Poljski predsjednik Andrzej Duda danas je u posjetu Hrvatskoj gdje mu je domaćin hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Posjet dolazi samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump prihvatio njihov zajednički poziv na summit inicijative “Tri mora” u Varšavi u srpnju. O toj inicijativi, o suradnji s Hrvatskom, ali i o problemima s Europskom komisijom razgovarali smo s poljskim predsjednikom.
Odnosi Hrvatske i Poljske tradicionalno su dobri, ali novi su zamah dobili stupanjem na dužnost predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i približavanjem Višegradskoj skupini, te posebno pokretanjem inicijative “Tri mora”. U kojoj je fazi ta inicijativa i što se konkretno radi?
Inicijativa “Tri mora” projekt je 12 zemalja koje leže između Jadrana, Baltika i Crnog mora. Suradnju su 2015. inicirale su Hrvatska i Poljska. To pokazuje kakvi su bliski saveznici naše države. Ne samo u smislu vrlo dobrih bilateralnih odnosa Varšave i Zagreba koji posljednjih godina imaju vrlo visoku dinamiku, kako gospodarsku, tako i političku. Ozbiljno također shvaćamo izazove s kojima je suočena Europska unija. Želimo joj jedinstvo i koheziju. Zato smatramo da je naša prirodna, najbliža politička okolina, kao što je Srednja Europa, dužna dati zajednički i solidaran odgovor izazovima u području gospodarstva, infrastruktrure, energetike i okoliša. Inicijativa je naišla na veliki odjek među našim regionalnim susjedima. Predsjednici država Srednje Europe sudjelovali su na sastancima tog formata 2015. u New Yorku te prošle godine u Dubrovniku. U želji da regionalna suradnja bude još bolja održali smo brojne razgovore u kojima su sudjelovali članovi vlada i stručnjaci. Oni su pokazali da u Srednjoj Europi postoji velika potreba i — što je najvažnije — politička volja za bolju koordinaciju zajedničkih projekata. Početkom svibnja ove godine savjetnici predsjednika za vanjska pitanja sastali su se u Helenowu kod Varšave. Svrha tih razgovora bila je da se sve strane bolje pripreme za 2. summit inicijative “Tri mora” u Poljskoj. Bila je to prilika da se razjasne mnoga ključna pitanja, prioriteti i načela na temelju kojih ćemo razvijati suradnju. Za vrijeme summita razgovarat ćemo o poslovnim pitanjima te pitanjima transporta i energije.
Koliko inicijativa ovisi o podršci SAD-a? Koliko ste sigurni u podršku inicijativi, ali i u predanost NATO saveza?
Inicijativa “Tri mora” od samog je početka postojanja otvorena za partnere, među njima i one najveće s globalnim značajem u svjetskoj ekonomiji. Jedan od njih je bez sumnje SAD. Interes američkih investitora za srednjoeuropsko tržište bilježimo već sad. Smatram da je u interesu naše regije, ali isto tako i američke strane, da Srednja Europa bude kompaktna i integrirana cjelina. Objema stranama to pruža veće poslovne mogućnosti. Ipak, bolja će integracija također utjecati na veću stabilnost i privlačnost ovog dijela Europe. To je taj element koji se često naziva “soft power”, odnosno mekana sigurnost, koja je neizbježna dopuna “čvrstoj”, vojnoj sigurnosti. Sigurnost između ostalog čine i stalni te dobri makroekonomski pokazatelji ili kulturno bogatstvo koje privlači pozornost stranaca. Ovog posljednjeg u Srednjoj Europi nikada nije nedostajalo. Međutim, godinama smo osjećali deficit jamstva na području vojne obrane. To se promijenilo ulaskom Poljske i zemalja regije u Sjevernoatlantski savez. Zahvaljujući summitu NATO-a u Varšavi i vrlo velikom doprinosu Sjedinjenih Država uspjeli smo ojačati, između ostalog, istočni bok i sigurnost jugoistočne Europe. Trenutačno smo usredotočeni na funkcionalnu implementaciju zaključaka sa summita u Varšavi, prijetnje povezane s terorizmom te daljnje povećanje izdataka država članica u obrambene svrhe.
Kako gledate na nastavak projekta Sjeverni tok 2 kojim bi se u Njemačku dopremao plin iz Rusije? Je li to čisto ekonomski projekt ili politički? Je li za vas, općenito, Rusija prijetnja?
Projekt Sjeverni tok 2 smatramo čisto političkim. Gazprom ne iskorištava potpuno trenutačno dostupne kapacitete koje mu omogućuje postojeća plinska infrastruktura. Postoje analize eksperata koje ukazuju na nedostatak ekonomske isplativosti toga projekta. O tome također mogu svjedočiti teškoće u njegovu financiranju s kojima se trenutačno susreće ruski Gazprom. Po mojemu mišljenju, taj projekt može ugroziti energetsku uniju jer se protivi solidarnosti koja bi trebala biti temelj te unije. Njemački i europski partneri moraju uzeti u obzir da se dio članica protivi tome projektu. Gradnjom plinskoga koridora sjever - jug inicijativa “Tri mora” želi zajamčiti funkcioniranje slobodnog tržišta plina u Srednjoj Europi. Sjeverni tok 2 mogao bi petrificirati ili čak pokvariti stanje prema kojem je dio zemalja naše regije i Europe ovisan o jednom dobavljaču.
