Tijekom protekle dvije i pol godine okupljeni partneri i dionici iz sektora turizma međusobnom su razmjenom podataka i nizom raznih analiza došli do spoznaje da održivost, uključivost i suradnja, ljudski kapitali te inovacije i digitalne tehnologije predstavljaju glavne stupove oko kojih su razvili poslovni model pametnog turizma. Razvoj pametnog turizma nužan je za pozicioniranje zemalja Mediterana kao atraktivnih i konkurentnih turističkih destinacija. Poslovni model pametnog turizma će na lokalnoj, regionalnoj ili čak nacionalnoj razini, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Mediterana, služiti kao univerzalni strateški okvir koji će doprinijeti pozicioniranju Mediterana kao održive, atraktivne, pametne i uključive destinacije.
U vidu održivog turizma cilj je poticati sve održive mjere kao što su očuvanje prirodne i kulturne baštine, održive navike (gospodarenje otpadom, konzumacija lokalnih proizvoda), prostorno planiranje, održivi način prijevoza, uključivanje lokalnog stanovništva, itd. Provedena je analiza kod svih partnera s brojnim uspješnim primjerima dobre prakse. U Hrvatskoj su već poznati primjeri grada Dubrovnika (web stranica Dubrovnik koja omogućuje vritualni razgled grada, ali služi za predviđanje gužvi na određeni dan u Dubrovniku) ili grada Splita (mobilna aplikacija SmartParking, koja uz pomoć senzora pomaže vozačima u pronalaženju slobodnog parkirnog mjesta). Otok Krk prvi se okrenuo održivosti i prije svih krenuo s održivim programima razvoja, a otok Mali Lošinj također je primjer dobre prakse održivosti u Hrvatskoj jer je jedna od prvih destinacija u Hrvatskoj koja uspješno prati i upravlja svojim turističkim razvojem kroz Europski sustav pokazatelja za turizam za održiva odredišta (ETIS ), a 2019. godine osvojio je i 2. mjesto među vodećih 100 održivih destinacija na ITB Berlinu, o čemu je bilo riječi i na nizu provedenih panel rasprava u sklopu SMARTMED projekta. Provedbom poslovnog modela SMART turizma omogućit će se brojne prilike za kreiranje inicijativa u turizmu koji će uključiti sve zainteresirane dionike, gdje će lokalne zajednice promicati svoju baštinu, a turisti zajedno sa stanovništvom čuvati okoliš i istovremeno se educirati.
Kako su neke destinacije primijenile „smart“ rješenja?
Kad je riječ o tehnologiji i uključivanju iste u turizam u svrhu poboljšanja cjelokupne turističke slike, tada je važno istaknuti Dubrovnik koji uz pomoć brojača turista, raznih aplikacija te kamera postavljanih po gradu, nastoji riješiti problem “overtourisma” i masovnosti i time očuvati staru gradsku jezgru. Grad Rijeka je jedan od prvih gradova u Hrvatskoj koji je usvojio pametni koncept. Rijeku je još 2014. godine Europska unija prepoznala kao pametni grad u svojoj studiji „Mapiranje pametnih gradova“. Grad Rijeka nudi niz pametnih rješenja za pomoć svojim građanima i posjetiteljima kao što su: e-Usluge, Rijeka City Card, dvije pametne autobusne stanice u Rijeci te mobilna aplikacija Smart Bus Stop Rijeka.
Sve ono što je Ministarstvo turizma i sporta razvijalo zajedno s projektnim partnerima uskoro će biti zaokruženo s digitalnom platformom gdje će se pohraniti sve ideje, znanja, aktivnosti kao i poslovni model pametnog turizma. Digitalna platforma rezultat je rada svih partnera pod koordinacijom grčkog Ministarstva turizma. Finalno, objavit će se edukativni materijali svih partnera na nacionalnim jezicima kao i rezultati pilot projekata koji će u budućnosti služiti za umrežavanje i povezivanje dionika iz sektora turizma.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Više informacija o projektu možete naći na Internet stranici https://smartmed.interreg-med.eu/
