Nova ministrica turizma Nikolina Brnjac na tu funkciju dolazi s mjesta državne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje je provela godinu dana. Prije toga dvije je godine bila državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a većina prethodnih poslovnih angažmana bila joj je vezana uz Fakultet prometnih znanosti, na kojemu je 2009. i doktorirala.
Na FPZ-u je, inače, radila od 2002. do 2017., najprije kao asistentica, a zatim i kao voditeljica Katedre za intermodalni transport te izvanredna profesorica na jednom preddiplomskom, dvama diplomskim i jednom doktorskom kolegiju. Rođena je u Karlovcu 1978., gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. U tome je gradu mnogi poznaju pod djevojačkim prezimenom Malkoč. Živi u Zagrebu. Suprug joj je zaposlen u jednoj od vodećih high-tech ICT tvrtki u regiji, a imaju dvoje djece. Govori engleski i njemački jezik. Njezini bivši kolege iz Ministarstva vanjskih poslova hvale je kao vrlo radišnu i korektnu prema suradnicima. Posebno, kažu, cijeni ljude koji vole raditi, a očito joj ne manjka ni ambicija.
Još kao nestranačka osoba obnašala je dužnost evaluatora za Horizon 2020 projekte COV2 u Glavnoj upravi za istraživanje i inovacije Europske komisije, te dopredsjednice Zajednice za intermodalni transport i logistiku u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U politiku je ušla 2016., a svoj je politički angažman objasnila željom da hrvatski građani, osobito djeca, žive bolje, kvalitetnije i sigurnije. To, pak, u dobroj mjeri ovisi upravo o turizmu. S novom ministricom razgovaramo o budućim potezima na čelu Ministarstva turizma i sporta, aktualnostima i koronavirusu, a pokušali smo malo zaviriti i u njezinu privatnost
U politiku ste navodno ušli na inicijativu premijera Plenkovića. Je li to točno i veže li vas s premijerom jedino ista stranačka pripadnost ili možda i prijateljstvo?
U politiku sam ušla jer sam smatrala da mogu doprinijeti svojim stručnim znanjem i angažmanom. U prošloj Vladi obnašala sam dužnost državne tajnice u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije bila sam delegirana ministrica za suradnju s Europskim parlamentom. Predstavljati Vijeće, svih 27 država članica, u Europskom parlamentu je izuzetna čast, ali i iznimna odgovornost. Predsjednika Vlade smatram ponajprije kvalitetnim i sposobnim političarom te pravom osobom na čelu HDZ-a, koja može uvesti Republiku Hrvatsku u razdoblje istinske demokratske zrelosti i gospodarskog napretka.
Za mnoge je Ministarstvo turizma i sporta bilo iznenađenje, do zadnjeg se trenutka spominjalo spajanje s nekim drugim resorima, pa i gašenje tog ministarstva. Kako se došlo do ovog rješenja i je li ono po vama najbolje?
Jedan od ciljeva ove Vlade bio je smanjenje broja ministarstava i povećanje njihove učinkovitosti. Ova je Vlada svjesna važnosti turizma za cjelokupno gospodarstvo i zato turizam nedvojbeno mora biti zastupljen na kvalitetan način. U svojemu ministarstvu uz turizam brinem se i za sport. Sport i turizam su globalno prepoznatljivi hrvatski brendovi i upravo to želimo iskoristiti kako bismo oba sektora dodatno ojačali. Takva je sinergija prirodna i predstavlja veliku priliku kojom Hrvatsku možemo još bolje predstaviti u svijetu.
U turističkim ste krugovima relativno nepoznati; pričinja li vam dodatni stres činjenica da usred koronakrize preuzimate resor koji je među najpogođenijima COVID-19?
Iznimna mi je čast što sam preuzela ovu funkciju. Ona u isto vrijeme predstavlja priliku, ali i veliku odgovornost za cijeli moj tim. Od izazova nikad nisam bježala, a trenutačna situacija s pandemijom COVID-19 predstavlja samo još jedan dodatni motiv u mom radu kroz koji želim ovaj resor učiniti još uspješnijim. Zasad bilježimo odlične brojke u uvjetima pandemije, nadam se da ćemo tako i nastaviti do kraja ljetne sezone koja je naš prvi test. Nakon toga možemo početi više strateški promišljati, graditi na dobrim rješenjima koja smo već isprobali, ali i pronaći nove putove… Naša prilagodljivost i fleksibilnost te angažman svih uključenih dionika svakako nam osiguravaju komparativnu prednost koju moramo iskoristiti.
U srijedu ste imali prvi veliki sastanak s predstavnicima turističkih kompanija i strukovnih udruženja. Kako je to prošlo?
