“Nisu ljudi tu zbog kapitalizma, nego je kapitalizam tu za ljude”, filozofija je utemeljitelja DM-a i filantropa Götza Wernera nedovoljno osviještena kod nas, osobito među imućnim pojedincima, koji nisu svjesni da je u civiliziranom i humanom društvu dužnost onih koji u svojim rukama imaju moć i kapital da pomažu najslabije i zajednicu u kojoj su se obogatili. Na Zapadu se smatra nepristojnim da poduzetnici ništa ne ostave zajednici u kojoj djeluju jer je dužnost imućnih članova društva brinuti se za zajednicu i donacijama joj vratiti dio duga. Iako i kod nas niz moćnih korporacija izdvaja milijune u dobrotvorne svrhe, više su nas zanimali pojedinci koji redovito doniraju novac ranjivim skupinama i kad im se donacije ne odbijaju od poreza, a usto i odnosom prema radnicima pokazuju da njihovo dobrotvorstvo nije maska za uljepšavanje njihova lika. Može netko izdvojiti milijune u humanitarne svrhe, ali ako izrabljuje radnike, ako nije svjestan promicanja solidarnosti i općeg dobra, teško se može svrstati u filantrope. Ante Vlahović, predsjednik uprave Adris grupe, osim što je utemeljitelj Zaklade Adris, koja pomaže studente, znanstvenike, siromašne te kojom se financira očuvanje baštine i okoliša, prije nekoliko godina dao je najveću osobnu donaciju u Hrvatskoj od milijun i pol eura u dionicama Adrisa za nezbrinutu djecu i starije i nemoćne. Zasad je, koliko se zna, naš najveći filantrop. Vlahovićeva filozofija o kapitalizmu bliska je Wernerovoj jer je vođen idejom, kažu mu suradnici, da nisu sustavi tu da bi bili zapreka čovjeku, nego je važno kako u njima prolazi čovjek.
Briga za zajednicu
Pokojni sociolog prof. dr. Zoran Malenica, koji je bio izuzetno socijalno osjetljiv, Vlahovića i Zakladu Adris isticao je kao pozitivan primjer brige poduzetnika za zajednicu. Vlahović ne voli govoriti o svojim osobnim donacijama ni o Zakladi Adris, na čijim su stranicama tek zabilježene njegove riječi da je “izvorna zamisao Zaklade Adris bila i ostala promicati kulturu izvrsnosti, znanja i solidarnosti u hrvatskome društvu. Zagovarati učenje, rad i zauzetost za opće dobro, slijediti liniju dijaloga etičkih vrijednosti i postignuća suvremene znanosti te zajedno osvajati prostor nade za nove naraštaje hrvatskih ljudi.” Nije popustio ni ovaj put na naš novinarski upit, pa smo odgovore na osobna pitanja morali potražiti od njegova dugogodišnjeg bliskog suradnika Predraga Grubića, inače direktora korporativnih komunikacija u Adrisu.
– On je tihi dobrotvor koji ne voli govoriti o svojim donacijama. Nije poznato u javnosti da je Vlahović godinama i prije pokretanja Zaklade Adris svoje honorare iz NO-a izdvajao za siromašnu i djecu bez roditelja, usto što je njegova osobna donacija od milijun i pol eura u dionicama djeci bez roditelja i starijima i nemoćnima dana 2006. Porečko-pulskoj biskupiji najveća donacija u društvu. Dok kao gospodarstvenik ima strast za pobjeđivanjem, kao čovjek ima u sebi samozatajnost, tišinu kad daje. On je negacija cirkuskog estradiziranog doba. Svakodnevno osim Zaklade Adris, i osobno pomaže potrebitima – kaže Grubić.
Nedavno je u Hrvatskoj gospodarskoj komori, govoreći o tome kako su bitne vrijednosti i kriteriji po kojima odabiremo ljude, Vlahović kazao i da nije grijeh imati, nego imati a biti neodgovoran prema zajednici i ne pomagati jer smatra, dodaje Grubić, da se prepoznajemo po djelima, a ne pa onom što imamo. Zaklada Adris, osnovana 2007., neovisna je o tvrtki Adris, koja također donira novac, a prvi predsjednik te Zaklade bio je pokojni Jadranko Crnić, prvi predsjednik Ustavnog suda, ali i predsjednik Hrvatskog crvenog križa, koji je, osim što je bio istinski branitelj ljudskih prava, bio cijenjen i zbog svoje ljudskosti i humanosti. Nakon njega predsjednici Zaklade Adris birani su pažljivo pa joj je na čelu bio prof. dr. Zvonimir Mareković, a danas je astronom Korado Korelević. Tvrtka Adris obvezala se da će 1% neto dobiti izdvajati u svrhu Zaklade, u kojoj se novac izdvaja za znanje i otkrića, ekologiju, baštinu i dobrotu. Više od 30 milijuna kuna Zaklada Adris donirala je od pokretanja, podijeljeno je više od 250 stipendija nadarenima, donacije su davane i za znanstvene projekte Institutu Ruđer Bošković i Institutu za mozak, kaže nam Grubić, a među njihovim stipendistima bili su i violončelist Stjepan Hauser iz 2Cellosa i znanstvenik Tomislav Domazet Lošo.
Odnos prema radnicima
– Vlahović je svjestan kao poduzetnik da svoju odgovornost u društvu ne iscrpljuje samo zapošljavanjem nego i odnosom prema zaposlenicima i njegovanjem kulture solidarnosti. Zato je Adris dugo prednjačio u socijalnim pravima radnika. Ne želim govoriti o tome je li vjernik jer je to njegova privatna stvar, ali mogu reći da drži do etičkih vrijednosti, do kršćanske etike – kaže Grubić.
Nije Vlahović jedini u našem društvu koji pomaže potrebitima, ali je, koliko se zna, najveći pojedinačni donator među imućnima. Pokušali smo doznati i tko su najveći pojedinačni donatori Caritasa, no iz uprave Caritasa nam je odgovoreno da žele ostati anonimni.
>>Sa 505 milijuna eura na ćevape
>>Top 100 najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj
ha ha a sto nam ne napisete kako je doticni gospodin dosao do novca..napisite nam kako je dok smo mi ostali isli u rat kupio adris adrisovim novcem..uktao je od drzave hrvatske 500 milijuna eura minimalno poklonio 2,3 milijuna i sad je dobrotvor..