Svrha je ovog poglavlja promicanje sigurnosti i dostupnosti prometnih usluga krajnjim korisnicima uz zaštitu okoliša. Propisi EU obuhvaćaju cestovni i željeznički promet, unutarnju plovidbu, kombinirani te zračni i pomorski promet – i to tehničke, sigurnosne i socijalne standarde te liberalizaciju unutarnjeg prometnog tržišta EU.
• Usklađujući se sa standardima Unije, Hrvatska je već poboljšala funkcioniranje prometnog sustava u svim aspektima i stvorila pravni okvir koji omogućava daljnje povećanje sigurnosti prometa te bolju zaštitu putnika.
• Tako je, primjerice, usklađujući se s europskom pravnom stečevinom, Hrvatska uspješno uvela digitalne tahografe – uređaje za digitalno bilježenje vremena vožnje i odmora vozača. Tako je omogućeno lakše nadziranje radnog vremena vozača, pravednije tržišno natjecanje jer se eliminira nelojalna konkurencija prijevoznicima čiji vozači rade dopuštenih devet sati. Što je najvažnije, pridonosi se povećanju sigurnosti sudionika u prometu na cestama.
• Zahvaljujući sredstvima pretpristupne pomoći EU, uspostavljen je složen tehnički informacijski sustav, čime se iz jednog centra omogućava praćenje, upravljanje i organizacija pomorskog prometa na Jadranu. Sustav pridonosi sigurnosti plovidbe i konkurentnosti hrvatskih luka.
• U zračnom prometu poboljšana je zaštita prava putnika – u slučaju duljih kašnjenja te otkazivanja putovanja prijevoznik mora osigurati smještaj i hranu putnicima te naknadu ako je putnik zatraži, dodatno se štite prava osoba s invaliditetom, a propisana je i obveza jasnog isticanja pune cijene karte.
• Liberalizacijom nacionalnog prometnog tržišta porast će konkurencija, što će dovesti do povoljnijih cijena i više kvalitete usluga.
Hrvatskoj je odobrena odgoda primjene nekih europskih propisa o liberalizaciji tržišta – do početka 2013. u željezničkom prometu, te do početka 2015. i 2017. u pomorskom prometu – kako bi se domaći prijevoznici bolje pripremili za europsku konkurenciju. Tijekom najmanje dvije godine od pristupanja, hrvatski prijevoznici neće moći obavljati nacionalni cestovni prijevoz u drugim članicama Unije, ali ni prijevoznici iz drugih članica u tom razdoblju neće moći obavljati iste usluge na hrvatskom teritoriju.
