Ne jedna, nego tri nove cijevi tunela Učka. Još jedan Pelješki most. Rekonstrukcija Sveučilišne bolnice u Blatu. To su samo neki od projekata koji su se mogli napraviti za isti iznos koji je lani prijavljen kao šteta od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj. Prema registru Ministarstva financija, riječ je o 589,1 milijun eura, a ceh je to koji nije ni blizu rekorda jer su prije točno deset godina gubici u poljoprivredi iznosili čak dvije milijarde eura.
Veća proizvodnja energije
Zašto sad to uopće spominjemo? Jer bi tuča, olujni vjetrovi pa čak i mraz mogli postati samo jezivo sjećanje vinogradarima, voćarima i maslinarima koji se odluče na agrosolare. A osim što više ne bi morali strepiti, dodatno bi mogli i zaraditi. Kako, čuti mogu na drugoj konferenciji "Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj" koju, u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, organiziraju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) 8. studenoga u Splitu.
Vratit ćemo se na samu konferenciju, idemo prvo na agrosolare. Solarni su to paneli koji se postavljaju povrh poljoprivrednih kultura, najčešće na visini od dva do četiri metra, na povišenim konstrukcijama kako bi se nasadi ispod normalno razvijali. Svojevrsni su to solarni krovovi iznad, primjerice, voćnjaka ili vinograda koji poljoprivredu štite od nepogoda, istodobno ne ometaju dotok vode i sunca, a poljoprivredniku donose prihode jer proizvedenu struju on može prodavati u mrežu. Može to i ako postavi solare na krov svoje farme, reći će skeptici, ali agrosolarna elektrana, objašnjavaju nam u OIEH-u, daje više energije od elektrane postavljene na krovove objekata.
– U usporedbi s krovnim solarnim elektranama, agrosolarne elektrane omogućuju razvoj većeg instaliranog kapaciteta veće dostupne površine, što rezultira i većom proizvodnjom energije. Fleksibilnost u postavljanju panela dodatno optimizira upotrebu Sunčeve svjetlosti za poljoprivredne nasade i energiju. Krovne solarne instalacije na industrijskim farmama imaju svoje prednosti, no agrosolarne elektrane pružaju jedinstvenu sinergiju između poljoprivrede i proizvodnje energije, što može rezultirati većom ukupnom koristi i održivošću – objašnjavaju u OIEH pa dodaju i da interes za agrosolarima u Hrvatskoj postoji, iako zasad još nijedna elektrana tog tipa nije puštena u pogon.
– Prema informacijama koje su se mogle čuti na ovogodišnjoj konferenciji "Dani OIE" koja je održana u Puli, Hrvatska trenutno bilježi znatan interes za agrosunčane projekte, s oko 250 MWp kapaciteta u razvoju, od kojih su mnogi već osigurali energetska odobrenja. Ovi projekti, iako još nisu dovršeni, jasno signaliziraju rastući interes za integraciju obnovljivih izvora energije u poljoprivredu. S obzirom na to da su zakonske izmjene koje omogućuju postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama donesene tek prošle godine, razumljivo je da prva operativna agrosunčana elektrana neće biti u funkciji tako brzo. Administrativna kompleksnost same realizacije te zakonska nedefiniranost izravno usporavaju taj proces. Daljnja prilagodba zakonskog okvira te rješavanje prepreka ključni su za osiguravanje njihove realizacije. Također, potrebno je osmisliti i implementirati sheme poticaja i financijske podrške za manje poljoprivrednike. Tako, Hrvatska ima priliku ne samo ojačati svoju energetsku neovisnost nego i povećati otpornost poljoprivrednog sektora na klimatske promjene – kažu u OIEH-u pa naglašavaju kako će upravo svi navedeni izazovi biti tema druge konferencije "Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj" u Splitu.
Razvoj u Europi
Dolazak na konferenciju već su potvrdili predstavnici vodeće europske organizacije za energiju sunca SolarPower Europe, koji će premijerno iznijeti zaključke Izvješća o razvoju agrosolara u Europi, a osim njih, predavači će biti stručnjaci te predstavnici različitih ministarstava. OIEH je, pak, s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita te uz financijsku potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), izradio Studiju o potencijalu solarne energije u poljoprivredi, koju će na konferenciji predstaviti.
