U nemirima koji su izbili nakon što je bijeli policajac Derek Chauvin brutalno ubio tamnoputog Georgea Floyda dosad je u Sjedinjenim Državama poginulo najmanje pet osoba, a puno je ozlijeđenih. Policija je diljem zemlje uhitila šest tisuća ljudi.
Iako su prosvjedi započeli kao reakcija na policijsko nasilje, policija po nalogu predsjednika Donalda Trumpa na prosvjede odgovara novim nasiljem i brutalnošću bez obzira na to je li riječ o nasilnim ili mirnim prosvjednicima. Tako je Trump najavio slanje “tisuća i tisuća teško naoružanih vojnika, vojnog i obavještajnog osoblja” koji će zaustaviti prosvjede, pljačku, vandalizam i uništavanje imovine, dok je istodobno na mirne prosvjednike okupljene ispred Bijele kuće poslao vojsku i policiju samo da bi se u pratnji svojih ministara i osoblja mogao prošetati do obližnje episkopalne crkve sv. Ivana, gdje se fotografirao držeći u ruci Bibliju.
Zakon o ustanku iz 1807.
Trumpova predstava s Biblijom očito je reakcija na kritike da se zbog nemira sakrio u podzemnom bunkeru Bijele kuće, zbog čega je zaradio nadimak “bunker boy”. Trump sada želi pokazati da se ne boji pa je tako dodatno zaoštrio svoju retoriku prema prosvjednicima, koje naziva “teroristima” i “bijesnim psima”. Trump najavljuje aktivaciju zakona o ustanku iz 1807. godine i slanje vojske na ulice američkih gradova u slučaju da gradonačelnici ili guverneri saveznih država ne poduzmu hitne mjere za obranu života i vlasništva. Američka vojska nije ovlaštena posredovati unutar SAD-a jer zakon Posse Comitatus zabranjuje saveznoj vladi da koristi vojno osoblje za provedbu domaćih zakona, a iznimka je predviđena samo u slučaju aktiviranja 213 godina starog zakona, koji ovlašćuje predsjednika da rasporedi vojsku unutar SAD-a, ali u posebnim okolnostima, poput bezakonja, ustanka i pobune. Zadnji predsjednik koji se pozvao na taj zakon bio je George Bush stariji, koji je njegove odredbe iskoristio u vrijeme velikih rasnih nemira u Los Angelesu 1992.
VIDEO Prosvjedi diljem SAD-a: Građani se sukobili s policijom
Međutim, Bush stariji aktivirao je zakon s početka 19. stoljeća i rasporedio vojsku u Kaliforniji na zahtjev tadašnjeg guvernera Petea Wilsona, što sada nije slučaj, iako Trump prijeti guvernerima da moraju biti dodatno nasilni prema svojim građanima jer će u protivnom rasporediti vojsku. Trump je to već učinio u Washingtonu, koji je zapravo zaseban federalni teritorij, ali to ne može učiniti u ostalim saveznim državama, osim u slučaju aktivacije zakona o ustanku. Svaka savezna država za posredovanje u takvim slučajevima ima na raspolaganju svoju Nacionalnu gardu, koja je zapravo vojska saveznih država. Nacionalna garda ustrojena je po pojedinim državama, a pod zapovjedništvom je guvernera i sastoji se od kopnene vojske i zrakoplovstva. Ukupno su u SAD-u 434 tisuće pripadnika Nacionalne garde, dok je aktivnih pripadnika savezne vojske 1,3 milijuna. Nacionalna garda zadužena je za čuvanje mira, reda i javne sigurnosti tijekom izvanrednih stanja i katastrofa, kada se njezine postrojbe mobiliziraju na poziv guvernera, no Nacionalna garda istodobno čini i pričuvne snage federalne vojske koje odlukom američkog predsjednika djeluju kao ispomoć stanovništvu i institucijama u kriznim situacijama.
Vojskom na svoj narod
Trump za aktivaciju Nacionalne garde treba suradnju guvernera koje, međutim, naziva “slabićima” jer odbijaju odlučniji angažman vojske i policije protiv prosvjednika. Za proteste Trump okrivljuje “profesionalne anarhiste” i tzv. Antifu, antifašistički pokret, koji je odlučio proglasiti terorističkom organizacijom. Trump poziva guvernere da na ulice upute jedinice Nacionalne garde, i to u dovoljnom broju, kako bi “zadominirali ulicama”. Dosad je zbog prosvjeda aktivirano 16 tisuća pripadnika Nacionalne garde, zbog čega je demokratski predsjednički kandidat Joe Biden optužio Trumpa da koristi vojsku protiv američkog naroda.
GALERIJA Vojska na ulicama SAD-a. Trump zaprijetio: Ugušit ću nemire u zemlji
Policija je u SAD-u također pod lokalnom vlašću, a u pojedinim gradovima policajci se solidariziraju s prosvjednicima odbijajući primjenu sile. Zbog toga Trump prijeti aktivacijom zakona o ustanku kako bi mogao rasporediti vojsku, iako njegovu agresivnost zasad ne podržava ni većina republikanskih senatora i guvernera, koji upozoravaju da predsjednik u ovakvoj situaciji mora pokazati više empatije, razumijevanja i poštovanja. Empatija i suosjećanje, međutim, nikad nisu bili Trumpova odlika, a nije teško zamisliti što bi izlazak vojske na ulice značio u zemlji koja ima više od 400 milijuna komada vatrenog oružja, više od jednog komada po stanovniku.
Čitajući novine, čovjek se zapita da li je ovo proturasistički prosvjed ili protutrumpovsko divljanje, a nakon malo analize čini mu se da je ovo usmjereno na svrgavanje i demoniziranje legalno izabranog predsjednika koji, kakav god da je, ne paše dubokoj državi. Ovo nije ni prvi, ni zadnji put da potpuno opravdane prosvjede iskoriste i usmjere snage kojima je jedino bitno ostvariti vlastite ciljeve.