Jedan od mojih primarnih ciljeva na početku ovog mandata, vezan za situaciju s pandemijom COVID-19, u suradnji je s predstavnicima sektora definirati skup ciljeva i mjera kako bismo osigurali povlačenje europskih sredstava, ponajprije putem EU instrumenta za oporavak i otpornost. Na prvom od planiranih redovitih sastanaka dogovorili smo zajedničku pripremu smjernica koje će biti okosnica za kreiranje prioriteta u oporavku hrvatskog turizma. Osim toga, od predstavnika različitih dionika turističkog sektora dobila sam informacije o mogućnostima daljnjeg djelovanja radi podizanja kvalitete i konkurentnosti hrvatskog turizma, što ćemo iskoristiti i pri izradi strateških dokumenata za iduće razdoblje. Kratkoročno ću se potruditi da u suradnji s drugim resorima osiguramo uvjete za povećanje učinkovitosti poslovanja društava i pojedinaca koji pružaju usluge u turizmu.
Praktički smo na polovici glavnog dijela sezone koja protječe bolje od očekivanja. Imate li neku poruku za turističke radnike, koji su na prvoj liniji prema gostima i koji su zaslužni što u ovim izvanrednim okolnostima sve teče prilično glatko?
Dosadašnje brojke rezultat su upravo dobroga zajedničkog rada javnog i privatnog sektora. Naše epidemiološke službe, stožeri civilne zaštite na čelu s nacionalnim stožerom, granična policija i svi drugi s kojima smo kontinuirano surađivali i radili na brojnim mjerama i rješenjima, osigurali su temelje zahvaljujući kojima je stvorena prepoznatljivost Hrvatske kao sigurne turističke destinacije. Turistički se sektor na novu situaciju pravodobno pripremio i zato danas imamo ove pozitivne rezultate. Želim zahvaliti svima koji su svojim entuzijazmom, radom i odgovornim ponašanjem doprinijeli situaciji kakvu imamo danas.
Vjerujete li da turizam do kraja 2020. može uhvatiti čak polovicu od lanjskih 10,5 milijardi eura deviznog prihoda; to bi Hrvatsku spasilo mnogih briga?
Ako bi se rezultati iz srpnja u kojem ostvarujemo oko 50 posto prometa od prošle godine nastavili i u ostatku godine, mislim da bismo mogli biti vrlo zadovoljni turističkom sezonom, posebice uzimajući u obzir početne procjene relevantnih stručnjaka koji su nam prognozirali promet od 30 posto. Ako ostvarimo sadašnje procjene, osigurali bismo relativnu stabilnost sustava i imali puno bolje temelje za sljedeću godinu. No, u ovom trenutku teško je i nezahvalno donositi procjene prihoda jer se situacija tijekom proteklih mjeseci mijenjala iz dana u dan, a epidemiološka situacija u Hrvatskoj, ali i na emitivnim tržištima ima važnu ulogu za ovakav nastavak sezone. Izazova je puno i svaki događaj može utjecati na ponudu i potrošnju.
Brojne se zemlje ove godine bore zadržati turiste unutar vlastitih granica. Slovenija, recimo, svakom daje po 200 eura za odmor u zemlji. Je li vam žao što vaš prethodnik nije uspio nešto slično ishoditi i za naše građane?
Hrvatska je jedna od zemalja koje su dobar primjer kako se nositi s pandemijom COVID-19, ne samo u zdravstvenom i sigurnosnom smislu, već i kroz mjere koje je Vlada donosila za gospodarstvo kako bi se osigurala likvidnost poduzetnika i obrtnika te očuvala radna mjesta. Potrošnju generira zdravo gospodarstvo i upravo na to stavljamo fokus. Ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica pripremili su akciju „Tjedan odmora vrijedan“ koja je namijenjena upravo domaćim turistima, a usmjerena je, uz ostalo, i na jačanje našeg kontinentalnog turizma.
Vaš je prioritet, kako ste rekli, održati stabilnost turističkog sektora u 2020. Kako se pripremati za 2021. koja, kako se čini, također neće biti laka?
Turizam je oduvijek bio grana gospodarstva sklona brzim promjenama i prilagodbi tim izazovima. Kao što sam već spomenula, osiguravanje prepoznatljivosti Hrvatske kao sigurne turističke destinacije koja se brine o svojim gostima, uz nastavak dosadašnjih rezultata daje nam zamašnjak za sljedeću godinu. Koliko će ova pandemija dugo trajati i kolike će gospodarske posljedice biti na svjetskoj razini, a time i u Hrvatskoj, tek nam slijedi vidjeti.
Turistički profesionalci smatraju da će trebati dvije-tri godine da se turizam vrati na brojke iz 2019., slažete li se?
