– Kao zapovjednik ponosan sam na rezultate akcije Oluja, ponosan ne samo zato što smo pobijedili nego i zato jer je šteta za civile i njihove domove bila minimalna – izjavio je general Ante Gotovina u svome obraćanju sucima Haaškog suda koji odlučuju o njegovoj i Markačevoj žalbi na osuđujuću presudu.
Gotovina je govorio na francuskom jeziku, a naglasio je kako je on prvi koji žali ako je činio pogreške u prošlosti, “uključujući i odluku da se ne predam sudu”. Žali i za svakim životom izgubljenim u akciji Oluja, ali tvrdi da se uvijek ponašao časno, “dao najbolje od sebe u teškim okolnostima”. Markač je pak u svome obraćanju sudu rekao da je iznenađen izvrtanjem činjenica o Domovinskom ratu koje je čuo tijekom rasprave.
Generali su se osobno obratili sucima na današnjoj žalbenoj konferenciji u haaškom procesu. U prijepodnevnim satima žalbu je najprije obrazložila obrana generala Gotovine, a u poslijepodnevnom terminu isto je učinila obrana generala Markača. Kasnije je tužiteljstvo iznijelo svoj odgovor na žalbu.
Prošlog mjeseca žalbeno vijeće haaškog suda izdalo je nalog i obrani i tužiteljstvu da svoja izlaganja usmjere na četiri točke: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka, kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima, može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara i, na kraju, treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.
Pratite tijek rasprave
18.55 sati
Ante Gotovina:
– Tijekom cijele svoje vojne karijere, nastojao sam svoju dužnost obavljati dostojanstveno i časno te sam uvijek davao sve od sebe kao zapovjednik i vojnik kako bi zaštitio civile. Kao zapovjednik, ponosan sam na rezultate operacije Oluja. Ponosan sam ne samo zato što smo pobijedili, nego i zato što je stradao minimalan broj civila i njihovih domova. Kao čovjeku, jako mi je žao za svaki izgubljeni ljudski život i uništenu imovinu. Ne mogu, međutim, biti odgovoran za to što su drugi učinili ili propustili učiniti dok sam ja već bio dalje u Bosni.
Do danas sam uvjeren da sam na najbolji mogući način ispunio svoju dužnost. Bili smo u borbi za život i smrt s neprijateljem, borili se kako bismo oslobodili našu zemlju. Trudili smo se pritom maksimalno zaštiti živote vojnika i civila. Ako sam činio greške, kao što je odbijanje predaje sudu, ja sam prvi koji zbog toga žali. Ne tvrdim da sam bezgrešan, ali nadam se da mi neće biti suđeno zbog toga što nisam bio savršen. No, čak i ako zaključite da sam donosio pogrešne odluke nećete ustanoviti da sam ikad želio ili pristao na to da bilo koji vojnik ili civil treba biti ubijen zato što je Srbin ili pripadnik neke druge nacionalne skupine.
Svjestan sam i živim s osjećajem zadovoljstva da su moji postupci tijekom akcije Oluje bili ispravni i moje zapovjedi su svjedočanstvo te činjenice. Stoga ne tražim od vas nikakve usluge, niti vas molim da učinite išta drugo od onoga što su moji branitelji zatražili u moje ime. Živim s osjećajem zadovoljstva što su moji postupci u skladu s postupcima poštenog i marljivog vojnog časnika koji je dao sve od sebe u teškim okolnostima.
Ako ovo Vijeće može jednostavno ispitati moje postupke u tom kontekstu, bit ću zadovoljan i neću moći tražiti ništa više – rekao je pred sudskim vijećem na francuskom general Ante Gotovina.
Mladen Markač sudu se obratio na hrvatskom jeziku:
– Iznenađen sam izrečenim navodima o Oluji koji nisu utemeljeni na činjenicama. Izazvan pokušajima preoblikovanja činjenica iz Domovinskog rata želim reći da nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti sam ratni zločinac. O postojanju udruženog zločinačkog pothvata prvi sam put čuo na ovom suđenju. Ni predstavnici europske zajednice ni bilo tko iz Hrvatske nije mi ukazao na postojanje udruženog zločinačkog pothvata. Nikada nitko mi nije ukazao na nezakonito postupanje pripadnika specijalne policije MUP-a na čiju profesionalnost sam posebno ponosan. Nisam planirao, počinio niti prikrivao bilo kakav zločin jer to nije u skladu sa mojim životnim svjetonazorom. Ja sam policijsko-vojni časnik koji je odgovorno izvršavao zadaće koje mi je nalagao ministar MUP-a RH. Moj posao bila je obrana i oslobađanje nelegitimno okupirane Hrvatske.
Nakon Markačevog govora, žalbena rasprava je zaključena.
18.43 sati – Nemamo svjedoka koji kaže "to je on htio reći". Mi svi nagađamo što je bila namjera i što je netko htio reći – kazao je Jones. Ništa od dokaza nije nešto što je definitivno i osuđujuće.
18.33 sati – Može li se tvrditi da su svi koji su bili na na sastanku na Brijunima sudionici udruženog zločinačkog pothvata. Tamo se samo spominje Tuđman, a mi moramo vidjeti koji je bio Markačev zadatak. Tuđman je Markaču rekao da se ne granatira Gračac već da ga se samo zauzme, a to je suprotno od UZP-a – kazao je odvjetnik Jones. Dodaje kako u transkriptu s Brijuna nema ničega okrivljujućega.
