Predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka kazao je da su
političari nerealni kada govore o kamatnim stopama koje ne mogu padati
iz objektivnih razloga, ali ne bi trebale ni rasti više od 0,3 do 0,5
postotnih poena.
Građanima ništa
Plaće i dohoci stagniraju, pa bi rast kamata povećao probleme s
otplatama. – Politika može govoriti što hoće. Volio bih i ja da su kod
nas bazne kamate 2-3 posto, ali nisu. Izbor nam je ili ići na masovno
otpuštanje u bankama, što ne želimo, ili provesti blage korekcije
kamatnih stopa, što moramo – kazao je Prka na financijskoj konferenciji
TEB-a. Privredna banka Zagreb smanjila je kreditiranje stanovništva “na
nulu ili prema padu” te će nove kredite usmjeriti tvrtkama.
– Građanima ćemo ići naruku tako što ćemo tvrtkama pomoći da zadrže
radna mjesta – kazao je Prka. Podaci HNB-a o kreditima u prva dva
mjeseca potvrđuju da PBZ nije osamljen u takvoj politici, jer krediti
građanima imaju skroman rast. Prka je u razgovoru s novinarima rekao da
će PBZ građanima uglavnom odobravati stambene kredite, dok će
potrošačke kredite destimulirati strogim kriterijima.
U Prkinu istupu osjetila se ogorčenost zbog odnosa prema bankama i
njihovim ‘mrskim’ stranim vlasnicima koji su nakon 2006. u Hrvatsku
uložili 2,5 milijardi eura svježeg kapitala. Banke su tim kapitalom
refinancirale inozemni dug države i omogućile Vladi da bezbrižno
premosti razdoblje do novog zaduživanja.
Neinformirani doktor
Prka je kazao da predsjednik saborskog Odbora za financije govori o
bankama i kamatama kao ‘najneinformiraniji sudionik na tržištu’. Usput,
riječ je o doktoru ekonomskih znanosti. Naše se kamate ne mogu
uspoređivati s eurozonom jer je ECB spustio kamatnu stopu na 1,5%
(jučer na 1,25%), a u Hrvatskoj banke posuđuju kapital od HNB-a uz
kamate od 6 do 9%. Banke se zadužuju vani uz 7% kamata (kada se doda
premija na rizik i regulatorni trošak) i kad se na tu cijenu doda
marža, kredit objektivno ne može biti ispod 9-10%.
Prka je nekoliko puta rekao da su se potezi HNB-a kojima je ograničen
rast plasmana i vlasnicima nametnuta dokapitalizacija pokazali dobrima
iako su se banke tada bunile.
– Hrvatska vodi politiku čvrstog tečaja. Dobro da je vodi, ali ne može
imati niske kamatne stope. Mi smo žrtvovali kamate da bismo imali čvrst
tečaj – rekao je Prka te objasnio da bi monetarna politika mogla biti
fleksibilnija tek kada bi proračun bio u suficitu 3%, a ne u manjku od
3%. Kamate će pasti tek ako država bude štedjela, prestala poticati
nerentabilne sektore i vodila dobru industrijsku politiku.
Bankari, inače, vjeruju da će nakon rebalansa proračuna država uspjeti
plasirati obveznice, no uz veću cijenu nego prije. Cijena rizika za
Hrvatsku trenutačno iznosi 4,33 bazna poena u odnosu na 1,3 prije
izbijanja globalne krize. U bankarskim se krugovima čuje da će posao
izdavanja državnih obveznica Vlada povjeriti sindikatu stranih banaka u
kojemu će biti Deutsche banka, BNP Paribas i Unicredit.
Pranje novca
Ivica Maros, predstojnik Ureda za sprečavanje pranja novca, naglasio je
da je njegov ured od 2004. do 2008. godine otkrio 448 sumnjivih
transakcija teških 4 milijarde kuna, o kojima je izvijestio mjerodavna
domaća i strana tijela. Pritom je privremeno blokirao 48 milijuna kuna
te podnio 64 prekršajne prijave. Posljednjih deset godina DORK je
prijavio 142 kaznena djela pranja novca, a dosad je doneseno 28
presuda. Maros je napomenuo da je Ured jedna od karika u lancu
suzbijanja pranja novca, dok se učinkovitost cijelog sustava uglavnom
mjeri brojem osuđujućih presuda, na što Ured ne može utjecati.
Dr. Babić: Otpisati kamate na kredite
Prof. dr. Mate Babić smatra da će banke morati otpisati kamate na kredite građanima jer će doći vrijeme da pola dužnika neće moći plaćati rate. – Možda vam se ta ideja sada čini čudnom, ali uskoro će se pokazati realnom zbog situacije s tečajem i kamatama – rekao je dr. Babić te dodao da bi nakon otpisa kamata država trebala donijeti zakon kojim će ona jamčiti otplatu kredita za stanovništvo. Prisutni bankari nisu željeli komentirati Babićev prijedlog.
Dokapitalizacije velika prednost
– Dokapitalizacija koja je provedena nakon 2006. najveći je faktor stabilnosti hrvatskog financijskog sustava. To nam je dalo veliku prednost u suočavanju s krizom – kazao je Prka. Banke u Hrvatskoj na kunu kapitala imaju 7 kuna duga, dok zapadne banke imaju omjer 1 prema 50 i velik im je cilj da zbog krize udio jedinice duga prema kapitalu spuste na 30. Prednost dokapitalizacije je i što su krediti banaka pokriveni domaćim depozitima.