Još ne znamo dovoljno o ovom virusu, a situacija će uvelike ovisiti i o pronalasku cjepiva. Važno je strateški promišljati daljnje korake kako bismo uspostavili održiv i otporan sustav. Pri tome je bitno da se svi ponašamo odgovorno, držimo se propisanih epidemioloških mjera kako bismo održali pozitivan trend dolazaka gostiju u ovoj sezoni i ostvarili preduvjete za održavanje sigurnosti u sljedećim godinama.
Neki u turizmu smatraju da je sustav Hrvatske turističke zajednice glomazan i trom. Je li vaš dojam takav i hoće li gospodin Staničić biti i vaš izbor na čelu Glavnog ureda HTZ-a?
Prošle je godine donesen novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji za cilj ima racionalizaciju i profesionalizaciju sustava turističkih zajednica. Na nama je sada da novi Zakon, koji omogućava modernizaciju sustava te počiva na načelima destinacijskog menadžmenta, provedemo u praksi. Među najvažnijim elementima koji su omogućeni navedenim Zakonom jest udruživanje turističkih zajednica, formalno ili projektno, za što vjerujem da će dovesti do stvaranja smislenih cjelina za promociju i učinkovito upravljanje turističkom destinacijom. S gospodinom Staničićem i HTZ-om imam vrlo uspješnu suradnju.
Proteklih godina naša se obala u nekoliko vršnih tjedana našla u totalnom overturizmu, kako bi vi voljeli da izgledaju nadolazeće sezone? Treba li Jadran uopće težiti daljnjem rastu brojki koje smo imali lani i preklani?
Hrvatska je relativno mala zemlja, a s druge strane ima nevjerojatno puno prirodnih i kulturnih ljepota te mnoštvo dodatnih sadržaja zanimljivih turistima različitih profila iz svih dijelova svijeta. Zbog takvih preduvjeta nije nam nužno oslanjati se samo na masovnost. Budući razvoj turizma vidim u podizanju kvalitete ponude i stvaranju preduvjeta za održivo poslovanje cjelokupnoga turističkog sektora u Hrvatskoj. Brojke se mogu povećavati, ali ne u onim destinacijama i u onim mjesecima u kojima se već sada vidi preopterećenje. Zbog toga ću se usmjeriti na poticanje inovativnosti u stvaranju novih ponuda, selektivnih oblika turizma te, kao ministrica iz kontinentalnog dijela Hrvatske, na daljnji razvoj ponude i u unutrašnjosti.
Volite li vi osobno putovati i koje su vam najdraže destinacije u Hrvatskoj?
Hrvatska je toliko lijepa da izdvajanje jedne regije, grada ili lokacije ne bi bilo pošteno. Vjerujem da bismo strateškim pristupom trebali omogućiti našim gostima da obiđu i upoznaju sve te ljepote, kako na obali tako i na kontinentu.
A u inozemstvu?
Često sam putovala, i privatno i službeno, ali za mene nema mjesta koje se može usporediti s Lijepom Našom.
Dosad su najbolji ambasadori Hrvatske i hrvatskog turizma bili naši najbolji sportaši, može li se te veze još unaprijediti i kako?
Hrvatska je uz turizam u svijetu poznata po sportskim uspjesima i našim sportašima, što ćemo pokušati dodatno spojiti u promociji na vanjskim tržištima. Veliki potencijal za promociju Hrvatske, ali i za privlačenje gostiju vidim u održavanju sportskih manifestacija. Neke od njih već imaju dugu tradiciju u Hrvatskoj te ćemo poticati njihovo daljnje održavanje i modernizaciju sadržaja. Za neke druge postoji veliki potencijal te će upravo kroz spajanje turizma i sporta u zajedničko ministarstvo ostvariti mogućnost pojačane promocije i privlačenja posjetitelja.
Središnji državni ured za šport je ukinut, pa se neki iz sportskog miljea pribojavaju da će, bez obzira na ministarstvo, sport ipak biti zakinut? Kako vi to vidite?
Nema potrebe ni za kakvom bojazni sportskog sektora oko spajanja samostalnog Središnjeg državnog ureda za šport s Ministarstvom turizma. Baš naprotiv, spajanjem u jedinstveno Ministarstvo turizma i sporta, sport će dobiti još veću vidljivost i potporu. Sport je nažalost iznimno snažno pogođen pandemijom, pa će mi stoga jedan od prioriteta biti pomoć sektoru da se oporavi u ovim nepredvidivim uvjetima. Svi projekti i programi započeti u posljednje četiri godine imat će se priliku još jače i bolje razvijati. U prošlom mandatu, kad je sport prvi put izdvojen u samostalno državno tijelo iz dotadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, napravljeni su veliki iskoraci te je donesena i prva strategija u području sporta koja je odredila smjernice razvoja toga sektora do 2026. godine. Tom strategijom pod nazivom „Nacionalni program športa 2019. – 2026.“, obuhvaćena su u šest općih i 19 posebnih ciljeva sva područja sporta, a dio utvrđenih mjera i aktivnosti već se provodi.