18.26 sati Sjednica je nastavljena s replikom odvjetnika generala Markača Johna Jonesa. Kaže kako tužiteljstvo nije odgovorilo na njihova pitanja već da su rekli isto kao i na suđenju.
18.10 sati Sudac: Pauza od 15 minuta
18.07 sati Tužitelj: Raspravno vijeće nije pogriješilo primjenjujući pravilo od 200 metara jer se margina pogreške pri granatiranju smanjuje što je oružje smješteno bliže cilju.
17.52 sati Prema naredbi generala Markača specijalna policija i HV tretirale su cijeli Gračac kao topnički cilj kada su ispalili na to mjesto 4. i 5. kolovoza 1995. godine 150 projektila. Treba odbaciti Markačevu argumantaciju, kaže tužitelj.
– U vezi sa protupravnim granatiranjem Gračaca, nemam namjeru ponavljati našu argumentaciju. Fokusirat ću se na Gračac, ali se granatiranje tog mjesta ne može komentirati samostalno. Topničkim postrojbama se naložilo da Gračac izloži topničkoj paljbi – dodaje.
17.45 sati Tužitelj: Zločini koji su počinjeni bili su posljedica udruženog zločinačkog pothvata. Markač je danas napominjao da je izabrao ljude koji su bili izvan te regije kako bi se smanjila mogućnost ubojstava, pljački, no to je bilo nedovoljno da se onemoguće zločini koj su bili počinjeni nad srpskim civilima.
17.34 sati Tužitelj: Hrvatsko rukovodstvo se složilo da protjeraju srpsko stanovništvo i Markač je sudjelovao u tome. Markač je predložio da se Srbi optuže za to da su izveli diverzantski napad i da to bude izgovor za početak Oluje.
Naredio je napad na Gračac i to je predstavljalo veliki doprinos zločinačkom pothvatu. Markač je znao da postoji zločinački plan da se gradovi koriste kao mete i da se napad upotrijebi da se krajinske Srbe natjera na iseljavanje. Napad na Gračac je predstavljao veliku operaciju i izveden je na organizirani način. Granatiranje Gračaca nisu učinili samoinicijativno Markačevi podređeni bez njegova naređenja.
17.30 sati Tužitelj: Naredio je nezakonito granatiranje Gračaca koje je dovelo do bjega civilnog stanovništva. Markač je trebao štiti preostale Srbe koji su ostali no umjesto toga omogućio je njihov progon. Markač je također znao za mogućnost i voljno je preuzeo rizik da će zločinački plan biti proveden i da se što više Srba protjera iz Krajine.
17.27 sati Tužiteljica: Granatiranje Knina, Benkovca i Gračaca počelo je u pet ujutro. Civili su se skrivali. U sedam sati počelo je granatiranje na Obrovac. Kratki predasi između granatiranja omogućili su civilnim stanovnicima da napuste gradove. Jedini put za bijeg koji je HV ostavila bio je potpuno zakrčen.
Naređenje o evakuaciji je postojalo, ali je izdano prvi put tek u šest sati popodne i nije moglo biti razlog bjega jer je on počeo 11 sati prije. Vlasti RSK-a su bile u panici i zahtjev za pomoć koji je poslan UN-u nije imao nikakvih posljednica. Vlasti RSK nisu bile u mogućnosti poslati naređenje o evakuaciji svima. Naređenje nije bilo djelotvorno i zbog toga je odbačeno kao alternativni uzrok bjega civilnog stanovništva.
17.22 sati Sudac: Je li naređenje o evakuaciji imalo utjecaja?
Tužiteljica: Ne, prekasno je izdano i nisu svi stigli otići prije napada.
17.20 sati Tužiteljica Brady: Uz sve dokaze i činjenice, postojao je zajednički zločinački plan da se srpsko stanovništvo ukloni iz Krajine. Žalba gospodina Markača zbog toga mora biti odbačena.
17.10 sati Sudac je zamolio tužiteljicu Helen Brady da se ne fokusira toliko na Gotovinu već generala Markača.
17.02 sati Tužiteljstvo: Treba imati na umu da su u dva mjeseca operacije HV i specijalna policija nastavili vršiti zločine nad Srbima i njihovom imovinom, ubijajući civile, paleći kuće. Pretresno vijeće je donijelo razuman zaključak o razgovorima u Brijunima.
Tužiteljstvo čita transkript razgovora na Brijunima: "Tuđman napominje kada se bude poduzimala opća ofenziva da će u Kninu zavladati veća panika. Tuđman ih onda podsjeća da se prisjtete koliko je hrvatskih mjesta i sela bilo razoreno. Gotovina mu odgovara: Ako je zapovijed za udar na Knin, mi ga za nekoliko sati rušimo kompletno."
Nadalje, tužiteljica čita transkript u kojem Tuđman govori o tome kako treba civilima pružiti mogućnost da izlaze.
"Tuđman: Važno je da ti civili pođu pa će onda i vojska. Kada kolone pođu to djeluje psihološki jedni na druge. Gotovina: Već sada ima veliko iseljavanje civila koji odlaze za Luku i Beograd, znači ako nastavimo, bit će onih koji nemaju mogućnosti otići." pročitala je iz transkripta tužiteljica.
