Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu priopćilo je da je ispitalo 12 dostupnih od 15 osumnjičenika te protiv njih predložilo istražni zatvor zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela: “zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga”.
Najvažnija novost
Uzgred, svima im je predloženo određivanje istražnog zatvora “zbog opasnosti od ometanja kaznenog postupka utjecajem na svjedoke i vještake”. Nakon nedavnih izmjena zakona na tu se okolnost više ne može određivati jamčevina. Sudovi su imali dva mjeseca od stupanja zakonskih izmjena na snagu da ukinu jamčevinu ako je određena iz bilo kojeg od razloga (osim zbog opasnosti od bijega) te je zamijeniti blažom ili strožom mjerom osiguranja prisutnosti okrivljenika. I, kako doznajemo, vrlo su rijetko nakon ukidanja jamčevine određivali istražni zatvor.
Zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju jedno je od najčešćih gospodarskih kaznenih djela (uz prijevaru) koje u aktualnom opisu imamo od 1. siječnja 2013. godine, kad je zamijenilo četiri tada ukinuta kaznena djela, među kojima i “zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju”.
To kazneno djelo može počiniti samo odgovorna osoba u tvrtki. Zakonski prijedlog te odredbe pratilo je obrazloženje prema kojem je to bila “najvažnija novost u gospodarskim kaznenim djelima”, i to “po uzoru na švicarski, njemački i austrijski Kazneni zakon, a kako bi se uspješno suprotstavilo kriminalitetu menadžmenta u trgovačkim društvima”. Njegovim uvođenjem hrvatsko zakonodavstvo približit će se modernim europskim, tumačeno je. Za to je kazneno djelo, prema izvješću glavnog državnog odvjetnika za 2016., lani prijavljena 691 osoba (93 više nego 2015.), 318 prijava je odbačeno, 262 osobe su optužene i 170 ih je osuđeno od ukupno 812 osoba osuđenih za gospodarski kriminal. Od svih oslobađajućih presuda za gospodarski kriminal, 54% ih je upravo za to kazneno djelo, te 74% odbijajućih, pa se Cvitan ističe lošom uspješnošću baš za ta djela.
Krivotvorenje službenih i poslovnih isprava je često kazneno djelo (lani 282 prijave). Za krivotvorenja općenito su česte osuđujuće presude (lani 884 ili 95%), ali samo 34 osobe osuđene su na zatvorsku kaznu ili 3,8% svih osuđenih krivotvoritelja jer se uglavnom izriču uvjetne osude. Povreda vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga još je lakše djelo za koje je lani prijavljeno 25 osoba, optuženo 23 i osuđeno njih 17.
Česte oslobađajuće presude
Prema Cvitanovu izvješću u 2016., imovinska korist pribavljena gospodarskim kaznenim djelima oduzeta je od 112 osoba u iznosu od 131 milijun kuna što je gotovo 90% više nego 2015. te predstavlja 74% oduzete imovinske koristi od svih osuđenih kriminalaca. S tim da je to tek manji dio kriminalne zarade jer su u gospodarstvu, piše Cvitan, oštećenici u pravilu pravne osobe kad je riječ o zlouporabi povjerenja i prijevarama, koji “beziznimno podnose imovinskopravni zahtjev koji ima prednost i koji se u slučaju osuđujuće presude dosuđuje pa nije moguće oduzimanje imovinske koristi”. Dakle, statistički gledano, osumnjičenici za Agrokor imaju relativno dobre šanse da dokažu svoju nevinost.
Ne znam čemu trošiti živce i novce na sudske procese u Hrvatskoj, jednostavno treba uvesti imovinski cenzus i na osnovu njega osuđivati ili oslobađati - sirotinju u rešt, bogatima ne pakovati!