Gospodarski programi posljednjih se tjedana prezentiraju kao da smo u predizbornoj kampanji, a ne na polovici mandata vlade Zorana Milanovića. Plan 21 nije uspio. Iznenađuje ipak da unatoč rastućoj krizi i ulasku u proceduru prekomjernog deficita na političkom tržištu nema novih ideja, već se nude prerade starih i nefunkcionalnih paradigmi koje su i dovele do velikih poreza i 360.000 nezaposlenih. Iako koalicija još vlada, u zraku “miriše” na izbore i promjene pa i treća politička snaga u državi, HNS, piše vlastiti gospodarski program koji će biti ili podloga za usuglašavanje stavova unutar koalicije ili osnova za pregovore s HDZ-om.
Svima je, osim političarima, jasno da bez radikalnijih poteza neće biti rasta većeg od 1 do 2 posto BDP-a, odnosno novog zapošljavanja. Nedostatak reformi u posljednje dvije godine skupo smo platili. Javni dug narastao je za 45 milijardi kuna, što je dvostruko veći iznos od onoga za koji nudimo autoceste na koncesiju, a gotovo 50 puta veći od iznosa za koji je prodano Croatia Osiguranje.
Bez tektonskih promjena
Političari nisu svjesni da takva rasipnost mora stati, što pokazuju njihovi gospodarsko-politički programi u kojima biraju inkrementalni pristup, bez tektonskih promjena. Treba nam Vlada spremna izgubiti izbore, poručio je nedavno Branko Roglić, poznati poduzetnik, ali u javnosti ponuđenim programima takve još – nema!
SDP-ov gospodarski strateg i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić još ne iznosi detalje o mjerama koje će morati poduzeti kako bi se ispoštovala procedura prekomjernog deficita koja u ovoj godini nalaže umanjenje deficita za 3,5 milijardi kuna, ali osnova programa koji vladajuća stranka nudi jest postupna reforma uz rast prihoda.
Ministar financija Slavko Linić već govori o novom zadiranju u poreznu politiku pa bi djelomično ukinuo oslobođenje poreza na reinvestiranu dobit, a da mu je prepustiti odluku, preko noći bi uveo i porez na nekretnine. Te bi dvije mjere bez sumnje donijele u kratkom roku veće prihode proračunu, kao i podizanje međustope PDV-a sa 10 na 13 posto, što je Vlada amenovala, ali u duljem roku dovode do osiromašenja građana, zaustavljanja investicija i manje potrošnje, koja za nekoliko tromjesečja znači ponovno manje prihode proračuna. U Linićevu planu nema reformi, osim kozmetičkih koje se odnose na outsourcing u javnim službama i objedinjavanje “državnih knjigovođa”. Ta mjera, naime, neće donijeti uštede najmanje tri godine, a i u srednjem roku upitna je njezina učinkovitost ako se prouče iskustva zemalja koju su je primijenile. Pravom reformom moglo bi se nazvati teritorijalni preustroj, koji je korak u smanjenje broja jedinica lokalne i regionalne samouprave, a definitivno znači manje troškove državnog aparata koji bi umjesto u 21 županiji funkcionirao u pet većih planskih područja.
Međutim, ako je pitati HNS, većih poreza neće biti jer su svaki pokušaj Linića da ih nametne, osim PDV-a, dočekali na nož. Spriječili su tako, do daljnjega, porez na nekretnine, veće oporezivanje drugog dohotka, a protive se i ukidanju olakšice na reinvestiranu dobit. Dapače, u njihovu gospodarskom programu, koji će, prema informacijama pouzdanih izvora, predstaviti u siječnju, stoji daljnje porezno rasterećenje gospodarstva i detaljna razrada ukidanja parafiskalnih nameta. Umjesto na punjenje proračuna porezima, odlučili su se u programu fokusirati na reindustrijalizaciju i poticanje ulaganja. Tako su izradili program oporavka u turističkom sektoru. Potaknuli bi barem polovicu hotela da podignu kategoriju za jednu zvjezdicu uz pomoć direktnih kreditnih linija iz HBOR-a plasiranih uz kamatu od 1 posto, a prema njihovim izračunima, u tom programu zaposlilo bi se 50.000 ljudi te otvorilo nekoliko tisuća stalnih radnih mjesta. Takav proaktivan pristup u kombinaciji s manjim porezima ohrabruje jer bi zaista, uz energetske projekte poput istraživanja nafte i plina na kojima radi HNS-ov ministar Ivan Vrdoljak, napravio osnovu za stabilniji rast. Ipak, bez odlučnih rezova u javnoj upravi nije jasno kako bi se zatvorio proračun u kojem je u većem dijelu rezerviran za plaće, mirovine i socijalna davanja.
Protiv gomilanja nameta
Po poreznoj politici HNS bi se lakše dogovorio s HDZ-om nego s trenutačnim koalicijskim partnerom SDP-om. HDZ je najavio smanjenje poreza, pri čemu je naglasak na oslobađanje od poreza na dividendu i ukidanje nepravednih nameta poput doprinosa za šume i sličnih troškova koje gospodarstvenici plaćaju kako bi javna poduzeća preživjela. Međutim, namjera HDZ-a, koliko god vodila u rasterećenje, neće značiti revoluciju u poreznom opterećenju poduzetnika.
Reforma koja se dugo čeka i mnogo je ozbiljnija od “outsourcinga” i masterplana bolnica svakako je najava liberalizacija u obveznom zdravstvenom osiguranju u koji bi se pripustilo konkurenciju i gdje bi se uz ukidanje monopola HZZO-a uveo i imovinski cenzus. Bogatiji bi, dakle, plaćali neke usluge iz vlastitog džepa. Takva reforma, međutim, potrebna je i u drugim sustavima koji troše milijarde i milijarde kuna. Ima li HDZ ideje i za njih pitanje je na koje nećemo tako brzo dobiti odgovor jer ne žele dati gotova rješenja političkim konkurentima.
Razočaranje u njihovu programu je nastavak politike nečinjenja u državnom aparatu. Obećali su, naime, da nitko u državnoj upravi neće “preko noći” dobiti otkaz, što znači da i HDZ planira trošiti više od 20 milijardi kuna na plaće državnih i javnih službenika.
Taj je aparat prevelik za potrebe i mogućnosti hrvatskog gospodarstva koje se po performansama i veličinom vratilo na razinu iz 2004. Tada je proračun iznosio 90-ak milijardi kuna, a prema izračunima analitičara, danas ima potencijal za proračun jedva nekoliko milijardi veći od 100 milijardi kuna. Programi koji su ponuđeni nisu dali odgovor na to kako državu svesti u te gabarite. Možda bi to znala ili imala hrabrosti napraviti jedino neka tehnnomenadžerska vlada.
>>Josipović: Tonemo u recesiju, nestaju tvrtke i radna mjesta
Samo da se ne dogodi kao u Grčkoj gdje također nisu imali hrabrosti dirati u plaće državnih i javnih službenika...i oni su čekali i nisu ništa poduzimali, a država je sve više tonula...na kraju je EU preuzela stvar u svoj ruke, pa je 50% službenika u javnom sektoru dobilo otkaz naglo preko noći...a ostalima je upola smanjena plaća....taj problem se neće sam od sebe riješiti, prije ili kasnije će doći na red