16.57 sati Tužiteljstvo: Treba imati na umu da su u dva mjeseca operacije HV i specijalna policija nastavili vršiti zločine nad Srbima i njihovom imovinom, ubijajući civile, paleći kuće.
16.52 sati Tužiteljstvo: Iz cijelokupnog dokaznog materijala proizlazi samo jedan razuman zaključak; najkasnije s lipnjom 1995. godine postojao je zajednički plan da se ukolni sprsko civilno stanovništvo, a Markač je bio dio tog udruženog zločinačkog pothvata.
Ovo bi vijeće u cijelosti trebalo pogledati dokazni predmet i ispitati činjenice. Ja ću vam prikazati cijelu sliku. Prvo što želim napomenuti je ključna važnost ispitivanja na Brijunima i to u svijetlu događaja koji su im prethodili i koji su uslijedili. Časni sude, transkript sa Brijuna se ne može u potpunosti razumijeti i svrha operacije da se ne razmotre događaji koji su joj prethodili.
Tuđman je stvarao etnički homogenu Hrvatsku. Tuđman je smatrao da su Srbi u Hrvatskoj previše brojni i da predstavljaju stratešku prijetnju Hrvatskoj. Mjesec prije Oluje Tuđman se sastao sa svojim vijećem za obranu i nacionalnu sigurnost kako bi se razgovaralo o naseljavanju Hrvata iz inozemstva u kuće desetina tisuća Srba. Tuđman je provodio politiku diskriminacije, promovirali su politiku kojom je potican odlazak Hrvata u Krajinu kako bi ju ponovno naselili, a zagovaralo se da se Srbi ne vraćaju.
16.45 sati Sjednica se nastavlja odgovaranjem tužiteljstva na izlaganje obrane.
16.25 sati Sjednica je ponovno otvorena za javnost, no prvo je najavljena pauza od 15 minuta.
16.20 sati Sudsko vijeće zatvorilo je sjednicu kako bi mogli odgovoriti na pitanja vezana uz svjedoke čija imena nisu dostupna javnosti.
16.15 sati Izlaganje je nastavio odvjetnik generala Mladena Markača Tomislav Kuzmanović koji kaže kako sudsko vijeće nije moglo zaključiti na analizi od šest mjesta koja su granatirana u Gračacu, a bilo je bačeno 150 projektila, da je to bio napad na civilne objekte. Kaže kako je i svjedok Turkalj dao iskaz da se radilo o vojnim ciljevima te da nije bilo poginulih civila.
Sudac: Kažete da je od 150 projektila koji su pogodili Gračac analiziralo šest mjesta napada, vi kažete da je taj zaključak bio nerazuman?
Odvjetnik Kuzmanović: Ne, ja kažem da se na temelju te analize napad ne može nazvati napadom na civilna područja.
15.55 sati Tužiteljstvo izmišlja zakon, izmišljaju predmet protiv Gotovine i Markača. Kažu da ako su postojali i legitimni ciljevi, oni su ipak krivi. Tužiteljstvo je voljno da zauzme bilo kakav stav, tvrdi odvjetnik Jones.
15.52 sati Sudac je postavio tužiteljstvu pitanje ukoliko bi napad bio samo na vojne ciljeve bi li to i dalje bio zločin, tužiteljstvo je reklo da. Odakle im pravilo da je zločin ukoliko se računa kolateralna šteta? Tužiteljstvo će zauzeti bilo koji stav tako da sada tvrdi da postoji zločinački pothvat i ako se koriste zakonita sredstva i da to vrijedi jesu li civili napustili područje ili ne, kaže Jones.
15.45 sati Sudsko vijeće pokušava graditi kuću bez temelja, kaže Jones koji pomoću grafa objašnjava kako cijela optužnica pada u vodu ako padne tvrdnja o nezakonitom napadu.
15.40 sati Očigledno je da ukoliko nije bilo nezakonitog napada da Markač nije ni sudjelovao u njemu. Ne možete sudjelovati u nečemu čega nije bilo, rekao je odvjetnik Jones.
– Nigdje se ne spominje da treba spriječiti Srbe da se vrate. Operacija Oluja je bila u potpunosti zakonita i prvostupanjsko vijeće zaključilo je da je operacija Oluja bila zakonita kao i tužiteljstvo te da je problem bio u zločinačkom pothvatu oko operacije Oluje – kaže Jones.
15.20 sati – Ako uzmemo transkripte sa Brijuna i ako to pažljivo pročitamo vidjet ćete da se tu ne može naći zločinački pothvat. Niti jedan svjedok nije potvrdio tumačenje sastanka koje je iznijelo vijeće. Nitko nije mogao pronaći svjedoka koji bi mogao potvrditi da se to u Brijunima ticalo zločinačkog pothvata – rekao je odvjetnik generala Markača John Jones.
15.02 sati Suđenje se nastavlja. Nastavlja se čitanjem odluke kojom se nalaže dodatno brifiranje. Suci iz vijeća iznijeli su nove argumente o predmetu. Žalbeno vijeće traži da Gotovina iznese svoje prigovore u dodatnom podnesku u maksimalno 3.000 riječi koje mora biti dostavljeno.
13.56 sati Sudac: Stanka za ručak.
