Jedan od naših najuspješnijih znanstvenika Nenad Šestan bilježi još jedno veliko priznanje. Nature, globalno utjecajan znanstveni časopis, stavio ga je na popis ljudi koji su prošle godine najviše doprinijeli svjetskoj znanosti. Iako se eksplicitno ne navodi redoslijed, prof. dr. sc. Šestan stavljen je na treće mjesto ove vrijedne liste.
To nije neočekivano, jer prošle je godine znanstvenik s uglednog američkog sveučilišta Yale bio naš uvjerljivo najuspješniji znanstvenik s 18 objavljenih znanstvenih radova u vrhunskim znanstvenim časopisima poput Naturea u kojima je bio vodeći znanstvenik ili jedan od sudionika. Ovu je godinu, pak, obilježila tehnologija BrainEX kojom je moguće održati na životu mozak sisavaca i nekoliko sati nakon smrti.
Objava ovog otkrića proljetos je bila ogromna znanstvena senzacija na svjetskom nivou, čime se prof. Šestan promovirao upravo kao znanstveni genij novog doba. Imenovanje svojeg cijenjenog profesora na ovu listu priopćenjem je popratilo i samo sveučilište Yale citirajući riječi iz objašnjenja gdje stoji da je ‘provocirao promišljanje o granici života i smrti oživljavajući mozak svinje koja je uginula nekoliko sati prije’.
Provjere etičnosti
Taj je rad objavljen upravo u Natureu 17. travnja, a u njemu se opisuje kako su Šestan i njegov tim uspjeli obnoviti krvotok i funkcionalnost stanica u nekoliko odrezanih svinjskih glava nabavljenih iz obližnje klaonice. Ipak, podvukli su da mozgovi nisu pokazali prepoznatljive električne impulse svojstvene normalnom funkcioniranju mozga.
U podužem tekstu o Šestanu u Natureovoj listi pod naslovom ‘Brain Rebooter’, u slobodnom prijevodu ‘ponovni pokretač mozga’, navodi se kako je uspjeli eksperiment pobudio daleko više pozitivnog uzbuđenja, nego etičkih dvojbi koje se neminovno javljaju kod takvih znanstvenih radova. Jer, konačni je zaključak kako nedostatak kisika koji može nastupiti za udara ili teške ozljede ne izaziva takva oštećenja na stanicama mozga kao što se do sada mislilo. Prije objave rada u Natureu, dr. Šestan i njegov tim inicirali su brojne provjere etičnosti cijeloga pokusa, prezentirali rezultate čak i američkom National Health Insuranceu, no dogodilo se da je priča u medije došla prije službene objave unatoč Šestanovu protivljenju, navodi se u Natureovu tekstu.
This week on the Nature cover: One year. 10 stories. 10 people who mattered this year. Browse the issue here: https://t.co/SRFp7ydYeI pic.twitter.com/OdQ51aGyRk
— Nature (@nature) December 18, 2019
Njega su ipak zabavili senzacionalistički naslovi koji su se onda počeli pojavljivati. Naime, nazivao se njegov projekt imenima poput Frankenswine i Aporkalypse. Više su ga zasmetale, podsjeća ugledni časopis, sugestije da je posrijedi projekt s ciljem postizanja besmrtnosti kao i optužbe da je riječ o morbidnom držanju živih mozgova u teglama.
– Bili smo doista jako zabrinuti. Nismo mogli učiniti ništa osim čekati da se dovrši proces provjere našeg znanstvenog rada – rekao je naš znanstvenik za Nature. Upita je nakon objave bilo toliko da on sa svojim timom naprosto nije stigao provoditi nove eksperimente. A oni će u ovom polju biti određivani posebnim odborom.
– Prije nego što bilo što poduzmemo, želimo dobiti neovisno mišljenje. Kada istražujete neistraženo, morate biti jako, jako promišljeni – rekao je naš znanstvenik za Nature.
