Cilj usklađivanja u ovom području jest osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom hranom po pristupačnim cijenama, istovremeno omogućujući poljoprivrednicima odgovarajući prihod. Naglasak je i na poticanju ruralnog razvoja i turizma, promociji tradicionalnih ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu za očuvanje okoliša.
• Hrvatska će nakon ulaska u Europsku uniju zadržati sličnu razinu postojećih izravnih plaćanja po godini (između 300 i 400 milijuna eura). Pritom će se udio iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati, dok će se svake godine povećavati udio kojim Europska unija iz svojih poljoprivrednih fondova sudjeluje u cjelokupnom iznosu za izravna plaćanja.
• Za financiranje mjera ruralnog razvoja Hrvatskoj će unutar poljoprivrednih fondova biti na raspolaganju dodatna značajna sredstva.
• Nadalje, povrh iznosa predviđenih za izravna plaćanja i ruralni razvoj, Hrvatskoj će biti dostupno i oko 10 milijuna eura na godišnjoj razini za financiranje programa u vinogradarstvu te 9,6 milijuna eura u narednom desetogodišnjem razdoblju za minirane i minski sumnjive površine, koje nakon razminiranja budu vraćene u funkciju poljoprivrede.
• Pristupanjem Uniji počet će se primjenjivati sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu, pri čemu se zadržavaju vezana plaćanja za krave dojilje (105 tisuća grla) te ovce i koze (542 tisuće grla), u kojem će se poticati poštovanje dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje.
Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 2018. za prilagodbu uvjetima dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje. Tri godine od pristupanja Uniji Hrvatska ima pravo isplaćivati određene nacionalne potpore, koje nisu dio zajedničke politike Europske unije, za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače. Imat ćemo i pravo korištenja nacionalne rezerve, tj. utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana. Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja na razini Unije registrira i zaštiti poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. istarski pršut i sl.). Na zajedničko tržište Unije može biti stavljen „pekmez“, tradicionalni hrvatski proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu, a na listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će uključene oznake za vina opolo i plavac te samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića: hrvatska loza, hrvatska travarica, pelinkovac, hrvatska stara šljivovica, slavonska šljivovica i zadarski maraschino.
