Iako su i povjerenica EK za unutarnje poslove Ylva Johansson i ministri država članica upozorili na to da se otvaranje granica među državama EU mora događati koordinirano, povratak u režim prije korone sve je samo ne takav. Odluke o otvaranju i ukidanje mjera obvezne samoizolacije ili testova za COVID-19 pokazalo se, vode se ponajprije političkom i ekonomskom, a manje epidemiološkom logikom. Jer da je na prvom mjestu zaista opasnost od zaraze, kako se onda može objasniti odluka Austrije da za tjedan dana odgodi odluku o slobodnom putovanju u i iz Hrvatske kad cijela Hrvatska ima manje aktivnih slučajeva od, primjerice, Beča?
Austrija se otvorila – uz jučerašnje manje probleme sa Slovenijom – za sve svoje susjede, s iznimkom Italije, odakle su odmah došle kritike o nejednakom tretmanu njihovih građana. Ako je logika da se ide geografski, da se otvara prvo prema prvim susjedima, onda je to trebalo tako i reći, a ne miješati epidemiološke kriterije, s upozorenjem da bitka s koronom još traje.
Hrvatska se s pravom osjeća gurnuta u stranu jer je naša obala omiljeno odredište austrijskim turistima. Nezadovoljni su i hrvatski domaćini, koji smatraju da se time želi zadržati Austrijance kod kuće, da blagdan Tijelova ne provedu u Hrvatskoj. Nezadovoljni su i sami Austrijanci. U komentarima ispod tekstova upozoravaju na nelogičnosti u vezi s otvaranjem, ističu da žele u Hrvatsku – a neki su već i uplatili odmor – ali iznose i, ističemo, nepotvrđene tvrdnje da se u pojedinim tvrtkama radnicima prijeti otkazom ako odu u Hrvatsku.
No s druge je strane Austrija – kao i mnoge druge europske države – pozvala svoje građane da odmor provedu u domovini i tako pomognu gospodarstvu. Doduše, apel je jedna stvar, a mjere kao što je samoizolacija i testiranje druga, sistemska odluka.
Interesi država, vidljivo je, dolaze na prvo mjesto u procesu oporavka nakon koronakrize i neki će dobiti, drugi izgubiti. Uostalom, je li odluka Hrvatske, i to kao prve u Europi, da otvori granice onim strancima koji uplate odmor, a dolaze iz država koje su bile puno pogođenije zarazom, bila epidemiološka ili ipak ponajprije ekonomska? Ma koliko govorili o koordinaciji i solidarnosti unutar EU, politika u doba postkorone i ekonomske krize ponajprije će se voditi interesima svake članice.
