Područje javne nabave smatra se osobito osjetljivim na korupciju. Prema podacima Europske komisije, korupcija europsku ekonomiju stoji 120 milijardi eura godišnje, što je gotovo jednogodišnji proračun EU-a. Vjerojatnost pojave korupcije veća je kada u dodjeli proračunskih sredstava postoji mogućnost diskrecijskog odlučivanja. Stoga se unutar EU već dugi niz godina prepoznaje važnost detaljnog normiranja područja javne nabave. Uspostavljanje kvalitetnog zakonskog okvira u području javne nabave, utemeljenog na pravnoj stečevini EU-a, predstavlja sastavni dio antikorupcijskih strategija europskih zemalja.
Naš zakonski okvir u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU-a na području javne nabave te predstavlja moćan instrument u borbi protiv korupcije. Zakon o javnoj nabavi sadrži niz mehanizama usmjerenih na povećanje transparentnosti, sprječavanje sukoba interesa, odnosno prevenciju koruptivnih radnji sudionika postupka. Tako Zakon propisuje da će iz postupka javne nabave biti isključeni ponuditelji koji su pravomoćno osuđeni za određena taksativno navedena kaznena djela (udruživanje za počinjenje kaznenih djela, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba položaja i ovlasti, zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, i sl.). Zakon također propisuje da su se naručitelji dužni pridržavati načela transparentnosti, pa su tako između ostalog obvezni objavljivati postupke nabave na internetskim stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave, objavljivati dokumentaciju za nadmetanje, javno otvarati ponude i na tom otvaranju čitati cijene ponuda, objaviti registar sklopljenih ugovora i sl. Naručitelji su također dužni na svojim internetskim stranicama i u dokumentaciji za nadmetanje objavljivati popis gospodarskih subjekata s kojima ne smiju sklapati ugovore jer su s njima na neki od propisanih načina interesno povezani. Ako bi takve ugovore ipak sklopili, oni bi bili ništetni. Također, osigurana je i pravna zaštita protiv odluka naručitelja pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave. Komisija svoje odluke javno objavljuje (u punom obliku, s podacima o strankama) na svojim internetskim stranicama, što je još jedan snažan antikorupcijski mehanizam.
Međutim, valja se riješiti u javnosti raširenog mišljenja da je svaka povreda zakonom propisanih pravila u postupku javne nabave posljedica korupcije. S druge strane, čak i kada svi sudionici postupka nabave u potpunosti „igraju po pravilima javne nabave“, to nužno ne znači da nije bilo koruptivnog djelovanja.
Tu na scenu stupa redoviti represivni aparat – USKOK i Državno odvjetništvo. Prema podacima iz zemalja EU-a najviše koruptivnih radnji u sustavu javne nabave događa se u samoj fazi izvršenja ugovora (nakon dovršetka postupka nabave i nakon sklapanja ugovora) i to na način da ponuditelj u ponudi postavi nižu cijenu, a da se ona naknadnim dogovorom zainteresiranih strana povećava ili se bez provođenja novog postupka od istog ponuditelja nabavljaju dodatni radovi, roba ili usluge. Iz tog razloga borba protiv korupcije ne počinje i ne završava na Zakonu o javnoj nabavi. Nužno je provoditi sustavnu edukaciju i podizanje svijesti o štetnosti korupcije u javnoj nabavi te jačati suradnju između tijela sustava javne nabave i tijela represivnog aparata radi međusobne razmjene informacija i edukacije.
Slične zaključke u pogledu ciljeva suzbijanja korupcije u javnoj nabavi navodi i Strategija suzbijanja korupcije Sabora RH iz 2008. godine. Transparentni postupci javne nabave u kombinaciji s kvalitetnom edukacijom djelatnika u tijelima iz sustava javne nabave smanjuju prostor za korupcijska djelovanja, što u konačnici rezultira ostvarivanjem društvene koristi.