13.53 sati Sudac: Željeli ste nešto reći o novim tezama tužiteljstva?
Odvjetnik Kehoe: Kada je riječ o sugestijama tužiteljstva, mi smo prvi put čuli neke teze danas, a sada omogućiti tužiteljstvu da te teze nadograđuje ne bi bilo u skladu s ovo raspravom.
13.51 sati Obrana se osvrnula i na deportacije, kojih nije bilo jer deportacija prema definiciji mora biti organizirana kao i sredstva za njenu provedbu, kao i na odredbe međunarodnog prava koje se odnose samo na okupirani teritorij.
13.46 sati Mišetić: U vremenu počinjenja zločina nakon Oluje general Gotovina bio je u akciji u Bosni i Hercegovini i pretpostavio je da njegovi podređeni dobro obavljaju posao. Kasnije je raspravno vijeće utvrdilo da nije poduzeo mjere da se ti zločini spriječe. Te su mjere izmišljene, kažem izmišljene jer se o njima nikada nije raspravljalo na suđenju.
– Raspravno vijeće izrazito je ustanovilo da nije uzimalo u obzir alternativne vrste odgovornosti. Bilo bi nepravedno da general Gotovine sada bude osuđen na osnovi nečega što se generalu Gotovini nikad nije stavljalo na teret, nečega o čemu nije bio obaviješten te o čemu se nikad nije raspravljalo – kaže Mišetić.
13.42 sati Mišetić: Netočno je da su danas navedeni svjedoci izjavili kako su napustili Knin zbog straha od granatiranja. Oni su živjeli u neposrednoj blizini vojnih objekata, a izjavili su da su se samo nakratko povukli iz grada s namjerom da se vrate, a za konačno napuštanje tzv. Krajine odlučili su se tek nakon što su vidjeli da svi odlaze jer je tako naredio Martić.
13.37 sati Mišetić: Tužitelj je rekao da je jedna granata pala na 700 metara od cilja. To sam ja i jutros rekao, kako je pet granata od 900 palo izvan granice pogreške. Je li tamo kod groblja bilo vojnih ciljeva, o tome vijeće nije raspravljalo. Kada je riječ o žrtvama, postoji razlog zašto vijeće nije donosilo zaključke jer je to pitanje vrlo složeno. Samo vijeće utvrdilo je da su tri osobe poginule u Kninu za vrijeme akcije Oluja i prema forenzičkim nalazima nije utvrđeno da su stradali u granatiranju.
– Ovo je vrlo važno, osamnaest godina prošlo je od operacije Oluja, mi danas nemamo ni jedan slučaj da netko tvrdi da je izgubio nekoga u Kninu, prema tome ta su tri tijela i danas neidentificirana – ističe Mišetić.
13.27 sati Mišetić: Optužba navodi Galbraithove stavove o predsjedniku Tuđmanu, ali istovremeno ignorira njegove stavove o akciji Oluja. Njegovi su stavovi izneseni na ovom sudu gdje je kazao da primarni cilj akcije Oluja nije bio protjerivanje Srba.
– Srpski civili svugdje su otišli, osim u ova četiri grada, iz razloga koji nisu pretjerano granatiranje. Može li se onda reći da je na brijunskom sastanku donesena odluka o protuzakonitom granatiranju samo u ova četiri grada. Je li logična odluka da se radi o zločinačkom pothvatu samo u ova četiri grada kada su svugdje drugdje otišli iz sasvim drugih razloga i 60 dana prije u zapadnoj Slavoniji i iz cijelog ostalog područja tzv. Krajine. To je u potpunosti nerazumno, kaže Mišetić. Dodaje da se u tom kontekstu i izvrću riječi generala Gotovine s Brijuna.
13.23 sati Sudac: Kako objašnjavate svoj stav da je nerazumna odluka raspravnog vijeća da je zona u kojoj nema vojnih objekata civilna zona?
Mišetić: Odluka je nerazumna jer, prema slučaju Blaškić, tužiteljstvo mora dokazati da tamo nije bilo vojnih ciljeva, odnosno da su tamo bili samo civilni ciljevi. Prema tome jednostavno povući zaključke o civilnim ciljevima samo zato što je nešto 200 metara udaljeno od poznatog vojnog cilja nije razumno. To smo pokazali na primjeru željezničkog kolodvora i skladištu goriva koje se moglo koristiti u vojne svrhe. No raspravno vijeće time se uopće nije bavilo.
13.18 sati Suđenje se nastavlja replikom obrane. Mišetić: Optužba je, iako izgleda da brani zaključke raspravnog vijeća, zauzela neke nove stavove u stilu "ako već nismo dokazali jedno, onda morate uzeti u obzir nešto drugo pa donijeti odluku o krivnji generala Gotovine". Raspravno vijeće donijelo je u svojoj odluci nerazumne odluke vezane za određivanje civilnih ciljeva.
13.01 sati Sudac: Stanka od 15 minuta
13.00 sati Obrana je uložila prigovor na iznošenje argumenata tužiteljstva koje su najavili za popodnevnu raspravu, na što je sudac kazao da će sve biti uzeto u obzir i pravedno sagledano.
12.54 sati Tužiteljstvo: Malobrojni Srbi koji su ostali podvrgnuti su raznim oblicima maltretiranja, što je dovelo do novih odlazaka civila. Krivnja je generala Gotovine i u tome što nije poduzeo ništa da spriječi i kazni ovakve radnje svojih podređenih. Čak i ako žalbeno vijeće odluči da nije bilo udruživanja u zločinački pothvat, general Gotovina mora biti osuđen po nekim drugim osnovama jer je kriv za odlazak srpskog stanovništva. Naš je stav da je udruženi zločinački pothvat s ciljem protjerivanja Srba postojao, a tu namjeru Gotovina i ostali izveli su uz prekomjerno i neselektivno granatiranje, a namjeru su do kraja proveli njegovi podređeni na terenu.
12.48 sati: Tužiteljica: Brijunski sastanak pokazao je da je upravo to bio cilj udruženog zločinačkog pothvata, a to potvrđuju i sami komentari generala Gotovine koje smo već prije naveli. Napravljena je i promidžbena podrška ovom cilju kojom se Srbe s tog područja pozivalo da ostanu u svojim domovima, no u izjavama predsjednika Tuđmana vidljivo je da je to bila samo farsa.
12.43 sati Tužiteljica: Jedini legitimni ciljevi mogu biti oni koji će oslabjeti vojnu snagu protivnika. Akcija Oluja bila je usmjerena protiv civilnog stanovništva. Deportacije i premještanje stanovništva nisu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, i to je u operaciji Oluja prekršeno. Granatiranje u ovoj operaciji bilo je protuzakonito ne samo jer su gađani cijeli gradovi nego zato što je imalo za cilj protjerivanje stanovništva. Nakon toga napravljeni su i svi preduvjeti da se izbjegli Srbi ne vrate na područja s kojih su otišli.
12.38 sati Tužiteljica: Osvrnut ću se na četvrtu točku, treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada. Tužiteljstvo smatra da treba jer su napadi imali cilj protjerati stanovništvo. Mi ne želimo osporavati legitimnu vojnu akciju. Ako legitimni napad na vojne ciljeve kao usputni efekt ima odlazak civilnog stanovništva, zapovjednik ne bi trebao odgovarati jer to nije bila njegova namjera. No tu se radi o organiziranoj akciji čiji je cilj bio upravo protjerivanje i nanošenje štete civilnom stanovništvu, koliko god se obrana trudila u potpunosti okrenuti optužnicu.
12.33 sati Tužitelj: S obzirom na to da je u Kninu bilo prisutno tek 150 vojnika, broj ciljeva koji su u gradu gađani pokazuju da je napad sa 900 projektila bio neproporcionalan. U Kninu je bilo oko 15.000 civila uoči napada, a u trenutku ulaska HV-a u Knin ostalo ih je oko tisuću, ostali su napustili grad u strahu od tog granatiranja. Svjedoci su kazali da je šteta bila puno manja nego se očekivalo, no to je rezultat korištenja projektila manjeg kalibra, upravo zato da bi se zastrašilo stanovništvo.
12.30 sati – Čak i kad bi dokazi pokazali da je HV imao granicu od 700 metara, kakav bi onda bio kontekst napada? Topnici HV-a bili su dobro obučeni i znali bi da im oružje ima takva odstupanja pa to ide ponovno u prilog tezi da su cijeli gradovi bili ciljevi napada – kaže tužitelj. Dodaje da bi onda trebalo ići u analizu može li se takvo neprecizno oružje uopće koristiti u gađanju precizno određenih ciljeva.
12.26 sati Tužitelj: Konkretna mjesta udara samo su dio priče. Stvarno stanje bilo je puno teže, jedan svjedok kaže: Mjesto udara bio je cijeli Knin. Vatra je bila ravnomjerno raspoređena po cijelom gradu, a ne samo po ciljevima za koje su svjedoci znali. Što se tiče granice od 200 metara, ona je samo dio analize. Čak i ako se ona ukloni, vi i dalje morate potvrditi protuzakoniti napad zbog količine dokaza koji su prikazani.
12.19 sati Tužitelj: Topništvo je pogodilo i zakonite ciljeve i civilne objekte. Ako se i uzme granica od 400 metara, onda se radi o nepreciznom oružju kojim se gađalo, no to ne umanjuje samu prirodu napada. Također, napad na Knin nije bio bez žrtava jer je 14.000 Srba napustilo grad, a svjedoci su vidjeli i žrtve, poginule i ranjene. HV nije radio razliku između vojnih i civilnih meta, i to je raspravno vijeće pravilno utvrdilo, projektili su padali po cijelom gradu, pa i u blizini bolnice. Ovi udari nisu bili slučajni jer je vidljivo da je, recimo, groblje 700 metara od zakonitog cilja, bolnica 450 metara i tako dalje.
12.15 sati Sudac: Razjasnite nam dovodite li vi svoju logiku do te točke da čak i ako su mete napada bile isključivo vojne mete, sam napad bio je protuzakonit zato da se počini prisilno protjerivanje stanovništva?
Tužitelj: Da, o tome će moja kolegica govoriti nešto kasnije. Čak i ako je to samo kolateralna stvar, sam napad je po svojoj namjeri protuzakonit.
12.10 sati Tužitelj: Zanimljivo je da obrana sada prihvaća granicu od 400 metara koju je iznio pukovnik Leslie, no on je također iznio da su granate padale svuda po gradu. To pokazuje namjeru zapovjednika, koja se mora uzeti u obzir, nezavisno od granice od 200, 400 ili 700 metara u odnosu na cilj, a ta namjera vidljiva je u Gotovininoj zapovjedi da se otvara vatra na same gradove.
