I dok Amerikanci i Rusi bombastično najavljuju – Kinezi djeluju! Kako su i najavili, njihova se sonda Chang’e 4 doista jučer i spustila na tamnu stranu Mjeseca, onu koja sa Zemlje nije vidljiva.
Kineska božica Mjeseca
Prvi je to put u povijesti da je svemirska letjelica napravljena čovjekovim rukama sletjela s “druge strane” Mjeseca te odmah poslala i prve fotografije. Da se razumijemo, ovo nije prvi put da se ta “druga strana” vidi, i prije su letjelice bile u orbiti Mjeseca pa snimile i taj dio, no do sada nikada nisu napravljene fotografije s tla, jer se nitko do sada nije tamo spustio.
Dostignuće je upravo nevjerojatno jer je Chang’e 4 sletio u krater Von Kármán promjera 180 km neistražena Aitkenova bazena smještena na južnom polu koji je ujedno i najveći, najstariji i najdublji krater na Mjesečevoj površini. Theodore von Kármán, po kojem je dobio ime, bio je važan savjetnik Qiana Xuesena, stvaratelja kineskog svemirskog programa. No, koliko god spektakularno bilo, ovo je dostignuće zaista samo najnovije u nizu svega što je do sada postigao program Chang’e nazvan po božici Mjeseca iz kineske mitologije.
Chang’e 3 spustio se na Mjesec još 14. prosinca 2013. godine te je tako posto prva sonda nakon sovjetske Lune 24, koja je na Mjesecu kao zadnja čovjekova letjelica bila još davne 1976. godine. Chang’e 3 otkrio je novu vrstu bazaltne stijene bogate ilmenitom, titanijskim željezom, tehnički najznačajnijom rudom titanija. Očito će u danima koji dolaze biti jako zanimljivo vidjeti što će pronaći Chang’e 4, i to na prostorima koji su do sada bili izvan dosega ljudskoj rasi. Vrlo je vjerojatno da slijede važna otkrića jer je primarni zadatak sondi obaviti detaljna mjerenja Mjesečeva terena te istražiti njegovu kompoziciju, odnosno od kojih se minerala sastoji. Pogotovo je ovo važno jer je Aitkenov bazen nastao jako rano u Mjesečevoj povijesti i to uslijed snažnog udara koji je vjerojatno izbacio materijale i iz dubine Zemljina satelita. Stoga se očekuje da ova najnovija istraživanja “na licu mjesta” otkriju podrobnije detalje o tome kako je zapravo nastao Mjesec. No, brojne su zanimljivosti vezane uz kinesku Mjesečevu misiju. Primjerice, Chang’e 4 napravljen je kao rezerva ako Chang’e 3 propadne u svojem pokušaju da se spusti na Mjesec. No, kada je Chang’e 3 uspio, kineska je svemirska agencija smislila novi zadatak i odlučila uputiti Chang’e 4 prema tamnoj strani Mjeseca. Naravno, sonda koja je stacionarna ne može obaviti sve zadatke koje su kineski znanstvenici zamislili.
Poslali i sjeme krumpira
Na tom je landeru, kako se ovakve letjelice predviđene za spuštanje često nazivaju, i rover, a prije su postavljeni komunikacijski satelit Queqiao te mikrosateliti Longjiang-1 te Longjiang-2. Satelit Queqiao ima zadatak održavati stalnu vezu između Zemlje i Chang’e 4, koji bi inače ostao nedostupan na “drugoj strani” Mjeseca. Pogotovo je interesantan zapečaćeni spremnik od tri kilograma u kojem se nalaze sjeme krumpira te jajašca dudova svilca kako bi se provjerilo može li na tom djelu Mjeseca možda nešto i izrasti, pod kojim uvjetima i koliko bi dugo trebalo, ako je uopće moguće, naravno. Spremnik će se “usaditi” u Mjesečevo tlo, za uvjete slične Zemljinima u njemu brinut će se posebni sustavi, a sve će se pratiti uživo jer je u tom “spremniku života” i kamera. Kažemo “slični Zemljinima” jer nikada ne mogu biti isti zbog niske Mjesečeve gravitacije koja bi mogla biti glavni problem u eventualnom razvoju života na “drugoj strani” Mjeseca.
U osmišljavanju ovog eksperimenta sudjelovalo je 28 kineskih sveučilišta. Mudri Kinezi odlučili su podijeliti troškove pa je tako misija Chang’e 4 zapravo međunarodnog karaktera. Znanstvene su sustave misije razvili međunarodni partneri iz Švedske, Njemačke, Nizozemske te Saudijske Arabije. Kineski se znanstvenici nadaju kako će rover ostati funkcionalan tri mjeseca, a sonda 12 mjeseci. Sasvim je jasno da je ovdje od same znanosti jača želja da se pokaže kineska nadmoć i u ovom području. Na postignuću im je morao čestitati čak i šef NASA-e Jim Bridenstine, priznajući tako neizravno kako je Kina danas ipak kompletna supersila. Ovim smo dobili i jedan novi pojam u svjetskoj geopolitici, a to je – astropolitika. Napori i sredstva koje najjače svjetske sile ulažu u razvoj svemirskih programa najjačih svjetskih sila otvaraju vrata tom izrazu koji naznačava premještanje barem dijela fokusa svjetskog nadmetanja sa Zemljine površine ne samo u orbitu nego i na druga nebeska tijela.
Pogledajte i video pomrčine Mjeseca
Ameri sondama napustili sunčev sustav, a kinezi, gle velikog uspjeha, spustili sondu na misec! Šta ne pušete o procjenama po kojima bi već imali ljudske naseobine na Marsu, da sticajem okolnosti Hitler nije izgubio rat!