Branko Grčić trebao bi biti jedan od najvažnijih ljudi u Kukuriku vladi. On je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koordinator je za investicije... Dakle, drži ključne funkcije za gospodarski oporavak zemlje. No koliko je taj doktor ekonomskih znanosti, bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta, dorastao zadacima kojih se prihvatio, pogotovo što se teško nazire izlazak iz krize u kojoj je Hrvatska već godinama? Naši sugovornici smatraju da Grčić, što zbog objektivnih što zbog subjektivnih razloga, ne može biti uspješan.
Političar i znanstvenik
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da Grčić kao znanstvenik razumije jako dobro ekonomska kretanja, no kao političar suočen je s velikim ograničenjima.
– Politički okvir je nepovoljan za njega, veliki deficit koji je prije stvoren ova vlada nastavlja produbljivati. Grčić kao znanstvenik ne snalazi se dobro u političkoj ulozi – navodi Novotny. Dodaje da je potreban zaokret u ekonomskoj politici i to profesor Grčić jako dobro razumije, ali za to treba veliki konsenzus, no on ga ne može nametnuti.
– Grčić se nije trebao ni prihvatiti tih funkcija, trebao je biti savjetnik ili glavni Vladin ekonomist – smatra Novotny. Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da se Grčić jako loše snalazi u ulogama potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja iako ima gotovo najvažniju funkciju u Vladi.
– Ne znam je li dobar teoretičar, ali znam da nije dobar praktičar. On kao profesor ima zadatak da stvori obrise strategije razvitka, ali to dosad nismo vidjeli. Nije dobar potpredsjednik Vlade za gospodarstvo bio ni Čačić, a nije dobar ni Grčić. Na to mjesto treba doći netko treći, jer su se obojica pokazala neuspješnima – kategoričan je Puhovski. Dodaje da je potrebna rekonstrukcija Vlade i da iz nje trebaju otići ponajprije premijer, Grčić i Željko Jovanović. Poduzetnik i predsjednik NO Hrvatske udruge poslodavaca Branko Roglić kaže da se Grčić dosta trudi i da je uspješan koliko se to može uspjeti u danoj situaciji.
– On je zatekao takvo stanje kakvo jest, sad radi na privlačenju investitora i saniranju postojećeg stanja. No investitori se ne mogu deklarativno privući, treba smanjiti poreze, srediti administraciju, pojeftiniti radnu snagu, a da ne govorimo o korupciji. Ni Sveti Otac u takvoj situaciji ne bi bio uspješan – kaže Roglić. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević upozorava pak da se hrvatska ekonomska politika svodi na jačanje porezne discipline uz jačanje porezne presije.
– Pečat ekonomskoj politici daje Slavko Linić. Na reformskoj strani se ništa nije dogodilo – kaže Lovrinčević i dodaje da velika većina ljudi vjerojatno i ne zna tko je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo.
Prigovori EU
HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu i stručnjakinja za EU fondove Ivana Maletić podsjeća da je Europska komisija nedavno upozorila na slabosti hrvatskog sudjelovanja u kohezijskim fondovima, poput nedostataka koordinirane i strateške suradnje među ministarstvima i premalo pripremljenih projekata, a to sve ide Grčiću na dušu.
– Ugovorenost projekata za 2012. niža je nego što je to dogovoreno s EU. Inercijom je ugovoreno više projekta nego 2011. – 59 %, no cilj je bio 70 posto – ističe Maletić.
>> Sipaju dobre podatke, ali ne znaju kada će stati pad ekonomije
>> Grčić: Nisam komentirao presudu u slučaju Franak