Kako općenito gledate na sport, treba li ga podupirati da bi Hrvatska imala što više vrhunskih sportaša i rezultata ili treba težiti tome da se što više djece, ali i odraslih, rekreativno bavi raznima sportovima, pa da kao nacija budemo u boljoj kondiciji i, u konačnici, zdraviji?
Potrebno je, kao što je u Nacionalnom programu navedeno, podupirati sve segmente sporta, od vrhunskog, preko amaterskog do sporta osoba s invaliditetom, školskog, akademskog pa do rekreativnog. Zbog toga je i podnaslov nacionalne strategije „Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na sportske uspjehe”. S jedne strane želimo i dalje podupirati vrhunski sport i naše vrhunske sportaše koji su među najboljim promotorima naše domovine u svijetu, a s druge strane moramo brinuti se o zdravlju nacije. Podaci koji govore o aktivnosti našeg stanovništva nisu za pohvalu i to su trendovi koje želimo i moramo promijeniti. Zbog toga se već i provode mnoge akcije, pa i na razini Europske unije, poput Europskog tjedna sporta, ali i niz aktivnosti koje je provodio Središnji državni ured za šport, a sada će to nastaviti Ministarstvo. Svakako će sport u svim svojim sastavnicama biti u fokusu ministarstva, ali i mene kao ministrice.
Vi ste osobno dobar promotor sportskog života; uz supruga, dvoje djece i ozbiljnu karijeru stižete se baviti plivanjem i trčanjem. Je li cijela obitelj tako sportski nastrojena?
Naravno, moji dečki su iznimno aktivni, a posebno vole košarku. Lopta im je uvijek u rukama.
Od srednje škole živite u Zagrebu, imate li vremena za Karlovac i stare prijatelje?
U Karlovcu žive moji roditelji, sestra s obitelji i uvijek ih rado posjećujem. Možda ne dovoljno često jer posao, na žalost, ne dopušta. S veseljem se uvijek sjetim kupanja na Korani, jednoj od četiriju karlovačkih rijeka, kao i šetnji parkovima, kojih je grad Karlovac prepun. Voljela bih da mogu više vremena provoditi u „Gradu susreta“.
Upravo je Karlovac jedno od potencijalnih žarišta turizma na kontinentu. Jeste li zadovoljni u kojoj je mjeri dosad turistički zaživjela unutrašnjost zemlje?
Hrvatski kontinent integralni je dio sveukupne turističke ponude Hrvatske i ključan je za razvoj cjelogodišnjeg turizma. U posljednjih nekoliko godina vidi se pomak u razvoju turizma na kontinentu, kako kvantitativni tako i kvalitativni. Samo su u prošloj godini kontinentalne županije ostvarile porast broja gostiju od sedam posto. Kako bi dodatno potaknuli razvoj ovog dijela zemlje potrebno je dalje razvijati posebne oblike turizma koji su dostupni tijekom cijele godine, kao što su zdravstveni, poslovni, kulturni, gastro i cikloturizam, a vjerujem i da ćemo pronaći način da osiguramo dodatna ulaganja u hrvatski kontinent zahvaljujući europskim financijskim sredstvima
Imate li viziju kako bi turizam i sport u Hrvatskoj trebali izgledati na kraju vašeg mandata?
Smatram kako oba segmenta imaju dobre temelje, ali i brojne razvojne potencijale. U idućem mandatu ostvarit ćemo preduvjete za realizaciju novih investicijskih projekata, podizanja kvalitete i daljnje pozicioniranje Hrvatske kao jedne od zemalja lidera europskog i svjetskog turizma. Vjerujem da ćemo nastaviti biti zemlja velikih sportskih uspjeha te omogućiti našim vrhunskim sportašima sve potrebne uvjete. Isto tako, nastavljamo raditi na projektima kojima ćemo osigurati da budemo puno aktivniji kao nacija te da osvijestimo koliko je bavljenje tjelesnom aktivnošću važno za zdravlje.
Na cijelom Mediteranu se turizam više manje događa stihijski, a od betonizacije zarad profita nije se spasio nitko, poglavito su se zabetonirale Španjolska i Turska. Što se nas tiče, sad slijede izvjesne frazetine od kojih su mi omiljene "izrada strategijee hrvatskog turizma" i "spajanje plave i zelene Hrvatske". Nismo čak niti tako loši - dodajte par marina za megajahte, par golf terena, par kazina i gomilu resorta sa velikim bazenskim.kompleksima i to je to - cca.15 milijardi eura od turizma je apsolutni plafon za Hrvatsku bez obzira na ponudu.