Statistike prometnih nesreća, koje su ove godine nepovoljnije nego
lani, jer je nesreća 7 posto, poginulih oko 10 posto, a ozlijeđenih 13
posto više, ne otkrivaju samo koliko se i gdje stradava na hrvatskim
cestama nego se na osnovi njih može otkriti u čemu najviše griješe naši
vozači.
Sudari najbrojniji
Primjerice, razumljivo je da su međusobni sudari vozila, na koje se
odnosi gotovo 50 posto svih nesreća, najbrojnija vrsta prometnih
nesreća, ali neobično puno odnosi se na slijetanja vozila s ceste. U
prva tri mjeseca dogodilo se čak 848 slijetanja u kojima je bilo
stradalih osoba, što je četvrtina od ukupnog broja nesreća.
Još više zabrinjava podatak da je u slijetanjima vozila s ceste u tri
mjeseca poginulo 39 ljudi, koliko u dvostruko brojnijim sudarima. To
dokazuje da hrvatski vozači prečesto precjenjuju svoje i
mogućnosti svojih vozila, posebno u zavojima. Veliki omjer pogibija
pokazatelj je da je u tim slijetanjima u većini slučajeva uzrok
prevelika brzina, zbog čega su posljedice puno teže nego kad vozilo
sporo sklizne s ceste.
Više poginulih
Nakon sudara i slijetanja s ceste treća najsmrtosnija vrste nesreća su
naleti na pješake, u kojima je u tri mjeseca poginulo 36 osoba, 12 više
nego lani. Među manje raširenim vrstama nesreća najveći porast ove se
godine bilježi u naletima na motocikliste, kojih je bilo čak 44 posto
više, te u naletima na životinje, kojih je bilo 43 posto više nego lani.
Među pogreškama koje su prouzročile prometne nesreće daleko
najraširenija je nepoštovanje propisane brzine. Prevelika je žurba
kriva za 42 posto svih nesreća koje su skrivili vozači, a koliko je
opasno žuriti se pokazuje podatak da su vozači u tim nesrećama skrivili
pogibiju 62 posto od ukupnog broja ljudi.
Smrtni slučajevi u prometu
39
poginulih u slijetanjima s ceste
39
poginulih u sudarima
36
usmrćenih pješaka
Prekršaji
58.031
nepropisna brzina
27.562
nevezanje pojasa
23.424
parkiranje
13.633
alkohol
8568
obvezna svjetla
5592
korištenje mobitela
2476
crveno svjetlo
