Ministar obrane Ivan Anušić u Bruxellesu je, po završetku ministarskog sastanka u NATO-u na kojem se planirao srpanjski summit saveza u Washingtonu, komentirao vruće teme, poput (ne)dostizanja cilja izdvajanja za obranu u vrijednosti 2 posto BDP-a i pripreme za uvođenje neke nove vrste vojnog roka u Hrvatskoj, ali nešto treće iz njegove izjave moglo bi odjeknuti.
Ne imenujući Srbiju, ali očito misleći na tu državu, ministar Anušić je najavio da će Hrvatska na summitu NATO-a u Washingtonu sredinom srpnja pokrenuti raspravu o hibridnom ratovanju deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije u jugoistočnoj Europi.
- Zna se o kome govorimo, zna se o kojim njihovim potezima govorimo - rekao je Anušić u izjavi novinarima u Bruxellesu. - Znači, hibridni ratovi koji se vode ovdje, u jugoistočnoj Europi, a koji su produžena agresija ruske politike i ruske agresije u Ukrajini. Mora se jednostavno na drugačiji način s time obračunavati, hajmo to tako reći. Komunicirati na drugačiji način i povlačiti poteze koji će poručiti tim deklariranim i nedeklariranim saveznicima Rusije na ovim područjima da ne mogu sjediti na dvije stolice - dodao je ministar obrane.
Pitanje na koje je odgovarao odnosilo se na to tko će predstavljati Hrvatsku na summitu NATO-a u Washingtonu, a Anušić je odgovorio da se na takvim sastancima na vrhu uime Hrvatske izmjenjuju premijer i predsjednik Republike.
VEZANI ČLANCI:
- Ide i ministar obrane, ali je pitanje tko će biti ministar obrane nakon izbora. Tako da ćemo vidjeti kad prođu izbori. Ali svakako se pripremamo za Washington, najbitniji sastanak koje NATO članice mogu imati, gdje će se konkretizirati neke stvari. Ono što Hrvatska sa sobom nosi, to je jedna tema koju želimo staviti na stol i osvijestiti sve članice NATO-a upravo u Washingtonu, a to je tema hibridnog rata deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funckioniraju i postoje na jugoistoku Europe - rekao je Anušić.
Sastanak ministara obrane iz 31 zemlje članice NATO-a i Švedske održan je danas, u tjednu nakon kontroverzne izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na jednom predizbornom skupu rekao da, u slučaju da ponovno postane predsjednik, Sjedinjene Države ne bi automatski stale u obranu zemlje saveznice koju bi napala Rusija. Trump bi najprije pogledao je li napadnuta saveznica dovoljno izdvajala za obranu. Ako nije, Amerika joj ne bi pomogla i on bi, štoviše, ohrabrio Rusiju da radi s tom NATO članicom što god želi. NATO saveznici su na summitu 2014. kao cilj izdvajanja za obranu odredili 2 posto BDP-a, s idejom da svi dođu do tog cilja 2024., a trenutni podaci pokazuju da će taj cilj ove godine ispuniti 18 zemalja (od 31). Hrvatska ga neće ispuniti. Ali, ministar Anušić na pitanje o svemu tome odgovara kako nema bojazni da će Hrvatska biti drugorazredna članica u slučaju da Trump podijeli NATO članice na one koje ispunjavaju obveze i uživaju zaštitu SAD-a, te na one koji ne ispunjavaju obveze i ne uživaju sva prava.
- Ne funkcionira NATO tako, nema prvog i drugog plana, svi smo saveznici, svi smo jednakopravni, snažni i jaki. Ali, naravno da na ovakvim sastancima moramo biti i mi konkretni, naravno da preuzimamo obvezu od 2 posto BDP-a, kao što su svi drugi preuzeli. Ključno je razgovarati, dogovarati, preuzimati obveze, ali kad se obveze preuzmu onda i ispuniti te obveze, u smislu realizacije, a ne da ostanu prazna slova na papiru. U idućih nekoliko godina Hrvatska će doći do tih 2 posto. Svake godine povećavamo investiranje u naoružanje i modernizaciju Oružanih snaga i mi ćemo taj postotak dostići. Nije jednostavno to napraviti preko noći, to su vrlo velika sredstva. Ali ako kažemo da su od 2016. do 2024. godine 122 posto povećana ukupna izdvajanja Hrvatske za modernizaciju i orpemanje OS-a, to je velika stvar. Tako da ćemo to i nastaviti - rekao je Anušić.
Novinari su ga pitali ima li što novo oko ideje vojne obuke. Ministar se požalio na pretjeranu politizaciju te teme. I najavio da ta ideja sigurno neće zaživjeti već ove godine.
- Priprema se dokumentacija, prijedlozi, oni će biti vrlo brzo na stolu kod premijera i predsjednika države. Prijedlog će biti primijenjiv na današnje okolnosti, na današnje vrijeme, na današnje promišljanje mladih ljudi o vojnom roku. Rečeno je da je to jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt. Moramo infrastrukturno pripremiti kapacitete naših vojarni, kapacitete naših Oružanih snaga koje mogu voditi novake kad budu došli na odsluženje vojnog roka. To zahtijeva vremena. Uz sav napor, to ove godine ne može biti, sigurno. Ključno je reći da je potrebna prilagodba Oružanih snaga, kako u financijskom, tako i u infrastrukturnom smislu. Ono što otežava provedbu jednog općekorisnog poteza i projekta, koji je također u EU i NATO-u tema broj 1, je to što kod nas naravno to postaje politička tema, a to smo željeli izbjeći. Sad već neke političke stranke osuđuju taj projekt iz samo jednog razloga: jer su izbori pred vratima. Nije problem kako dobiti izborni glas, bitno ga je dobiti. I onda se služenje vojnog roka dovodi u centar političke rasprave, što sam ja stvarno želio izbjeći. Ali, nažalost, izgleda da to nećemo moći izbjeći. Tako da ćemo mi nastaviti i dalje s našim pripremama. Ali, sama realizacija toga neće biti moguća ove godine, to je sigurno - rekao je ministar obrane.
Na marginama ministarskog sastanka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, Hrvatska je potpisala pismo namjere o zajedničkoj nabavci naoružanja u skupini 17 zemalja, pod vodstvom Velike Britanije. Cilj je brže i povoljnije nabavljati streljivo i naoružanje, a paralelno s time cilj je i jačati vojnu proizvodnju u svim tim zemljama.
Nastavak vojne pomoći Ukrajini također je bila tema razgovora u Bruxellesu, a Anušić je novinarima izjavio da je vrijednost dosad isporučene hrvatske vojne pomoći Ukrajini 185 milijuna eura.
- Ukrajina u ovom trenutku vodi bitku za sve nas. Ukrajina je na bedemu, na obrambenim pozicijama Europe i zapada. I Ukrajina u ovom trenutku plaća najveću cijenu agresije s istoka. Ukrajini se stoga mora pomagati. I Hrvatska, kao i drugi saveznici, to čini - rekao je ministar Anušić.
VIDEO Svećani ispraćaj 13. hrvatskog kontigenta u NATO misiju u Poljsku
Bravo ministre! To je ono što narod želi čuti. Dosta je više glumljenja gluhog, slijepog i nijemog!