Treba ovdje naglasiti da, iako tako navodi većina medija, Natureova lista nije isključivo lista znanstvenika, već na njoj ima i brojnih aktivista. Ipak, prvo ime koje se pojavi je ono Ricarda Galvãoa, brazilskog znanstvenika koji je u sukobu sa strukturama tamošnjeg predsjednika Jaira Bolsonara oko Amazone, odnosno deforestacije tamošnje prašume. Njega je ‘tropski Trump’ optužio ni manje ni više nego za lažiranje podataka o uništenju amazonske prašume u dosluhu s prirodnjacima. Na listi je američko-kanadska astrofizičarka Victoria Kaspi koja istražuje brze radijske izboje, iznimno kratku pojavu koja već desetljećima zbunjuje znanstvenike. Kaspijeva je postavila CHIME, do sada najefikasniji teleskopski uređaj koji ove pojave otkriva daleko lakše nego bilo koji uređaj do sada.
Sandra Diaz je s još 144 znanstvenika do sada najiscrpnijom studijom poslala snažnu poruku svijetu o bioraznolikosti. Odnosno, o njezinu smanjenju. Čak jedan milijun vrsta pred izumiranjem je upravo zbog djelovanja čovjeka te su sada potrebni drastični postupci kako bi se to zaustavilo.
– Tempo u kojem nestaju vrste za desetke je do stotine puta brži nego što je to bilo u proteklih deset milijuna godina. Neke vrste bi zbog nas uskoro mogle ostati sasvim nezaštićene – navodi Diaz. Suotkrivač opake bolesti ebole, Jean-Jacques Muyembe Tamfum ide ususret novom izazovu. Deseti put borit će se s jednom od najsmrtonosnijih bolesti, ovaj puta na teritoriju Demokratske Republike Kongo, u istoj državi gdje je bolest prije 43 godine i otkrivena. To je, kako se navodi, do sada najveći izazov za njega. Od kolovoza 2018. godine epidemija je na sjeveroistoku te zemlje ubila 2.200 ljudi. Yohannes Haile-Selasie, etiopski paleontolog, uzdrmao je svijet otkrićem sačuvane lubanje stare 3,8 milijuna godina. To je otkriće bacilo sasvim novo svjetlo na podrijetlo čovjeka. Riječ je bila o lubanji Australopithecusa anamensisa, najstarijem, ali i najrjeđem ljudskom rođaku. Bilo je to prvi put da je ovakvo nešto pronađeno, za postojanje te vrste znalo se samo kroz postojanje par fragmenata kostiju. Sada su znanstvenici mogli pretpostaviti i kako je izgledalo lice davno izumrle vrste.
Znanost i kritika
Znanost mora biti i kritična, pa je tako Wendy Rogers, australska bioetičarka, s kolegama istraživala podrijetlo presađenih organa u Kini. Ispalo je da su neke jetre, srca i bubrezi korišteni kod transplantacija u najmanju ruku nejasnog porijekla, a dobar dio njih vjerojatno potječe od zatvorenika. Bila je riječ o jednom od najvećih medicinskih skandala u povijesti.
S druge strane, kineski znanstvenik Hongkui Deng dokazao je kako se tehnologija CRISPR za ‘uređivanje’ gena može sigurno koristiti kod odraslih ljudi s virusom HIV. Fizičar John Martinis najzaslužniji je za veliko postignuće Googleova kvantnog računala Sycamore te je demonstracijom dokazano kako se radi o najmoćnijem računalu današnjice.
I na kraju, osoba zbog koje ovu listu ne možemo do kraja nazvati popisom znanstvenika, Greta Thunberg. Ne sjećamo se da je na ideji borbe protiv klimatskih promjena itko uspio toliko pobuditi pozornost javnosti, pa i ujediniti njezin dobar dio, kao što je uspjela mlada švedska aktivistica. I pri tome joj nije smetalo ni ignoriranje Donalda Trumpa nakon dugačkog puta preko oceana u Ameriku.
VIDEO: 8 najutjecajnijih Hrvatica u znanosti
...treba ga platiti da pregleda one u Saboru....Vladi i Pantovčaku....možda dođe do novih važnih saznanje.....poražavajučih....