prema mirovnom sporazumu

Azerbajdžan predao 15 ratnih zarobljenika Armeniji, oni im zauzvrat dali kartu mina

Gorski Karabah
Screenshot
22.06.2021.
u 14:57

Od 27. rujna do 9. studenoga 2020. u sukobu za područje Gorski Karabah u Azerbajdžanu, a koja je bila nastanjena pretežito Armencima , Azerbajdžan je uspio preuzeti velike dijelove teritorija koje je izgubio u ranijim sukobima početkom 90-ih godina

Glavni zadatak azerbajdžanske vlasti je da razminira područje na Gorskom Karabahu, kako bi se stanovništvo moglo vratiti i normalizirati život, zbog čega je njihov predstavnik sudjelovao na nedavno održanom 17. međunarodnom simpoziju „Protuminsko djelovanje 2021.“, koje se održalo od 16. do 18. lipnja 2021. godine u hotelu Wyndham Grand Novi Vinodolski Resort, Novi Vinodolski, Hrvatska.

Samo nekoliko dana prije tog simpozija, Azerbajdžan je predao 15 ratnih zarobljenika Armeniji prema mirovnom sporazumu kojim je okončan sukob krajem 2020. godine. Ratni zarobljenici predani su na granici uz posredovanje predstavnika iz Gruzije. Armenija je zauzvrat predala kartu s 100.000 protutenkovskih i protupješačkih mina posijanih u okrugu Agdam na području Gorskog Karabaha.

Taj je okrug jedan od teritorija koje je Armenija morala predati Bakuu prema mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje Rusije.

Od 27. rujna do 9. studenoga 2020. u sukobu za područje Gorski Karabah u Azerbajdžanu, a koja je bila nastanjena pretežito Armencima , Azerbajdžan je uspio preuzeti velike dijelove teritorija koje je izgubio u ranijim sukobima početkom 90-ih godina. Više od 6000 ljudi poginulo je u tih šest tjedana sukoba ujesen 2020. što je izazvalo političku krizu u Armeniji.

Postignuti sporazum, uz posredovanje SAD-a i EU, označio je rijetku pomirljivu gestu između dva ogorčena neprijatelja na Južnom Kavkazu, Armenije i Azerbajdžana. Azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova zahvalilo je američkom državnom tajniku Antonyu Blinkenu, vršitelju dužnosti pomoćnika državnog tajnika Philu Reekeru i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, kao i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, kojom trenutno predsjeda Švedska ističući kako će dobivanje minskih karata spasiti živote i zdravlje desetaka tisuća azerbajdžanskih građana, uključujući radnike za razminiranje, i ubrzati projekte obnove koje je pokrenuo predsjednik Azerbajdžanske Republike, Ilham Aliyev, u Agdamu ali i povratak raseljenog i izbjeglog stanovništva.

Michel je imao niz kontakata s čelnicima Armenije i Azerbajdžana, uključujući sastanak s vršiteljicom dužnosti armenskog premijera Nikol Pašinjanom u Bruxellesu početkom ovog mjeseca i poziv s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevim istog dana, u naporima da se sporazum dovrši. Michel je igrao aktivnu diplomatsku ulogu u regiji posljednjih mjeseci, pomažući i postizanju sporazuma u travnju za okončanje unutarnje političke krize u Gruziji.

Da je područje na Gorskom Karabahu puni zaostalih mina dokazuje i slučaj kada su dva azerbajdžanska novinara poginula na Gorskom Karabahu kada je njihovo vozilo naletjelo na minu. Naime, vozilo u kojem su bili članovi filmske ekipe naletjelo je na protutenkovsku minu na putu u Susuzlug, selo u regiji Kelbadžar. Uslijed eksplozije, poginula su dva člana filmske ekipe, operater azerbajdžanske televizije Siradž Abišov i dopisnik azerbejdžanske Državne novinske agencije Maheram Ibrahimov, kao i predstavnik izvršne vlasti okruga Arif Alijev, dok su četiri osobe ranjene. Područje Gorskog Karabaha kojeg je nedavno oslobodila azerbajdžanska vojska , teritorij koji se od 1991.godine nalazio pod armenskom vojskom, pun je zaostalih mina koje su svakodnevna prijetnja. Zbog toga Azerbajdžanske vlasti do dana danas nije dozvolila stanovništvu da se vrati kućama u tom području. Prema procjenama, čišćenje tog područja od mina trajat će oko 30 godina.

 

Komentara 2

Avatar zbog- udbasa -beskucnik
zbog- udbasa -beskucnik
15:13 22.06.2021.

a kad ce Turska platit ARMENCIMA ODSTETU ZA genocid

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije