i stil moje strategije predstavljanja znanosti. To doista jest puno posla! Ali na kraju, zaista se isplati. Volim educirati ljude i pomagati im da razumiju svijet oko sebe. I to je ono što mi daje zadovoljstvo u tome što radim te me motivira da nastavim. Danas je to moj stalni posao s punim radnim vremenom. Dao sam otkaz na prethodnom poslu kako bih se tome sasvim posvetio.
Mislite li da ste zvijezda?
Zapravo ne. Samo se smatram edukatorom. Ne radim to zbog slave, nego zato što uživam u tome što radim te se smatram obaveznim držati ljude obaviještenima o zbivanjima u znanosti jer je dobro razumijem. Sve ostalo, slava ili što već, to je nusproizvod onoga što radim.
Kako ste uopće došli na ideju da počnete promovirati znanost, shvatio sam da ste se time bavili i prije nego što ste maturirali?
Sve je počelo u djetinjstvu kada sam znao objavljivati zanimljive činjenice u dječjim magazinima. Ta ljubav prema dijeljenju znanja rasla je kako sam ja rastao. Godine 2009. prvi sam put upoznao Facebook! Počeo sam objavljivati znanstveni sadržaj ograničenom broju prijatelja, a taj je broj onda počeo rasti i rasti. Bio je zaista sjajan osjećaj moći dosegnuti sve više i više ljudi online, ali rast je bio slab do 2015. godine. Tada sam se počeo fokusirati na videosadržaj. Ljudi su voljeli moje videe i sada smo tu gdje smo danas! Stranica ima gotovo 30 milijuna pratitelja što me čini jako sretnim. A sve je počelo iz čiste strasti.
Kako odlučujete što će ljude zanimati u znanosti, jer znanstvene vijesti ipak se objavljuju svaki dan?
Znanost ide naprijed daleko brže nego što društvo to može pratiti. Ne mogu objaviti baš svako novo znanje koje dolazi iz znanosti pa zato stalno čitam, a kada naiđem na nešto zaista zanimljivo ili nešto što je važno za društvo u cjelini, tada to odlučujem pretvoriti u videomaterijal. Najvažnije teme o kojima ljudi vole nešto naučiti uključuju medicinu, biologiju i psihologiju. S većinom tih tema ljudi se mogu povezati ili ih mogu povezati sa svojim dnevnim životima ili pak s nekim do koga im je stalo pa se zato osjećaju potaknutima na jedan ili drugi način. U međuvremenu, usredotočujem se na astronomiju, fiziku i okoliš, što je također podjednako važno.
Kod nas u Hrvatskoj vrlo je uobičajena tema odnos vjere i znanosti. Koje je vaše mišljenje o toj temi, je li to dvoje nekompatibilno ili može koegzistirati u jednoj osobi, i znanost i vjera?
Mislim da doista možete biti vjernik i vjerovati znanosti. Mislim, naravno da ima sukoba u određenim područjima, ali ne mislim da je znanost ograničena na ljude s određenim sustavom vjerovanja. Zato kada predstavljam znanost, ne zakopavam se preduboko u konflikt između vjere i znanosti, nego radije ilustriram znanost na autentičan način u kojem svatko, bez obzira na svoj sustav vjere, može uživati. Velika je pogreška predstavljati znanost kao antireligijski pokret. Takav način može ljude otjerati od znanosti, a onda će oni tražiti znanje od nepouzdanih izvora pa se vraćamo na početak.
Iz Jemena ste, a živite u Njemačkoj koja prolazi dramatične promjene, no ostaje stupom znanstvenog istraživanja u Europi. Kako vi na to gledate?
Jedan od razloga zbog kojih sam odabrao Njemačku za svoj magisterij činjenica je da mogu naučiti nove praktične vještine i proširiti svoje znanje blisko surađujući sa stručnjacima iz svog područja.
Važno je otići iza proučavanja teoretskog znanja, trebate naučiti i kako raditi u laboratoriju. I to mi se doista isplatilo. Obrazovanje u Njemačkoj jače je nego u mnogim drugim zemljama te nudi širok dijapazon opcija za studente koji traže različite karijerne putove. Ta država troši velike budžete za istraživanje i razvoj znanosti, samo 2015. godine 89 milijardi eura, što dovoljno pokazuje zašto je tako jaka kada se radi o znanosti i inovacijama.
Koje se objavljene priče najradije sjećate?
Jedna od najpamtljivijih priča koje se sjećam jest video o vezi između majki i njihovih beba. Taj je video imao 129 milijuna pregleda te je podijeljen više od dva milijuna puta. Tamo se podvlači kako majke i djeca stvaraju međusobnu povezanost prije i nakon što se bebe rode. Primjerice, kada majka pretrpi srčani udar, matične stanice još nerođene bebe “dostavljaju” se oštećenom srcu da bi ga popravile. Isto, prije bebina rođenja majka šalje antitijela koja čuvaju bebu od infekcije kako bi je pripremila za bolesti još prije rođenja. To je jedna forma prirodnog imuniteta koji se zove majčinski pasivni imunitet.
Što mislite, gdje ćemo vidjeti najveći napredak u znanosti sljedećih godina?
Mislim da ćemo svjedočiti nevjerojatnom napretku u tehnologiji editiranja gena CRISPR koja će revolucionarizirati svijet u sljedećih nekoliko godina. Već se sada pokazuje sjajnim alatom u liječenju do sada neizlječivih bolesti. U kombinaciji s istraživanjem embrijskih i matičnih stanica, editiranje gena CRISPR-om neke će bolesti učiniti zastarjelima. Primjena te tehnologije ići će i puno dalje od medicine. Ova tehnika pomoći će nam da unaprijedimo postojeće izvore bioenergije i dovesti do poboljšanja u poljoprivredi i industriji. To je nešto o čemu ćete jako puno slušati u vijestima jer su potencijali primjene te tehnologije beskrajni.
Jeste li se do sada susretali osobno s hrvatskim znanstvenicima ili se možda upoznali s njihovim radom u vašoj promociji znanosti?
Još ne, ali veselim se upoznati hrvatske znanstvenike uživo za svojega posjeta Zagrebu ovog mjeseca. Bit ću u Zagrebu kako bih govorio o obrazovanju na TEDxZagrebu, u njegovu novom izdanju nazvanom Satisfaction. Radujem se stvaranju novih dugoročnih partnerstava kako bih promovirao rad velikih hrvatskih znanstvenika koji pridonose izgradnji ogromnog tijela znanja.
Kul.