Gdje vidite mogućnosti suradnje Hrvatske i Poljske?
Brojna su područja u kojima surađujemo i u kojima ćemo razvijati i jačati suradnju. Prije svega mislim na gospodarsku suradnju i suradnju u području energije i prijevoza, odnosno područjima koje obuhvaća inicijativa “Tri mora”. Želimo sagraditi energetske koridore između LNG terminala u Świnoujściu i onog koji će — nadamo se — uskoro zaživjeti na otoku Krku. Uspješno razvijamo logističku suradnju, između ostalog u Luci Rijeka. Poljsko-hrvatska društva, također, zajednički i učinkovito djeluju na području elektroenergetike. Veliki potencijal leži u suradnji na području obrane. Već danas zajedno djeluju naše specijalne jedinice, jedinice vojne policije i vojne akademije. Neprocjenjiva su to iskustva i kontakti koje ćemo jačati.
Od kada je na vlasti stranka Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog rastu tenzije između EU i Poljske. Što zamjerate EU? I kako komentirate kritike da su Poljska i većina zemalja Višegradske skupine otklizale od demokratskih standarda?
Meni kao predsjedniku Republike Poljske, ali i poljskoj vladi, silno je stalo do jedinstva Europske unije. To je prioritet poljske vanjske politike. Želimo biti aktivan partner Europske unije u stvaranju njezina jedinstva i kohezije. Partnerski odnos zahtijeva ipak poštovanje nekoliko osnovnih vrijednosti. Među njih ubrajaju se ravnopravnost i suverenitet svake članice EU. Smatramo da svaka zemlja članica ima pravo odrediti vlastite smjernice razvoja, tim više ako su one u skladu s dotadašnjim tradicijama i vrijednostima europske integracije. Zemlje Višegradske skupine u više su navrata potvrđivale svoju privrženost kanonu europskih vrijednosti, među kojima su poštovanje volje demokratskog suverena. Danas smo najstabilnija regija u EU koja želi dati važan i pozitivan doprinos gospodarskom stanju europske zajednice. Ne okrećemo leđa EU, ali u njezinim okvirima želimo jačati demokratske procedure, također i one kojih se treba pridržavati u procesima odlučivanja unutar struktura Unije.
Komisija je pokrenula proceduru protiv Poljske zbog zabrinutosti za kršenje demokratskih principa, posebice u području sudstva i medija. Kako trenutačno stoje stvari?
Mogu zajamčiti da Poljska poštuje i uzima u obzir sve strepnje koje EK iskazuje. Vlada i ja u stalnom smo kontaktu s predstavnicima Europske komisije. Također se sastajemo u raznim prilikama. Želim vas uvjeriti da u Poljskoj funkcioniraju neovisni sudovi, čije djelovanje, međutim, zahtijeva određene reforme koje će poboljšati njihovo svakodnevno funkcioniranje. Ni u kom slučaju to ne znači da su pak narušena načela neovisnosti sudstva. U kontekstu medija treba naglasiti kako u ovom trenutku imamo izbalansirano tržište mišljenja na kojem funkcioniraju kako javni tako i privatni mediji koji uzimaju u obzir široku lepezu osjetljivosti i svjetonazora, od konzervativnog do liberalnog.
Još jedna točka prijepora su izbjeglice i njihova relokacija? Zašto ih Poljska odbija primiti i je li takva pozicija u skladu s principom solidarnosti unutar EU? Prema posljednjoj odluci Vijeća, Poljska bi trebala primiti 6182 osobe - je li to previše za državu od 38 milijuna stanovnika?
Naše stajalište po pitanju izbjeglica nije se promijenilo od početka krize. Nudimo humanitarnu pomoć onima kojima je najviše potrebna. Moramo istodobno eliminirati problem u njegovu korijenu, tj. jačati vanjske granice EU i nuditi zemljama pogođenim sukobima obrazovnu, medicinsku i policijsku pomoć. Poljska i zemlje Višegradske skupine predložile su koncept efektivne solidarnosti za koji smatram da odgovara razmjeru i vrsti problema. Sukladno tome, aktivnosti EU ovise o volji i mogućnostima svake države članice u pogledu prihvaćanja i pomaganja izbjeglicama. Većina izbjeglica za krajnju destinaciju najčešće bira zapadnu Europu. Nemoguće je zamisliti da bi morali biti prisilno smješteni na druga mjesta, mimo svoje volje. Solidarnost ne može značiti prisilno nametanje određenih kvota. Solidarnost se temelji na donošenju zajedničkog stajališta koje uzima u obzir mogućnosti svake države u pogledu prihvaćanja izbjeglica. Solidarnost je također sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima s ciljem pomaganja zemljama koje su se našle u takvoj potrebi.
Kako vidite budućnost EU? Je li Europa s više brzina prihvatljiva opcija?
Poljska želi ujedinjenu, jedinstvenu, ambicioznu i dinamičnu EU. Željeli bismo zajedno stvarati organizaciju koja će biti u stanju adekvatno odgovarati na globalne izazove te davati nove impulse i izvore razvoja našim narodima i društvima. Sve podjele na Europu “u dvije brzine” ili na Europu “čvrste jezgre” pravit će razliku među sudionicima europske integracije, dodjeljivati jednima privilegirani status, dok se drugi osjećaju kao da pripadaju drugome redu. Poljska se tome protivi i bit će zagovaratelj jedinstva i nedjeljivosti Europske unije.
