Naš ugledni znanstvenik s australskom adresom, geofizičar prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić sa Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri, ima novi intrigantan rad.
Međutim, ovoga puta ne radi se o istraživanju sastava Zemljine jezgre ili o novim saznanjima o Zemljinoj unutrašnjosti po čemu prof. Tkalčića znamo najviše, već se radi o potresima na – Marsu.
Planet koji neki, poput Elona Muska, vide sljedećim staništem ljudi, i dalje je nepoznanica koju pomalo rješavaju roveri koji se sada ondje voze istražujući tlo i atmosferu, skupljajući uzroke koji bi morali donijeti ključna saznanja o tome ima li tamo mjesta za čovjeka ili ne. U znanstvenom časopisu Nature Communications pod naslovom Repetitive marsquakes in Martian upper mantle objavio je rad o tim saznanjima koji potpisuje s kolegom Weijia Sunom iz Laboratorija o Zemlji i planetarnoj fizici Kineske akademije znanosti.
Radi se, dakle, o ponavljajućim potresima u gornjem plaštu Marsa, odmah ispod njegove kore. Da na Marsu ima potresa poznato je i od ranije, kao i to da su oni ponešto drugačiji od onih na Zemlji i to zahvaljujući sezimografu SEIS kojega je na Mars spustila sonda InSight u studenom 2018. godine.
Iznio je prof. Tkalčić u osvrtu na svoj rad i zanimljivu činjenicu kako su na Mars seizmografe odnijele i sonde Viking 1 i 2 70-tih godina prošlog stoljeća. No, prvi se nije ni aktivirao, dok drugi naprosto nije uspio zabilježiti više od puhanja vjetra. Zahvaljujući SEIS-u danas znamo više o Marsovoj unutrasnjoj građi.
- Radi se o seizmografu SEIS, kojeg je na površinu Marsa instalirala sonda Insight. Od ostalih sondi, najbliži je InSightu Curiosity, nešto južnije. Lokacija Elysium Planitia na koju se spustio InSight, izabrana je pažljivo jer je ravnica, a instrument je trebalo instalirati tako da se što bolje sljubi s površinom Marsa i počne osluškivati njegovu unutrašnjost. S druge strane, dovoljno je blizu (nešto više od 1000 km) sustavu vertikalnih pukotina Cerberus Fossae, iz kojeg potječu marsotresi koje smo otkrili, opisao nam je mogućnosti SEIS-a naš znanstvenik.
U svojem novom radu, prof. Tkalčić opisuje 47 do sada neopaženih 'marsotresa' koji svjedoče kako unutrašnjost Marsa nije mirna nego se nalazi u stanju polagane konvekcije, poput Zemljina plašta.
- Analizirali smo podatke koje je zabilježio SEIS, seizmograf kojeg je sonda InSight instalirala na površini Marsa, i otkrili 47 novih marsotresa koji do sada nisu bili poznati i uvedeni u katalog marsotresa. Svih 47 marsotresa spadaju u kategoriju tzv. niskofrekventnih, rijetkih marsotresa, koji su po svojoj prirodi puno sličniji potresima na Zemlji. Većina visokofrekventnih marsotresa koja je do sada zabilježena imaju termalno podrijetlo, naime zbog naglih promjena u temperaturi, dolazi do skupljanja i širenja stijena, koje bilježi seizmograf.
Uspjeli smo detektirati toliko veliki broj novih marotresa zahvaljujući nekonvencionalniim metodama detekcije i algoritmu koji traži replike u dugim vremenskim nizovima. Većina novootkrivenih marsotresa ima istu lokacije i fizikalne mehanizme kao dva do sada najbolje zabilježena marsotresa za koje smo imali podatke. Oni se nalaze na području Cerberus Fossae, ogromnom sustavu paralelnih vertikalnih pukotina u Marsovskoj kori, koji se prostire na području od 1000 km.
Do sada se mislilo da su ti rijetki marsotresi izazvani tektonskim silama, no njihova ponavjlajuća priroda upućuje na to da se radi o vulkanskom podrijetlu. A to pak znači da je Marsovska unutrašnjost mobilna, tj. da se odvija spora konvekcija u njegovom plaštu, rekao nam je prof. Tkalčić.
Dodao je i kako ova nova otkrića imaju značenje ne samo za neko buduće stupanje na Mars, već i za osvajanje drugih planeta.
- Mogu se osvrnuti na planirane misije na druge planete. Ako je Marsovska unutrašnjost mobilna, onda su nam naročito interesantne lokacije za proučavanje njegove unutrašnjosti u blizini vulkanskih regija, npr. Tharsis ili Elysium Mons. Pokazalo se nedavno da i ugašeni vulkani na Zemlji još uvijek imaju seizmičku aktivnost, npr. ispod Mauna Kee na Hawajima. Slična situacija bi mogla postojati i na Marsu. Međutim, naši rezultati nikako ne isključuju postojanje tektonskih potresa na Marsu, iako je njegov tektonski režim puno drugačiji od onoga na Zemlji. Marsotresi su nam korisni jer nam omogućavaju da putem njihovih valova “zavirimo” u unutrašnjost Marsa, kazao je naš znanstvenik s australskom adresom. Zaključili smo već kako sličnosti sa Zemljom ima, pa i dalje od spomenute konvekcije Marsova plašta.
- Potresi znače da je Marsovska unutrašnjost još mobilna i topla - u kontekstu pitanja, možda postoje poveznice s termalnim izvorima i mogućnošću da ih iskoristimo za buduće naseljeničke kolonije. To tek treba istražiti. Sličnost je u smislu da su neka od najatraktivnijih mjesta za život na Zemlji u blizini potresa i vulkana. No, kada bi usporediili Mars sa Zemljom, naš matični planet ipak ima puno dinamičnijiu unutrašnjost i kudikamo povoljnije uvjete za razvoj i održanje života. Mars je manji i brže se ohladio. S jedne strane, dan mu je samo nešto malo duži od onoga na Zemlji. S druge strane, tanka atmosfera, nedostatak magnetskog polja i ogromne temperaturne oscilacije preko dana i noći, ostavljaju puno manje mogućnosti za život, rekao nam je prof. Hrvoje Tkalčić.
Sigurno će o Marsu biti novih saznanja, pogotovo kada se SEIS-u pridruže i drugi instrumenti.
- Fenomenalno je što smo sve već postigli s jednim jedinim instrumentom kojeg smo uspješno spustili na pažljivo odabranom mjestu na površinu crvenog planeta. Da podsjetim, prošle godine, seizmički podaci otkrili su postojanje jezgre, te nove spoznaje o debljini Marsovske kore i profilu njegovog plašta. Već samim opažanjem da na Marsu ima aktivnih marsotresa, misija InSight se isplatila. Vikinzi 1 i 2, koji su svaki nosili po jedan seizmograf 1975. godine, nažalost nisu zabilježili niti jednu uspješnu detekciju. Da mi je netko kao dječaku koji se još sjeća spuštanja sondi Viking prorekao da ću jednog dana objaviti otkriće o 47 marsotresa, rekao bih mu da sanja. No sada, kao ljudska vrsta možemo sanjati još veće stvari. Očekuje nas naravno slanje prvih astronauta na Mars. Za nadati se da će neke od forenzičkih metoda i algoritama koje smo razvili za detekciju potresa i proučavanje unutrašnjosti planeta, biti od koristi u budućim misijama na udaljene planete i manja tijela Sunčeva sustava, rekao nam je prof. Hrvoje Tkalčić.
>> VIDEO Pogledajte trenutak kada je NASA-in mini helikopter poletio na Marsu!
