https://www.hcpi.hr/Nakon zagrebačkog potresa u ožujku prvi put smo pisali o digitalnom rješenju za prijave štete koje je, ne bi li sve bilo brže i organiziranije, uspostavljeno online. Dostupno je građanima za prijavu štete, ali pri tom i tijelima na državnim i lokalnim razinama odlučivanja u kriznim situacijama, koji imaju cjelovit pregled u realnom vremenu.
Pokrenuli su ga, uz naravno ‘odobrenje’ i koordinaciju s državnim i lokalnim vlastima, stručnjaci zagrebačke tvrtke GDI. Nažalost, samo devet mjeseci kasnije ponovno je trebalo upotrijebiti isto rješenje, sreća u nesreći jest da je bilo gotovo i spremno za uporabu. Kako veli Andrej Lončarić iz navedene tvrtke, upravo koristeći sva pozitivna zagrebačka iskustva, GDI je i ovaj put vrlo brzo aktivirao ArcGIS Online aplikacije za pomoć. U realnom vremenu klikom na ovaj link https://www.hcpi.hr/ možete vidjeti stanje koje se mijenja čim se pregledaju objekti
Učinili su to nakon prvog petrinjskog potresa, inženjeri i statičari bili su već na terenu kada se dogodio drugi, razorniji potres. S obzirom na to da su mnogi ostali bez internetskih veza ili nisu skloni njegovu korištenju, prijava je omogućena i putem poziva, te je uspostavljen i call centar. No svi ti podaci, ne bi li činili jedinstvene i korisne baze, unose se u online obrasce. Online prijave mogu se pronaći na stranicama Ministarstva graditeljstva, (https://survey123.arcgis.com/share/3331a8072fdb4e31b21cea174c79872a). A tu je i besplatni broj za prijavu štete - 0800 2021. Terenske ekipe stručnjaka okupljenih pod nazivom Hrvatski centar za potresno inženjerstvo - HCPI (www.hcpi.hr) koriste Collector App koji preuzima prijave građana i omogućuje brzo i učinkovito prikupljanje informacija na terenu.
– Sve prikupljene informacije s terena automatski se prikazuju na nadzornim pločama koje omogućuju žurnim službama i donositeljima odluka na različitim razinama uprave da brže i učinkovitije pomognu građanima Petrinje, Siska i Gline te okolnih razorenih sela. Novost u ovoj akciji je i mogućnost praćenja lokacije terenskih timova u realnom vremenu iz Stožera što podiže sigurnost ekipa. I ovaj put pokazuje se konfigurabilnost, skalabilnost i pouzdanost ArcGIS geoprostornog oblaka, a GDI-jeva stručna ekipa i sada radi danonoćno kako bi podržala sve zahtjeve korisnika. A kao i u prvom potresu, ova akcija razvija se dosta dinamično pa će ovdje biti još korisnih alata – ističe Andrej Lončarić, član uprave GDI-ja, te dodaje da ovaj put podatke o adresama i tlocrtima kuća imaju od Državne geodetske uprave, što olakšava snalaženje građanima i ekipama na terenu te smanjuje potrebu za naknadnim sređivanjem podataka.
Inače, GDI je jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi upravo geoinformatičkim rješenjima, imaju alate koji su potrebni upravo za ovakve krizne situacije. Ono što je u ovom dijelu posla, nakon potresa, iznimno važno, a naučeno je i prihvaćeno nakon zagrebačkog potresa, jest da građevinski inženjeri, arhitekti, statičari i ostali prvog dana upisuju sve u online obrasce. Premda su i za zagrebačkog potresa bili organizirani, sada im papir nije potreban, sve odmah ide u standardizirane online baze.
Budući da je GDI-jev partner svjetska tvrtka Esri koja već ima, laički rečeno, predloške, točnije alat Collector koji podatke pohranjuje u oblaku, inženjeri GDI-ja konfigurirali su ga po formularima koje su imali na papiru. Dakle, u ožujku su već izradili aplikaciju, testirali i pripremili alat za terence kako bi svi imali mogućnost unošenja podataka o pregledanim objektima u online baze u realnom vremenu.
Iz podataka koji stižu konfiguriraju se geoinformatičke aplikacije tzv. nadzorne ploče.
Poslože se razine ovlasti zbog sigurnosnih razloga te uspostavljaju razine uvida u podatke. Prvu razinu čine razni inženjeri koji su na terenu, od građevinskih inženjera, arhitekata, stručnjaka za nosivost zgrada te Krizni stožer. Oni su upoznati s detaljima, primjerice znaju koliko je ekipa na terenu, tko, gdje i što pregledava, te raspolažu svim podacima koji se ispunjavaju o objektima i detaljnim izvješćima o svakom pojedinom objektu.
Drugu razinu uvida u podatke i prikaze te analitiku ima niz dionika, mahom državnih i gradskih službi, primjerice, taj dio vidljiv je prije svega MUP-u, vatrogascima, HEP-u. Osim javnih i državnih službi, tu su i teleoperateri, bez čije infrastrukture ne bismo mogli raditi. Treća je razina javnost. Broj pregledanih objekata i statistiku uporabljivosti zgrada u sedam kategorija svi mogu vidjeti na stranici www.hcpi.hr. uz ažuriranje u realnom vremenu čim ekipe na terenu unesu informacije o pregledanom objektu.
Premda sve zvuči jednostavno, u procesu sistematizacije podataka i kreiranja baza posla nikad nedostaje želite li imati točne i jasne podatke i na temelju njih donositi ispravne odluke.
Ovakve zgrade kao ova na slci trebaju još platiti za djelovanje poresa, jer takve zgrade je trebalo davno rušiti i kazniti vlasnike koji to davno nisu učinil. Sada bismo mi trebali obnavljati te ruševine da se vlasnici bogate ?