12.07 sati Sudac: Ako je granatiranje bilo neselektivno, kao u Sarajevu koje ste spomenuli, kako to da nije bilo žrtava ili ih je bilo vrlo malo?
Tužitelj: Naš je stav da je napad protuzakonit jer je bio dio pothvata protjerivanja civila, a nije cilj pokazati kako su ti civili poginuli. Postoje izvješća koja pokazuju da je bilo žrtava, no to nije dio našeg dokazivanja.
12.05 sati – Smatramo kako je raspon od 200 metara raspravno vijeće pravilno primijenilo. To je uvedeno kako bi se pokazalo da Rajčićevo tumačenje gađanja ciljeva nije vjerodostojno kada se uzmu u obzir sve okolnosti i sama zapovijed generala Gotovine – smatra tužiteljstvo.
12.01 sati Tužitelj: O karakteru napada topništva HV-a govore i podaci o tome da su gađali stan u kojem je navodno boravio Milan Martić, a to je civilna zgrada. Prema tome se vidi stav HV-a o civilima koji su živjeli u Kninu. Zato se ispravno došlo do zaključaka kako se radi o protuzakonitim napadima. U topničkim dnevnicima postrojbi koje su gađale ciljeve navodi se kako su gađali gradove.
11.56 sati Tužitelj: Osim zapovijedi generala Gotovine postoje i izvješća s terena koja govore o samim aktivnostima u kojima se navodi koliko je granata ispaljeno na gradove, što je u skladu s onim što je razgovarano na Brijunima. U izvješću sudskog vještaka za granatiranje stoji da je cilj ovakvog granatiranja istjerivanje civila iz grada. To je rekao vještak koji je doživio granatiranje Sarajeva iz vlastitog iskustva. Isto su iznijeli i neki drugi vojnici.
11.51 sati: Tužitelj: Činjenica da postoje zakoniti ciljevi unutar nezakonitih napada nije važna. Da, bilo je zakonitih ciljeva, no treba gledati druge dokaze. Osim sastanka na Brijunima, znamo da je Gotovina izdao zapovijed za napad 2. kolovoza, kojom je naredio, između ostalog, i napade na gradove kao ciljeve. U zapovjednom lancu Rajčić u svojoj zapovijedi kaže da treba staviti spomenute gradove pod topničku vatru.
11.47 sati Sudac: Stoje li vaši navodi i ako se granica od 200 metara ukine? Ne može li se onda smatrati da su mjesta udara granata onda bila jednostavno pogreška s obzirom na to da tamo nije bilo civilnih žrtava?
Tužitelj: Pokušat ću ići redom. Mi znamo da je na ta četiri grada ispaljeno 1200 granata, od toga 900 na Knin. Uspjelo se identificirati samo 10 posto udara. Pola njih dolazi unutar 200 metara, a polovica izvan toga. Obrana je uzela i ostale podatke i ustvrdila da je 95 posto palo unutar 200 metara. Za to nema realne osnove.
11.44 sati – Kopnene snage HV-a ušle su u gradove nakon topničkog djelovanja i pokazalo se da je Gotovina bio u pravu. Ostalo je uglavnom starije stanovništvo, koje je onda kasnije bilo žrtvom napada Gotovininih i Markačevih podređenih. Politika Hrvatske bila je i naseljavanje kuća izbjeglih Srba kako se ovi ne bi vratili – kazao je tužitelj.
11.40 sati Tužitelj: Granatiranje ova četiri grada bilo je dio šire akcije čiji je glavni cilj bio da se ukloni srpsko stanovništvo iz Hrvatske. Tadašnji veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith izjavio je da je predsjednik Tuđman bio sklon homogenoj Hrvatskoj i bio je sklon preseljenju civila. Prema brijunskom transkriptu Tuđman je kazao kako je važno da i civili odu, jer će vojska onda krenuti za njima. General Gotovina kazao je tada kako treba nastaviti s pritiskom jer onda neće ostati puno civila. Srpsko stanovništvo bilo je strateška prijetnja Hrvatskoj.
11.33 sati Suđenje se nastavlja. Izlaganje počinje tužitelj Douglas Stringer. Raspravno vijeće, prema njegovu mišljenju, ispravno je prosudilo da je HV izveo protuzakonite napade na Knin, Benkovac, Gračac i Obrovac kao dio proširene akcije udruženog zločinačkog pothvata koji su generali Gotovina i Markač dogovorili i s predsjednikom RH Franjom Tuđmanom.
– O tome postoje i brojna izvješća s terena, a dokazuju i da je zapovijed generala Gotovine bila da se gađaju cijeli gradovi – kaže tužitelj.
11.15 sati Sudac: Stanka od 15 minuta.
11.14 sati Tužitelj izjavljuje da je primijetio da legenda i omjeri na prikazanim kartama granatiranja ne odgovaraju nacrtanim radijusima od 200 metara, na što je sudac odgovorio da će sve to poslije pogledati.
