Iako su Austrijanci od ministra zdravlja Rudolfa Anschobera očekivali da će u utorak u svom obraćanju naciji najaviti nove, strože mjere u borbi protiv koronavirusa, to se nije dogodilo. Ali ono što mu je bilo izuzetno važno je prenijeti poruku ohrabrenja da će prvo cijepljenje protiv pošasti zvane koronavirus biti moguće već od siječnja slijedeće godine. „Već u siječnju možemo startati s prvim cijepljenjem. To bi bio jedan optimalan trenutak, jer se prethodno također mora računati i na val gripe“, istakao je Anschober dodavši: „Opskrba s cjepivom protiv koronavirusa je europski projekt, a ne pojedinačni projekt na nacionalnoj bazi. Tako funkcionira Europa“.
Pojasnio je kako EU preuzima financijski rizik sklopljenih preduugovora s proizvođačima cjepiva. Anschober je ustvrdio kako stvari s cjepivom, što se tiče Austrije „dobro stoje“ i da do prelaska ove u novu godinu ova alpska zemlja računa na 600.000 doza cjepiva protiv Covida-19 dostatnog za oko 300.000 ljudi. Prema ministrovim riječima cijepljenje bi prvo trebalo započeti s zdravstvenim i njegovateljskim osobljem, a u ljeto slijedeće godine bi ono trebalo biti prošireno i na stanovništvo. Izrazio je nadu, da bi unatoč velikoj skepsi koja vlada među Austrijancima kada je u pitanju cijepljenje bilo koje vrste, stopa austrijskih građana spremnih za cijepljenje protiv koronavirusa mogla iznositi oko 50 posto. Anschober je u svom govoru jasno i glasno upozorio Austrijance na fazu 4 zajedničke borbe protiv pandemije koronavirusa, „rizičnu fazu“ koja slijedi ujesen i zimu.
>> VEČERNJI TV Igor Štagljar: Nikada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe kao ove jeseni
„Dolaze dani, u kojima se moramo koncentrirati isključivo na ono što nam je važno“, rekao je Anschober, napomenuvši kako je to zdravlje. Izrazivši uvjerenje kako je prema njegovom mišljenju moguće spriječiti da drugi val zaraze ne zapljusne Austriju, pozvao je Austrijance „da izdrže, još nekoliko slijedećih mjeseci“. Jer kako je istaknuo nitko si više, pa ni Austrija ne može priuštiti drugi „lockdown“. Rekao je kako se za sada još ne zna da li će obzirom na epidemiološku situaciju biti moguće krajem godine održati Božićne sajmove ili balove na početku slijedeće godine, obećavši da će se sve poduzeti da se to omogući. „Bitan faktor je naravno i zimski turizam. On će biti moguć, a sigurnosni koncept kako to izvesti imati ću na stolu do kraja rujna“, poručio je Anschober, dodavši da se za priredbe koje su od rujna ponovno dozvoljene u većim zatvorenim prostorima preispituje situacija, što odgovara, a što ne odgovara epidemiološkoj situaciji i da li je ili nije potrebno uvesti dodatna ograničenja. Vezano uz aktualnu epidemiološku situaciju u zemlji Anschober je rekao kako su aktualne brojke „prerano-previsoke“.
Za uvođenje mjera upozorenja za putovanje u neke od europskih zemalja, pa tako i u Hrvatsku prije dva tjedna rekao je kako je to bila „ispravna odluka“. „I sada je vidljivo da je to funkcioniralo. Broj novih slučajeva zaraze u opadanju je i imamo više novoozdravljenih nego novozaraženih“, dodao je. Anschober, koji je i ministar za socijalna pitanja najavio je uskoro „Nacionalni Akcijski plan za borbu protiv siromaštva“, kako bi se ublažile socijalne posljedice pandemije koronakrize. Austrijski ministar zdravlja na kraju se je osvrnuo i na sve glasniju kritiku upućenu njemu i njegovom Ministarstvu socijalne skrbi, zdravlja, njege i zaštite potrošača, zbog brojnih greški s uredbama koje su u posljednje vrijeme izdavale kaos u praksi, između ostalih i one vezane uz mjere ograničenja pri ulasku u Austriju putnika iz 32 „rizične zemlje“, među koje su Austrijanci, unatoč našem negodovanju, svrstali i Hrvatsku.
„Kritizirajte me, to me ne smeta, jer kritika je sastavni dio demokracije, ali ne dirajte moje ljude u ministarstvu koji rade sedam dana u izuzetno teškim uvjetima“, rekao je Anschober ukazavši na „veliki Pensum“ Ministarstva zdravlja pretočen u brojke. A to su prema iznijetim podacima 91 donesena uredba od ožujka ove godine, od kojih su prema Anschoberovim riječima samo tri bile s greškama, 144 donesenih pravnih akata, 11.000 poslanih upita Pravnom odjelu Ministarstva, te 105.000 upita austrijskih građana i 333 pismenih upita upućenih Ministarstvu zdravlja preko hotline AGESA- austrijske agencije za zdravlje, koja je kako je istaknuto zabilježila 1,5 milijuna telefonskih poziva zdravstvene prirode.