11.08 sati Ni jedan dokaz nije pokazao da je 1200 granata koje su pale na gradove izazvalo razaranje civilnih ciljeva niti je ijedna žrtva stradala. To bi moglo dovesti do zaključka da je HV totalno nekompetentan da pogodi gađane ciljeve što, naravno, nije točno. Jasno je, i prema mišljenjima svjetskih vojnih stručnjaka, da su ciljevi bili precizni i vojni. Zapovijedi generala Gotovine bile su usmjerene na vojne ciljeve, svi dokazi idu tome u prilog i zato tražimo oslobađajuću presudu za generala Gotovinu, zaključila je obrana.
11.00 sati Gotovinina obrana ističe da, ako se obori pravilo o 200 metara, onda padaju sve ostale optužbe koje osuđuju generala Gotovinu.
– Srpsko stanovništvo napustilo je teritorij takozvane Krajine iz razloga koji nemaju veze s navodnim protuzakonitim granatiranjem. Priloženi dokumenti pokazuju vam kako su ih pozivali njihove vođe. Ne postoji ni jedan civil koji je izjavio da je napustio teritorij zbog prekomjernog granatiranja. Naš je zadatak da dokažemo kako oni zbog toga nisu otišli. Jednom kad je civilno stanovništvo doznalo da je izdana naredba za evakuaciju, oni su odlučili otići – kaže Mišetić odgovarajući na pitanje suca i kaže kako postoji i izvješće UN-ova zapovjednika Sektora jug, a o tome raspravno vijeće nije raspravljalo.
Mišetić napominje da postoje i izjave srpskih zapovjednika koji su svjedočili kako je evakuacija krenula prije, no raspravno vijeće to nije uzelo u obzir.
10.53 sati Mišetić: Na brijunskom susretu nije izrečena ni jedna rečenica o protuzakonitom granatiranju, s tim se slažu i vijeće i optužba, no vijeće je kasnije zaključilo da se o tome raspravljalo zato što su donijeli zaključak kako je protuzakonitog granatiranja bilo na terenu.
– Optužba i sama priznaje da ne postoje dokazi da se na brijunskom sastanku razgovaralo o progonu civilnog stanovništva ili topničkom granatiranju cijelih gradova – kazao je Mišetić
10.47 sati Obrana se očituje o četvrtom pitanju koje glasi: treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada. Obrana kaže: Ne.
Mišetić: Raspravno vijeće zaključilo je da je cilj hrvatskog vodstva bio trajno istjerati srpsko stanovništvo te da su to htjeli postići gađajući cijele gradove, a među njima i civile. Zaključili su da je do deportacija došlo zbog protuzakonitih granatiranja gradova. Ako se pokaže da tog granatiranja nije bilo, a ono se temelji na pravilu o 200 metara, onda ne postoji ni zajednički zločinački pothvat.
10.45 sati Sudac Robinson: Kažete da postoje dokazi da je 95 posto granata palo na vojne ciljeve.
Mišetić: Tako je.
Sudac: Znači li to da je preostalih 5 posto palo civilne ciljeve?
Obrana: Ne, naš je stav da se radilo u pogreškama u gađanju. I oni su bili usmjereni u vojne ciljeve, no moguće je da su promašili.
10.40 sati Mišetić: S obzirom na to da ne postoje nikakvi dokazi da je na mjestima gdje je bio Milan Martić bilo ikakvih civila, gađanje zapovjednika neprijateljskih snaga najviši je legitimni vojni cilj. Legitimno je i gađanje njegovih skrovišta. U ovom slučaju ne postoje nikakvi dokazi da su gađani civili oko Martića.
10.36 sati – Iz izvješća topništva Hrvatske vojske vidljivo je da su ciljevi topništva bili u skladu sa zapovijedi generala Gotovine da se gađaju isključivo vojni ciljevi – navodi odvjetnik Mišetić.
Mišetić: Ako se odbace svjedočenja onih svjedoka koja se temelje na dojmu o padanju granata po cijelom Kninu, jasno je da su gađanja bila selektivna i usmjerena na vojne ciljeve. To je priznalo i raspravno vijeće. Osjećaj svjedoka samo pokazuje da su vojni ciljevi bili po cijelom Kninu, a sami svjedoci izjavili su kako ne znaju gdje su se vojni ciljevi u gradu nalazili.
10.31 sati Mišetić: Raspravno vijeće nije koristilo nalaze UN-a jer bi u tom slučaju njihova odluka morala biti drugačija. Naredba generala Gotovine bila je takva da se gađaju samo vojni ciljevi, to je potvrdio zapovjednik topništva Marko Rajčić, što potvrđuju i sva izvješća UN-a s terena.
– Rajčićevo objašnjenje raspravno vijeće nije prihvatilo jer su se poslužili svojim zaključkom o 5 posto granata koje su navodno pale na civilne ciljeve, koje su sami označili kao civilne ciljeve, i okarakterizirali Gotovininu zapovijed kao protupravnu – kaže Mišetić.
10.26 sati Mišetić: Ako je pravilo o 200 metara netočno, onda se svi zaključci vezani uz to pravilo moraju odbaciti kao pogrešni. Nema dokaza da je HV namjerno gađao civilna područja. Pogrešno je da granate nisu mogle pasti više od 200 metara od vojnih ciljeva jer nisu obrazložili razloge zašto granate ne mogu padati dalje od 200 metara. Nalazi s terena iz Benkovca, Obrovca, Gračaca i Knina pokazuju suprotno. Da su prihvatili standard koji je naveo general Leslie, standard od 400 metara, vidjeli bi da je samo 0,05 posto projektila u Kninu palo izvan te granice.
10.22 sati Riječ uzima odvjetnik Luka Mišetić koji će iznijeti žalbu vezanu za treće i četvrto pitanje.
– Treće pitanje glasi može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara? Odgovor je ne jer se svi zaključci vijeća temelje na tom pravilu o 200 metara.
10.15 sati Kao primjer nelogičnosti pravila raspravnog vijeća o 200 metara obrana pokazuje prazno polje na koje su pale tri granate i koje je označeno kao civilno jer je HV gađao vojni objekt udaljen 400 metara.
– No da je HV gađao vojarnu tzv. vojske RSK koja se nalazi blizu tog polja, onda bi ono bilo vojno polje – kaže Kehoe i dodaje kako prema tome proizlazi da su civilni ciljevi određivani prema onome što je HV gađao, a ne po tome je li tamo bilo civila ili ne. Očito je pogrešan zaključak da se civilna područja određuju prema radijusu od 200 metara od vojnog cilja.
10.10 sati Kehoe: Vijeće je primijenilo pravilo o 200 metara da ispuni rupe u navodima tužiteljstva. Dodijelili su civilni status svakom području udaljenom više od 200 metara od poznatog vojnog cilja.
Odvjetnici generala Gotovine prikazali su i kartu grada Knina na kojoj se vidi gdje su padale granate te upozorili kako je došlo do okretanja teze. Raspravno vijeće, umjesto da je tražilo dokaze da su gađani civilni ciljevi, tražilo je od obrane da dokaže kako tamo nisu bili civilni ciljevi.
10.05 sati Ako se ocijeni da je pravilo o 200 metara pogrešno, onda se mora odbaciti i zaključak o mjestima pada projektila, obrazlaže Kehoe žalbu na drugu točku. Kehoe: Tužiteljstvo nije priložilo nikakve dokaze da su mete koje su označili kao civilne zaista bile civilne niti su priložili ijedan dokaz da je netko od civila poginuo. Teza tužiteljstva glasila je da je bilo malo ciljeva koji su se mogli okarakterizirati kao vojni pa su napade označili kao protupravne napade na civile. Kada je obrana dokazala postojanje vojnih objekata u gradovima, onda je vijeće uvelo pravilo 200 metara kako bi pogodovalo tužiteljstvu.
10.02 sati Odvjetnik Kehoe: Raspravno vijeće nigdje u spisu ne obrazlaže zašto je određena granica greške od 200 metara pa je jasno da ga je odredila proizvoljno. Zato smatramo da je vijeće pogriješilo, o njemu nije bilo govora tijekom suđenja i ono ne može biti temelj za donošenje odluke.
10.00 sati Kehoe: Vrsta topa koja se spominje u optužnici uopće ne postoji, a udaljenost od 26 kilometara s koje se gađalo prema svim vojnim standardima prihvaća pogreške pri gađanju veće od 200 metara.
9.53 sati Odvjetnik Kehoe obrazlaže stavove obrane vezano za pitanje udaljenosti pada granate 200 metara od vojnog cilja ističući da ta udaljenost nije nikakav prihvaćeni standard, već ga je raspravno vijeće samo uvelo i odredilo kao takvo.
Kehoe: Topnička djelovanja i dnevnici gađanja pokazuju upravo suprotno, zapovijed generala Gotovine bila je profesionalno i precizno gađanje vojnih ciljeva. Ni jedan dokaz ne postoji koji bi pokazao da je od granatiranja poginuo ili je ranjen ijedan civil na tom području pa ostaje pitanje zašto je vijeće izmislilo tu terminologiju i uvelo to pravilo o 200 metara koje nije potkrijepljeno nikakvim dokazima niti se o tome tijekom suđenja raspravljalo.
9.50 sati Kehoe upozorava da izvješća UN-a iz 1995. godine pokazuju kako su topnička djelovanja bila profesionalno izvedena i kako nije bilo prekomjernog granatiranja. To su, kaže, pokazala i ostala usklađena izvješća u kojima se navodi da nije bilo nikakvih protupravnih napada. Nigdje nema ni jedne izjave da je netko od Srba napustio tzv. Krajinu zbog protupravnog napada ni dokaza da je ijedan srpski civil poginuo zbog nekakvog prekomjernog granatiranja.
9.44 sati Odvjetnik Kehoe izlagat će o prva dva pitanja na koja se žali Gotovinina obrana. Počeo je s kratkim čitanjem zaključka raspravnog vijeća o odlasku srpskih civila s područja takozvane Krajine.
9.41 sati Sudac je pozvao odvjetnike da u svojim izlaganjima budu sažeti i izravni te kazao kako o uvođenju novih dokaza žalbeno vijeće još mora raspraviti pa neka posebno naglašavaju kada se ti novi dokazi spominju. Objasnio je način rada i pozvao odvjetnike generala Gotovine da počnu s izlaganjem.
9.30 sati Nakon predstavljanja obrane i tužiteljstva sudac objašnjava zašto je sazvana današnja rasprava. Pročitao je zahtjeve generala Gotovine i Markača i dijelove optužnice na koje se žale.
josipovica i mesica u remetinac